Strana 2.

Sreski kandidati o ekonomskim

Kako smo ranije objavili obratili smo se gospođi
sreskim kandidatima na svim listama južne Dalmacije,
da nam u jednom kraćem napisu izlože svoje poglede
na ekonomske probleme našega sreza. To smo učinili
u najboljoj vjeri da ćemo na taj naćin izaći u susret
i gg. kandidatima i javnosti od koje oni traže glasove.
Primili šmo samo dva odgovora, koja danas publiku-
jemo. Prepuštamo sudu javnosti ovakovo dezintereso-
vanje gg. kandidata prema najvažnijim pitanjima, koja
se u ovom času postavljaju. Smatramo, da je svaki
komenlar suvišan i u držanju gg. kandidata vidimo
pomanjkanje najnužnijega obzira prema biračima: i
javnosti uopće,

Zahvaljujemo gospodi koja su se najpripravnije
odazvala našem pozivu.

Izjava sreskog kandidata Demokrai. stranke.

Poštovani Gospodine Uredniče!

U ograničenom prostoru jednog novinskog stupca
što ste mi Vašim pismom 19. o, mj: dobrohotno sta-
vili na raspoloženje, zapravo je nemoguće opširnije
pozabaviti se ,problemima dubrovačkog kraja. koji je
u vezi sa poslaničkim radom u parlamentu“, pa sam
zato uvjeren, da mi nećete zamjeriti što se: ovim red-
cima dotičem samo jednog tih problema — agrara.

Nije li uprav bruka da se to pitanje nije još do
danas riješilo? A koliko li je samo jada ono zadalo
našem seljaku? Seljak je bio čisto izvaran od ljudi
koji su od tog pitanja bili napravili kovperativu, za
sticanje mandata, i pošto im poso nije uspio, razbje-
gli se na sve strane, ostavljajuć. seljaka na cjedilu.

Tako se je našem zemljoraduiku dogodilo da je
u pravom smislu riječi bio prevaren jer nije vjerovao,
da mu agrarno pitanje može da- riješi jedino De-
mokratska stranka, čiji je bitni dio njenog nacional-
nog programa, izvišenje i definitivno regulisanje a-
grarne reforme, na načelu: da zemlja treba da pripada
onomu koji je obragjuje, bez štete po sopstvenika
kojemu valja pravedno naknaditi izgubljena prava, .

Nije samo slučaj zato kad ovih dana naš leader
Dr, Voja Marinković u svom velikom govoru u Veli-
kom Bečkereku nagovještava da Demokratska Stranka
ima brzo da riješi agrarno pitanje, već s razloga što
otezanje njegovog riješenja poslaje pitanje pravnog
poredka u državi.

Na biračima je, koji su interesovani ovim < pita-
njem da Demokratskoj stranci dadu onu potrebitu snagu
kojom će ista i što brže i što bolje da to goruće pi-
tanje privede kraju.

Dobro je zato zemljoradnička stranka učinila što
se je ovili izbora usko vezala sa Dem, Strankom, tako
da je sva prilika da će ta tijesna veza donijeti sobom
i potpuno stapljanje ovih dvaju stranaka. :

Iskrenosti ovog saveza dosta doprinaša već jed-
nom dobivena spoznaja da je nadošlo vrijeme bata-
ljenja plemenske i vjerske nesnošljivosti i da nastupa
era u kojoj će pozitivne i stvaralačke snage demokrat.
ske stranke morati da riješe me samo agrar nego i
mnogo drugih važnih ekonomskih, socialnih i kultur-
nih problema na principima gragjanskih sloboda jed-
nakosti i ravnopravnosti svih gragjana ove zemlje.

Svakako najutješljivija je pojava kod ovih izbora,
da se seljak i gragjanin vraća državi, od koje su ga
bili otugjili razni demagozi, da se počimlje prezirati
razorma demagogija, da se mrzovoljom slušaju vjer-
ska i plemenska raspirivania, te da se formalno od-
bacuju oni, koji bučnim frazama prikazuju neukima
kako će stvoriti neke posebne državne individualnosti
— ako samo dogju oni do mandata,

Ovi izbori početak su ozbiljaoga rada na riješa-
vanju svih pitanja, koja su u vezi sa životom.

Demokratska stranka već 9 godina vapi da taj
momenat jednom nadogje, e da započne i njezin plo-
donosan rad na sveopćem dobru koga je ona jedina
kadra da posveti na sreću i dobrobit Naroda, Kralja
i Otačbine.

U južnom dalmatinskom okrugu demokrati idu
zato vedra čela i pobjedničkim zanosom na ove izbore
tražeć od seljaka i gragjana, od svit dobromislenih
bez razlike, povjerenje.

Dubrovnik, 25, 8. 1927. Dr. Saraca“,

Izjava sreskog kandidata Hrv. Bloka.
Uglednom Uredništvu
»Dubrovačkog Lista«

Dubrovnik,

2 Rado se odazivljem Vašem pozivu, da kao kan-

didat za dubrovački kotar na listi Hrvatskog Bloka

iznesem svoje poglede na probleme dubrovačkog kraja,

koji su u vezi sa poslaničkim radom u beogradskom
parlamentu,

aaa —aopooo

I

DUBROVAČKI LIST

problemima našega sreza.

znaje svijesnijeg dijela hrvatskog naroda, da je Radi-
ćeva politika pogubna, štetna, ponizujuća i sramotna
po hrvatski narod. O1 imađe dvojsku zadaću. Prva je
koncentriranje hrvatskih narodnih snaga, da se sa tim
snagama poluči revizija postojećeg stanja stvorenog
vidovdanskim ustavom, a u skladu sa hrvatskim na-
rodnim tradicijama, odnosno hrvatskim dižavnim pra-
vom. Druga mu je zadaća, da .dok se prva ne poluči
legalnom borbom u beogradskom parlamentu i vani
njega nastojati, da se u koliko je to moguće pri ova:
kovom državnom uregjenju/ hrvaiski narod uzdrži na
onoj visini“svog kulturnog i gospodarskog razvoja na
kojim se danas nalazi.

Bez revizije postojećeg stanja, nema ni mogu-
ćnosti riješavanja problema dubrovačkog kraja. Iskustvo
nas uči da u centralističkom sistemu vladajući krugovi
ne poznavaju probleme krajeva vani Srbije, a u koliko
ih poznaju, nemaju za njih razumijevanja. Deset skoro
godina vodi se jalova borba o vlast u Beogradu. Za
krizom vlade slijedi ponovna kriza vlade, a narod me-
gjutim osiromašuje. U: dvadesetom stoljeću na kultur»
nim obalama Jadrana hrvatski narod nema ni pitke
vod&, dok se milijoni njegove imovine bacaju sa vr-
hova državne uprave u neproduktivne svrhe.

Osim jedne kolne ceste nemamo ni jednog pri-
stojnog puta, niti imade Izgleda da će se u tom pravcu
išta u dogledno vrijeme uraditi. Riješenje agrarnog
pitanja u Dalmaciji čeka već godinama dalmatinski
kmet. I ako je to njegovo najvitalnije pitanje i ako
dok postoje. ovakovi odnošaji, država gubi na svom
ugledu, ono još uvijek leži neriješeno na štetu kmeta
i gospodara. Promatra se pasivno, kako narod za
uzdržavanje osnovnih škola plaća do 3500% prireza
na zemljarinu, mjesto da taj terel država preuzme na
sebe. Mjesto podizanja stručnih škola; primjerice ri-
barske u Stonu a poljodjelske u Konavlima, baca se
narodni novac za uzdržavanje tolikog činovničkog ka-
dera, kolikog skoro ni Austrija nije imela.

Svi ovi problemi opći su u čitavoj Dalmaciji, pa
i u dubrovačkom kraju. Oni će i dalje oslati nerije-
šeni, dok njihovo riješenje bude ovisilo o milosti Be-
ograda. Ne leži zlo u režimima, već u sistemu. Režimi
kakovi god bili — a bilo ih je svakojakojih — je-
dnako su po krajeve u kojima pretežno živi hrvatski
narod, bili sterilni. I biti će | Treba zlo liječiti u kori:
jenu, ako ga se želi izliječiti. Treba mijenjati ustav u
pravcu. federacije, ako hoćemo stvoriti. uvjete napretka
hrvatskom narodu i državi, pa po tome i dubrovač-
kom kraju. U federativnoj Jugoslaviji najbolje će svatko
od nas riješavati probleme, koji ga se tiču. A kada se

problemi dubrovačkog kraja budu riješavali u Zagrebu;

onda će ih se i razumijevati i riješavali,
Bez toga oni će i dalje ostati neriješeni problemi,
“ Zato čitava naša borba mora biti uperena proti
Vidovdanskog ustava, Treba tražiti njegovu reviziju u
pravcu oživotvorenja hrvatskih narodnih težnja. To pak
danas traži i zato se bori jedino Hrvatski Blok.
Ston, dne 1. septembra. 1927.
Dr. Stjepan Perić.

»ITO“ pasta za zube je najbolja,

doka mt gov oaic 10.

Piše A, Vučetić.

Dubrovački senat podijeljivao je tako zvano ston:
sko plemstvo, nasljedno u potomcima, nekim odličnim
gragjanima. To bijaše, reklo bi se, samo jedno odli-
kovanje, i u odnosnim poveljama kazano je da je do-
tičnik plemić biskupskog građa Stona i da ima uživati
sva prava, časti, preimuštva i prednosti, koje repubiika
udjeljuje ostalim plemićima ovog grada (čumque frui
debere_ omnibus officiis, honoribus praerogativis et
praeminentiis),

Kad sam uregjivao »Srgi«, napisao sam u V.
broju 1907., na str, 283.4, člančić pod naslovom .No-
vost iz dubrovačke istorije: Stonsko plemstvo“, i na-
brojio sam četiri isprave o tome. Prva je isprava o
Stonskom plemstva Mata Ivova Vodopića, Druga je
o udijeljenju ovog plemstva Ivu Karlu Nlijinu  Maška-
riću, Treća je odluka senata od“ 23, februara 1792
kojom dubrovački malobraćanin Lujo Spagnoletti iza.
brat onaj dan za dubrovačkog arćibiskupa, dobi Bigl
Sko plemstvo. Četvrto je uvjerenje dubrovačke Općine
od 1817. g, da porodica Pugliesi pripada stonskomu
plemstvu. Ovo je uvjerenje imao bilježnik Antun Pu.
gliesi, koji je umro 18. januara 1927. Od Ove porodice

“Prije nego se dotaknem tih problema istaći mi -
je slijedeće : Hrvatski Blok nastao je na osnovu spo

Br. 29.

2

mm
Razne vijesti.

Lične vijesti. Zi
U utorak bio jena prolasku za Beograd bivši
poslanik wa našemu Dvoru Cena beg sa svojim naj-
mlagjim bratom. 2

— U gradu boravi g. Dr. Moto Lisičar, advokat
i uvaženi pisac.
Obrazovanje Odbora gNarsdne Odhra«
ne'' u Dubrovniku.

Na poticaj Središnjeg Odbora Narodne Odbrane
u Beogradu, pukovnik g. Piletić, komandant Mesta,
sazvao je u ponedjeljak 29. prošlog mjeseca koniereH-
ciju gregjana građa Dubrovnika u Oficirskom Domu
u cilju obrazovanja Oblasnog Odbora ,Narodne Od-
brane“.  Kofiferenciji je prisustvovalo preko 100 naj-
uglednijih gragjana i oficira. — G. Piletić je u neko-
liko jasnih poteza prikazao. uzvišeni cilj: Narodne Od.
brane, da ,organizovanom akcijom štiti naš narod
kako od spoljnih tako i od unutrašnjih antidržavnih.
razornih i defetističkih elemenata ; da radi na usa-
vršavanju naroda u duhu potpunog narodnog jedin-
stva; da saragjuje na preporogjaju našega naroda
u svima pravcima kulture a naročito u privrednom,
prosvjetnom i zdravstvenom pogledu“, i da mu po-
novo stvori ujegov stari nacionalni ideal i ulije odu-
ševljenje i vjeru u život, istaknuvši nacionalge nevolje

koje podjednako pogagjaju sva tri jednokrvna brata,

zbog čega je i ,Narodna Odbrana“ i srpska, i hrvat.
ska i slovenačka, pa u njoj treba da se udruže za
zajedničku akciju. svi najbolji ljudi i sela, i varoši i
grada za sreću Kralja, Naroda i Otadžbine. Poslije
govora g. Piletića, koji je bio oduševljeno pozdravljen,
pristupilo se je izboru Oblasnog Odbora Narodne Od-
brane. Bila su izabrana aklamacijom slijedeća gospoda :

Predsjednik: pukovnik Miroslav Piletić, Koman:
dant Mesta; I. podpredsjednik: Dr. Miće Mičić, advokat;
II. podpredsjednik: Kastrapeli Mirko, sudski savjetnik;
I sekretar: prof. Novak Bukvić; IL sekretar: Dr,

Frano Dabrović, liječnik; 1. Blagajnik : prof. Gira Josip; |

II. Biagajnik: Babić Dušan, kapetan 1. kl. — i 31
odbornik, megju kojima su zastupljene sve stranke,
viteške, kulturne, patriotske i druge humane. organi-
zacije, koje djeluju u duhu Narodne Odbrane.
Vjerujemo da će oni koji u cjelosti prihvaćaju
uzvišeni program Narodne Odbrane svi do jednoga

pristupiti u članstvo, dai sami doprinesu svoj obol —

na Oltar Otadžbine i naroda.
Turizam. e

U zadnjem našem broju spomenuli smo, da
»American Export Lines“ organizuje izlete po Sredo-
zemnom moru, te megju brojnim lukama koje se u
tom programu spominju, ne spominje se ni jedna naša
luka. Na temelju tog našeg članka, naša Općina obra-

tila se je izravno na direktora gornjeg društva, te ga

uputila o važnosti našeg primorja po turizam, stavlja-
jući društvu svoje usluge na raspolaganje, kod eventu-
alnog ticanja naše luke. z

»Alhus* sapun za ruke, dobro pjeni,
ugodno miriše i dobro djeluje na kožu.

BRE Pretnlatu treba odmah platiti !.

Svi naši pretplatnici primili su ove
dane ispunjene čekove. Molimo, da
odmah izvrše svoju dužnost.

nema živa nego jedna kći. njegova pokojnog brata
Dr, Jera Pugliesi, gospogja Maruška, udata za pro-
iesora Halera, ..

U dubrovačkom arhivu ima deset knjiga pod na-
slovom : Fedi ed Attestati (Uvjerenja i. Svjedodžbe),
koji idu od 1710. g. do 1802. g. i sadrže preko tisuću
i osamstotina pisanih listova, U njima ima: nekoliko
uvjerenja o ljudima i porodicama, koje su imale ston-
sko plemstvo, Po tim uvjerenjima proizlazi da su bili
stonski. plemići članovi ovih porodica: Altesti, Bani,

. Bratošević, Betera, Grgić, Kristić, Marić, Marini, Nike-

tić, Pugliesi, Rajčević, Vodopić.

Osvem arčibiskupa Spaguoletti (1792-1800) bili su

stonski. plemići i druga dva arćibisk
toj. Niko Pugliesi (1766-1777) i
Ova uvjerenja u rečenih deset knji
plemstvo za Andra Frana Ivova Altesti, za. Nika Au
tunova Bani, za Joza Bratoševića de Leoni, za Vida
BarovaBeteru, za Bara M, F.A, Barova Beteru, za
po Antuna Rugjerova Beleru, za Šimuna _Nikova
Kine za . Jakova Kristića, za Jaka Petrova
" ši e Balda Marića, za Sebastijana Barova_Ma-
na sk a kćer POk. Ivana Niketića, udatu za Am:
ni : #4, za Paska Pugliesi, za Stijepa Raiče:
drist oza Matova Vodopića' a bilo je jamačno i

gih stonskih plemića, :

upa Dubrovčanina,
Niko Bani. (1800).
ga svjedoče stonsko

s.

I

|

—>P---———-