Strana 2. Sreski kandidati o ekonomskim Kako smo ranije objavili obratili smo se gospođi sreskim kandidatima na svim listama južne Dalmacije, da nam u jednom kraćem napisu izlože svoje poglede na ekonomske probleme našega sreza. To smo učinili u najboljoj vjeri da ćemo na taj naćin izaći u susret i gg. kandidatima i javnosti od koje oni traže glasove. Primili šmo samo dva odgovora, koja danas publiku- jemo. Prepuštamo sudu javnosti ovakovo dezintereso- vanje gg. kandidata prema najvažnijim pitanjima, koja se u ovom času postavljaju. Smatramo, da je svaki komenlar suvišan i u držanju gg. kandidata vidimo pomanjkanje najnužnijega obzira prema biračima: i javnosti uopće, Zahvaljujemo gospodi koja su se najpripravnije odazvala našem pozivu. Izjava sreskog kandidata Demokrai. stranke. Poštovani Gospodine Uredniče! U ograničenom prostoru jednog novinskog stupca što ste mi Vašim pismom 19. o, mj: dobrohotno sta- vili na raspoloženje, zapravo je nemoguće opširnije pozabaviti se ,problemima dubrovačkog kraja. koji je u vezi sa poslaničkim radom u parlamentu“, pa sam zato uvjeren, da mi nećete zamjeriti što se: ovim red- cima dotičem samo jednog tih problema — agrara. Nije li uprav bruka da se to pitanje nije još do danas riješilo? A koliko li je samo jada ono zadalo našem seljaku? Seljak je bio čisto izvaran od ljudi koji su od tog pitanja bili napravili kovperativu, za sticanje mandata, i pošto im poso nije uspio, razbje- gli se na sve strane, ostavljajuć. seljaka na cjedilu. Tako se je našem zemljoraduiku dogodilo da je u pravom smislu riječi bio prevaren jer nije vjerovao, da mu agrarno pitanje može da- riješi jedino De- mokratska stranka, čiji je bitni dio njenog nacional- nog programa, izvišenje i definitivno regulisanje a- grarne reforme, na načelu: da zemlja treba da pripada onomu koji je obragjuje, bez štete po sopstvenika kojemu valja pravedno naknaditi izgubljena prava, . Nije samo slučaj zato kad ovih dana naš leader Dr, Voja Marinković u svom velikom govoru u Veli- kom Bečkereku nagovještava da Demokratska Stranka ima brzo da riješi agrarno pitanje, već s razloga što otezanje njegovog riješenja poslaje pitanje pravnog poredka u državi. Na biračima je, koji su interesovani ovim < pita- njem da Demokratskoj stranci dadu onu potrebitu snagu kojom će ista i što brže i što bolje da to goruće pi- tanje privede kraju. Dobro je zato zemljoradnička stranka učinila što se je ovili izbora usko vezala sa Dem, Strankom, tako da je sva prilika da će ta tijesna veza donijeti sobom i potpuno stapljanje ovih dvaju stranaka. : Iskrenosti ovog saveza dosta doprinaša već jed- nom dobivena spoznaja da je nadošlo vrijeme bata- ljenja plemenske i vjerske nesnošljivosti i da nastupa era u kojoj će pozitivne i stvaralačke snage demokrat. ske stranke morati da riješe me samo agrar nego i mnogo drugih važnih ekonomskih, socialnih i kultur- nih problema na principima gragjanskih sloboda jed- nakosti i ravnopravnosti svih gragjana ove zemlje. Svakako najutješljivija je pojava kod ovih izbora, da se seljak i gragjanin vraća državi, od koje su ga bili otugjili razni demagozi, da se počimlje prezirati razorma demagogija, da se mrzovoljom slušaju vjer- ska i plemenska raspirivania, te da se formalno od- bacuju oni, koji bučnim frazama prikazuju neukima kako će stvoriti neke posebne državne individualnosti — ako samo dogju oni do mandata, Ovi izbori početak su ozbiljaoga rada na riješa- vanju svih pitanja, koja su u vezi sa životom. Demokratska stranka već 9 godina vapi da taj momenat jednom nadogje, e da započne i njezin plo- donosan rad na sveopćem dobru koga je ona jedina kadra da posveti na sreću i dobrobit Naroda, Kralja i Otačbine. U južnom dalmatinskom okrugu demokrati idu zato vedra čela i pobjedničkim zanosom na ove izbore tražeć od seljaka i gragjana, od svit dobromislenih bez razlike, povjerenje. Dubrovnik, 25, 8. 1927. Dr. Saraca“, Izjava sreskog kandidata Hrv. Bloka. Uglednom Uredništvu »Dubrovačkog Lista« Dubrovnik, 2 Rado se odazivljem Vašem pozivu, da kao kan- didat za dubrovački kotar na listi Hrvatskog Bloka iznesem svoje poglede na probleme dubrovačkog kraja, koji su u vezi sa poslaničkim radom u beogradskom parlamentu, aaa —aopooo I DUBROVAČKI LIST problemima našega sreza. znaje svijesnijeg dijela hrvatskog naroda, da je Radi- ćeva politika pogubna, štetna, ponizujuća i sramotna po hrvatski narod. O1 imađe dvojsku zadaću. Prva je koncentriranje hrvatskih narodnih snaga, da se sa tim snagama poluči revizija postojećeg stanja stvorenog vidovdanskim ustavom, a u skladu sa hrvatskim na- rodnim tradicijama, odnosno hrvatskim dižavnim pra- vom. Druga mu je zadaća, da .dok se prva ne poluči legalnom borbom u beogradskom parlamentu i vani njega nastojati, da se u koliko je to moguće pri ova: kovom državnom uregjenju/ hrvaiski narod uzdrži na onoj visini“svog kulturnog i gospodarskog razvoja na kojim se danas nalazi. Bez revizije postojećeg stanja, nema ni mogu- ćnosti riješavanja problema dubrovačkog kraja. Iskustvo nas uči da u centralističkom sistemu vladajući krugovi ne poznavaju probleme krajeva vani Srbije, a u koliko ih poznaju, nemaju za njih razumijevanja. Deset skoro godina vodi se jalova borba o vlast u Beogradu. Za krizom vlade slijedi ponovna kriza vlade, a narod me- gjutim osiromašuje. U: dvadesetom stoljeću na kultur» nim obalama Jadrana hrvatski narod nema ni pitke vod&, dok se milijoni njegove imovine bacaju sa vr- hova državne uprave u neproduktivne svrhe. Osim jedne kolne ceste nemamo ni jednog pri- stojnog puta, niti imade Izgleda da će se u tom pravcu išta u dogledno vrijeme uraditi. Riješenje agrarnog pitanja u Dalmaciji čeka već godinama dalmatinski kmet. I ako je to njegovo najvitalnije pitanje i ako dok postoje. ovakovi odnošaji, država gubi na svom ugledu, ono još uvijek leži neriješeno na štetu kmeta i gospodara. Promatra se pasivno, kako narod za uzdržavanje osnovnih škola plaća do 3500% prireza na zemljarinu, mjesto da taj terel država preuzme na sebe. Mjesto podizanja stručnih škola; primjerice ri- barske u Stonu a poljodjelske u Konavlima, baca se narodni novac za uzdržavanje tolikog činovničkog ka- dera, kolikog skoro ni Austrija nije imela. Svi ovi problemi opći su u čitavoj Dalmaciji, pa i u dubrovačkom kraju. Oni će i dalje oslati nerije- šeni, dok njihovo riješenje bude ovisilo o milosti Be- ograda. Ne leži zlo u režimima, već u sistemu. Režimi kakovi god bili — a bilo ih je svakojakojih — je- dnako su po krajeve u kojima pretežno živi hrvatski narod, bili sterilni. I biti će | Treba zlo liječiti u kori: jenu, ako ga se želi izliječiti. Treba mijenjati ustav u pravcu. federacije, ako hoćemo stvoriti. uvjete napretka hrvatskom narodu i državi, pa po tome i dubrovač- kom kraju. U federativnoj Jugoslaviji najbolje će svatko od nas riješavati probleme, koji ga se tiču. A kada se problemi dubrovačkog kraja budu riješavali u Zagrebu; onda će ih se i razumijevati i riješavali, Bez toga oni će i dalje ostati neriješeni problemi, “ Zato čitava naša borba mora biti uperena proti Vidovdanskog ustava, Treba tražiti njegovu reviziju u pravcu oživotvorenja hrvatskih narodnih težnja. To pak danas traži i zato se bori jedino Hrvatski Blok. Ston, dne 1. septembra. 1927. Dr. Stjepan Perić. »ITO“ pasta za zube je najbolja, doka mt gov oaic 10. Piše A, Vučetić. Dubrovački senat podijeljivao je tako zvano ston: sko plemstvo, nasljedno u potomcima, nekim odličnim gragjanima. To bijaše, reklo bi se, samo jedno odli- kovanje, i u odnosnim poveljama kazano je da je do- tičnik plemić biskupskog građa Stona i da ima uživati sva prava, časti, preimuštva i prednosti, koje repubiika udjeljuje ostalim plemićima ovog grada (čumque frui debere_ omnibus officiis, honoribus praerogativis et praeminentiis), Kad sam uregjivao »Srgi«, napisao sam u V. broju 1907., na str, 283.4, člančić pod naslovom .No- vost iz dubrovačke istorije: Stonsko plemstvo“, i na- brojio sam četiri isprave o tome. Prva je isprava o Stonskom plemstva Mata Ivova Vodopića, Druga je o udijeljenju ovog plemstva Ivu Karlu Nlijinu Maška- riću, Treća je odluka senata od“ 23, februara 1792 kojom dubrovački malobraćanin Lujo Spagnoletti iza. brat onaj dan za dubrovačkog arćibiskupa, dobi Bigl Sko plemstvo. Četvrto je uvjerenje dubrovačke Općine od 1817. g, da porodica Pugliesi pripada stonskomu plemstvu. Ovo je uvjerenje imao bilježnik Antun Pu. gliesi, koji je umro 18. januara 1927. Od Ove porodice “Prije nego se dotaknem tih problema istaći mi - je slijedeće : Hrvatski Blok nastao je na osnovu spo Br. 29. 2 mm Razne vijesti. Lične vijesti. Zi U utorak bio jena prolasku za Beograd bivši poslanik wa našemu Dvoru Cena beg sa svojim naj- mlagjim bratom. 2 — U gradu boravi g. Dr. Moto Lisičar, advokat i uvaženi pisac. Obrazovanje Odbora gNarsdne Odhra« ne'' u Dubrovniku. Na poticaj Središnjeg Odbora Narodne Odbrane u Beogradu, pukovnik g. Piletić, komandant Mesta, sazvao je u ponedjeljak 29. prošlog mjeseca koniereH- ciju gregjana građa Dubrovnika u Oficirskom Domu u cilju obrazovanja Oblasnog Odbora ,Narodne Od- brane“. Kofiferenciji je prisustvovalo preko 100 naj- uglednijih gragjana i oficira. — G. Piletić je u neko- liko jasnih poteza prikazao. uzvišeni cilj: Narodne Od. brane, da ,organizovanom akcijom štiti naš narod kako od spoljnih tako i od unutrašnjih antidržavnih. razornih i defetističkih elemenata ; da radi na usa- vršavanju naroda u duhu potpunog narodnog jedin- stva; da saragjuje na preporogjaju našega naroda u svima pravcima kulture a naročito u privrednom, prosvjetnom i zdravstvenom pogledu“, i da mu po- novo stvori ujegov stari nacionalni ideal i ulije odu- ševljenje i vjeru u život, istaknuvši nacionalge nevolje koje podjednako pogagjaju sva tri jednokrvna brata, zbog čega je i ,Narodna Odbrana“ i srpska, i hrvat. ska i slovenačka, pa u njoj treba da se udruže za zajedničku akciju. svi najbolji ljudi i sela, i varoši i grada za sreću Kralja, Naroda i Otadžbine. Poslije govora g. Piletića, koji je bio oduševljeno pozdravljen, pristupilo se je izboru Oblasnog Odbora Narodne Od- brane. Bila su izabrana aklamacijom slijedeća gospoda : Predsjednik: pukovnik Miroslav Piletić, Koman: dant Mesta; I. podpredsjednik: Dr. Miće Mičić, advokat; II. podpredsjednik: Kastrapeli Mirko, sudski savjetnik; I sekretar: prof. Novak Bukvić; IL sekretar: Dr, Frano Dabrović, liječnik; 1. Blagajnik : prof. Gira Josip; | II. Biagajnik: Babić Dušan, kapetan 1. kl. — i 31 odbornik, megju kojima su zastupljene sve stranke, viteške, kulturne, patriotske i druge humane. organi- zacije, koje djeluju u duhu Narodne Odbrane. Vjerujemo da će oni koji u cjelosti prihvaćaju uzvišeni program Narodne Odbrane svi do jednoga pristupiti u članstvo, dai sami doprinesu svoj obol — na Oltar Otadžbine i naroda. Turizam. e U zadnjem našem broju spomenuli smo, da »American Export Lines“ organizuje izlete po Sredo- zemnom moru, te megju brojnim lukama koje se u tom programu spominju, ne spominje se ni jedna naša luka. Na temelju tog našeg članka, naša Općina obra- tila se je izravno na direktora gornjeg društva, te ga uputila o važnosti našeg primorja po turizam, stavlja- jući društvu svoje usluge na raspolaganje, kod eventu- alnog ticanja naše luke. z »Alhus* sapun za ruke, dobro pjeni, ugodno miriše i dobro djeluje na kožu. BRE Pretnlatu treba odmah platiti !. Svi naši pretplatnici primili su ove dane ispunjene čekove. Molimo, da odmah izvrše svoju dužnost. nema živa nego jedna kći. njegova pokojnog brata Dr, Jera Pugliesi, gospogja Maruška, udata za pro- iesora Halera, .. U dubrovačkom arhivu ima deset knjiga pod na- slovom : Fedi ed Attestati (Uvjerenja i. Svjedodžbe), koji idu od 1710. g. do 1802. g. i sadrže preko tisuću i osamstotina pisanih listova, U njima ima: nekoliko uvjerenja o ljudima i porodicama, koje su imale ston- sko plemstvo, Po tim uvjerenjima proizlazi da su bili stonski. plemići članovi ovih porodica: Altesti, Bani, . Bratošević, Betera, Grgić, Kristić, Marić, Marini, Nike- tić, Pugliesi, Rajčević, Vodopić. Osvem arčibiskupa Spaguoletti (1792-1800) bili su stonski. plemići i druga dva arćibisk toj. Niko Pugliesi (1766-1777) i Ova uvjerenja u rečenih deset knji plemstvo za Andra Frana Ivova Altesti, za. Nika Au tunova Bani, za Joza Bratoševića de Leoni, za Vida BarovaBeteru, za Bara M, F.A, Barova Beteru, za po Antuna Rugjerova Beleru, za Šimuna _Nikova Kine za . Jakova Kristića, za Jaka Petrova " ši e Balda Marića, za Sebastijana Barova_Ma- na sk a kćer POk. Ivana Niketića, udatu za Am: ni : #4, za Paska Pugliesi, za Stijepa Raiče: drist oza Matova Vodopića' a bilo je jamačno i gih stonskih plemića, : upa Dubrovčanina, Niko Bani. (1800). ga svjedoče stonsko s. I | —>P---———-