Br. 28. Izlet Beogragjana na Jadran... Na zdravlje, g. Ministre Financija ! Privlačiva je ova naša jadranska rivijera. Sa svih strana svijeta hrle nam brojni gosti da nas obagju i posjete i mi se radujemo svakome, ko stupi svojom nogom u ovaj naš kraj da ovdje uživa u toplini sunca i svježini mora. Dobro nam došli mili gosti, a navla- stito radujemo se Vama naši zemljaci, koji ovdje pro- vodite svoj boravak radije nego po tugjim mjestima i kupalištima | — Ovom srđačnom našem pozdravu daje povoda zanimivi spisak najavljenih gosti, koji čitamo u — »Službenim Novinama«, Kako je poznato, svako biračko mjesto treba da ima po jednog presjednika biračkog odbora, a taj po odredbi čl. 53 izbornog zakona treba da bude sudija, odnosno sudski činovnik ili svršeni pravnik, a tek u nedostatku svršenih pravnika dolaze u obzir lica, koja su svršila koji god fakultet, a ako nema ni ovih tad lice sa stručnom školom. U dubrovačkoj oblasti ima u sve 57 glasačkih mjesta i to baš u srezu dubrovač- kom 19, korčulanskom 14, makarskom 17, metkov- skom 7. Državni Odbor bio je u lakom položaju za odregjivanje presjednika u ovom području. U samom gradu Dubrovniku (bez sreza) ima petnaestak sudija i sudskih pripravnika, oko 25 advoksta i advokatskih pripravnika, 6 svršenih pravnika na upravnom sudu, 2 notara, dakle pedesetak sudsko advokatskih lica, sve svršenih pravnika. Kad bi se k tome pribrojili svršeni pravnici na drugim nadleštvima, onda bi se već samo sa brojem evih u građu Dubrovniku moglo dovoljno i komodno popuniti sve 57 mjesta presjednika biračkih izbora. — A kad bi se k njima pridružilo sudije i advokate, te sudijske i advokatske pripravnike u Cav- tatu, Stonu, Korčuli, Blatu, Orebiću, Metkoviću, Ma- karskoj i Vrgorcu, iada bi se iz redova ovdašnjih su- dija i advokata mogli postaviti ne samo presjednici, nego i svakom presjedniku po jedan zamjenik, pa još bi ih preostalo da ih se baci u druge krajeve, gdje je pomanjkanje lica, koji imaju zakonsku kvalifikaciju. Sa svim tim, raspored presjednika biračkih odbora pruža nam sliku, po kojoj bi se imalo doći do sasvim obratnog zaključka. Neupućenom izgleda ili da ovdje u opće nema svišenih pravnika ili da je došla kuga, pa ih pomorila. Otvorite »Službene Novine« br. 161 A i br. 186 A! Tamo ćete naći i ove presjednike birač- kih odbora : 1. Čilipi: Vladimir Stopić, sud. u Min. Pravde, Beograd. 2, Pločice: Nikola Konstatinović, sek. Min. Pro- svjete Beograd, % 3. Dubrovnik _II.: Dr. Frano Djupanović, sud. u Min. Pravde, Beograd. i: 4, Lopud: Gjorgje Gjorgjević, činovnik Narodne Skupštine, Beograd. Kgški Kraj. Kad dd mada Gospa. Odgovor Luju Vojnoviću, Lujo Vojnović tvrdi u gore citiranom člančiću, da nijesam na str. 123. svoje ,Povijesti dubrovačke republike“ 1. dio citirao Freemanovo djelo, koje je služilo i meni i njemu, kad je bila riječ o dubrovač- koj stolnoj crkvi. Ta je tvrdnja Luja Vojnovića pot- puno neistinita. Ja u spomenutom svome djelu navo- dim Freemana već na str, 94, Odatle tekući broj 71 vodi u poglavlje o opaskama i tu se na str. 136. na- vodi u cjelini Freemanovo djelo. Također se Freeman navodi i na str. 123. Sve se ovo može konstatirati u mojem navedenom djelu, koje se dobiva u Knjižari »Jadran“ u Dubrovniku. Ostavljam E. Vojnoviću, da on sam zaključi u kakovom se je svijetlu i ovdje po- kazao. Lako je dalje učiniti zaključak, što vrijede ostali Vojnovićevi navodi. Ali je ipak vrijedno napomenuti, da Lujo Vojnović negira vrijednost gotovo svim našim naučnim djelima, a tendencija je svega toga, da Lujo Vojnović sine kao jedini svijetli sin naše otadžbine. Ostavljam i ovdje zaključak svim našim ljudima, koji se bave naukom, da učine zaključak o Luji Vojnoviću, Dalje se L. Vojnović nabacuje na moje djelo irazerijom : »Pod suviše sujetnim naslovom“, »pompeznim naslo- vom“ i misli, da je nešto pametna kazao. Neka Lujo Vojnović rađe zaviri malo u svoja djela, pa će tu naći sujetnog u superlativu, a pompeznog na kubus. Lije- nost, koju predbacuje L, Vojnović gotovo na sve naše pisce, dovela je L. Vojnovića dotle, da on griješi u elementarsim stvarima hronologije, da je stranac u mo- dernom interpretiranju historije i da nema poima o pozitivnim rezultatima političke geografije, koja je temelj sveukupne historiografije. Dr. Božo Cvjetković. Dag“ Pretnlatu treba odmah platiti ! Svi naši pretplatnici primili su ove dane ispunjene čekove. Molimo, da odmah izvrše svoju dužnost. DUBROVAČKI LIST" 5. Smokovljani: Dr. Josip Balen, prof. min. Beograd. 6. Blato III: Dragoljub liić, prof. Beograd. 7. Blato IV : Živojin Ristić, dipl. prav. sten Nar. Skupštine Beograd. 8. Trpanj: Božidar Vukašinović, pisar Državnog Savjeta, Beograd. 9. Velaluka II: Skupštine, Beograd, 10. Dusina : Stojan Jovanović, sudac prvostepenog suda, Beograd. 11. Baškavoda II: Miodrag S. Zarić, sudija, Beograd. (Uzgred spominjemo da je u dubrovačkoj oblasti uz gornje popunjeno još i 5 mjesta sa profesorima 1 učiteljima, pa, zbilja, čovjek bi morso misliti da je ova naša oblast obećani kraj za pravnike kad je tolika riestašica, da ih se mora dovoditi iz centra države i zamjenjivati sa profesorima i učiteljima !) U našem izbornom okrugu, osim ono gore ma- vedenih 11 presjednika iz Beograda, postavljeno je na biralištima izvan dubrovačke oblasti još 26 presjednika iz Beograda a u sjeverno dalmatinskom izb. Okrugu 11, dakle ukupno uputit će se ekspedicija od pedesetak beogradskih intelektualaca da provode ove izbore u našoj kršnoj Dalmaciji l : Mi ovu veliku pažnju i brojnu posjetu ne mo- žemo drugčije da tumačimo nego interesom Beogra- gjana za ljepote naših krajeva, pa se zato rađujemo kad vidimo i ovu privlačivost i ovoliki imteres. Pa kad bi nam ih došlo ne pedeset, nego i pedeset hiljada, mi bi smo sve od radosti poskakivali, barjake bi di- zali i muzike im na priček poslali, jer to što bi ih bilo više mi bi bili sve rađosniji. Ali u stvari ovog izleta ima i jedna druga strana, koja nas jednako interesuje: sva se ova putovanja obavljaju na drčavni trošak i ovdje se bez potrebe, bez ikakve potrebe, troši preko stotine hiljada _Di- nara, što bi se moglo uštediti ili drugačije iskoristiti, Treba znati, da svaki ovaj beogradski presjednik prima putni trošak od Beograda do biračkog mjesta, od bi- račkog mjesta do Splita, iz Splita natrag do Beograda, te dnevnicu za najmanje devet dana koliko treba da izgubi na putu, Izračunajte koliko to zapada više nego kad bi presjednici bili iz ovog područja, pribrojite k tome štetu zbog suvišne dangube i gubitka na radu u uredu, pa_će Vam biti jasno koliko državna kasa od toga trpi. Ovakovom postupku ne treba komentara i mi nećemo da govorimo kakovu sablazan u narođu mora da izazovu bezpotrebna putovavanja na račun države. Mi samo pitamo g. ministra financija je li mu poznato i kako može opravdati ovo rasipanje državne imovine | Ministar saobraćaja o pitanju luke Ploča. Uredniku »Novog Doba« izjavio je g. general Milosavljević na svom inspekcionom putovanju slijedeće: U Metkoviću sam se zatim susreo sa sarajevskim direktorom željeznica i sa načelnicima egzekutivnog odjeljenja sarajevske direkcije, a onda je pristupila deputacija privrednih krugova iz Sarajeva sa opširnim obrazloženjima, poduprtim raznim kartama i reljefima, u cilju da mi objasni neophodnu potrebu izgradnje željezničke pruge, koja bi od Metkovića išla u Nere- tvu do luke Ploče sa desne strane ušća Neretve. Tu bi se na Ploči po njihovom mišljenju imala da po- digne jedna velika luka, preko koje bi se izvozilo drvo i ostali izvozni materijal iz Bosne. O ovome pitanju ja sam bio dobro obavješten, jer su ovi isti krugovi izdali jednu naročitu knjigu da dokažu svoju tezu. Ja sam stoga bio u stanju da im odmah iznesem moje odlučno mišljenje, da će država vrlo mučno imati mogućnosti da doskora pristupi tim velikim investicionim radovima, koji oni žele. Ja sam im megjutim preporučio da ako smatraju zgodnim _i korisnim ove raduje, neka zatraže koncesiju. Ja ću im koncesiju dati, pa neka onda privatnom inicijativom izgrade ovu prugu i podignu luku, kao što su na dru- gim mjestima neke luke privatnom inicijativom već podiguute. Da se ipak još i lično osvjedočim o ispravnosti mojega stanovišta, iza kako sam u Metkoviću obašao obalu i lučku kapetaniju, pošao sam brodom do luke Ploče, koja je udaljena 23 kilometra od Metkovića, Deputacija iz Sarajeva došla je takodjer sa jednim ma- njim brodićem, na koji sam se kasnije i ja prekrcao eda mogu ući u luku. Ja sam na liču mjesta sve po- tanko pregledao i uvjerio ssm se, da je moj zaključak ispravan, te sam ponovio gospodi predstavnicima iz Sarajeva, neka ne gube vremena očekivajući da će moči država da, pored tolikih postojećih luka, ulaže silne investicije u jedan pusti nenaseljeni kraj, već Milan Kostić, činovnik Narodne Strana 2. 2 i | e neka, ako misle da je to shodno, upuie privatnu ini cijativu i ako ona jednog dana dogje do nekih rezul. tata, dakako da će tada i država moći da dogje u pomoć. £ Treba megjutim da Vam spomenem, da je pa. ralelno sa deputacijom iz Sarajeva bila kod mene i deputacija iz Neretve, koja se odlučno protivi izgrad. nji luke Ploče. mn latina orka izmenju Komomrga io Trsta Prema novinskim vijestima, imali bi" se početkom septembra o. g. sastati u Budimpešti na pregovore, zastupnici Austrije, Ugarske, Njemačke, Čehoslovačke, talije i naše države, i tu nastojati da dogje do neke / nagodbe izmegju država interesiranih ma parobrodar- skom saobraćaju po Jadranu i državaj interesiranih na tranzitnom prevozu Trst-Praha. Još u predratno vrijeme postojalo je natjecanje izmegju njemačkih luka na sjevernom Jadranu glede prometa sa bivšom Austrougarskom monarhijom. Trst i Rijeka kao glavne luke bivše Austrougar- ske monarhije imale su jak promet sa svojim prirod- nim i državnim zalegjem što je takogjerisama država podupirala i što se smatralo opravdanini, pa radi toga ovo naijecanje nije bilo previše napadno. Pooštrenje u ovom natjecanju nastupilo je tek godine 1909 kad je bila potpuno izgragjena željeznička pruga kroz vi- soke Ture (Tanerbahn) i uslijed toga bio je znatno skraćen put od Salzburga do Trsta, što je bilo od utjecaja i za promet sa južnom Njemačkom. | Austrijske državne željeznice pogodovale su pro- met sa Trstom sa podvoznim popustima koji su imali do 60% od redovitih podvoznih stavaka. Uza sve to, bivše Austrijske državne željeznice nastojale su podr- žavati prijateljske prometne odnose i sa Njemačkom, pa su donekle pogodovale i njemačkim lukama time, što su dali neke popuste na podvozu i za prevoz robe iz njemačkih luka, ali je ipak ovaj popust bio znatno manji od onog u prometu sa Trstom, Nakon svjetskog rata prilike su se potpuno pro- mijenule, jer su Trst i Rijeka pripali Italiji, pa su usli- jed toga odjsjećene od svog ekonomskog zalegja. Italija je ma svaki način nastojala, da se znatno ne promijeni gospodarski položaj Trsta prema pred- ratnom vremenu, pa je s toga bila obvezala Austriju i Čehoslovačku kao zemlje kojih je promet upućen na Trst, da i nadalje podupiru Trst sa željezničkom ta- rifaom politikom kao i u predratna vremena, jer Ita- lija sama nije u stanju da alimentira novostečene luke. Ove su se sad prilike promjenule u jeseni 1923. kad su njemačke državne željeznice ustanovile posebne lučke tarife, u svrhu da cio promet Njemačke svedu preko svojih luka, i kad su uvele posebna sniženja željezničke tarife u svrhu da itranzitni promet privuku na njemačke linije a S time i na njemačke luke. PO- vela se zatim Žestoka borba izmegju uprava željeznič- kih linija koje gravitiraju na Jadran i njemačkih dr: žavnih željeznica, tko će od njih privući promet Ce“ hoslovačke koji je vrlo velik i važan. | Ova se borba vodila u početku dosta umjereno: dok nijesu otvoreno istupile uprave željezničkih. linija koje gravitiraju na jadranske tuke, te u novembru 192 ope