ira

o oegoiininiid odvod i i

Strana 2.

Razne vijesti.

Pomen proboja solunskog fronta.

U četvrtak 15. ovog mjeseca prigodom obljetnice
proboja solunskog fronta, rezervni oficiri i ratnici
proslavili su ovaj historički dan svečanim zadušnicama
u crkvama pravoslavnog i katoličkog groblja. Zadušni-
cama sudjelovali su vojne i civilne vlasti, odaslanici
dobrovoljaca, te Jugosl. Sokol i Oijuna u odorama.

Pozor! Vlasnici privatnih soha za u-«
konačivanje stranaca.

Za omogućiti brže iznajmlivanje soba i racio-
nalnije iskorišćenje istih, Uprava našeg lista će

vršiti zajedničku reklamu za sve sobe, koje se

začlane kod nas. Članarina je samo Din. 10 za
cijelu godinu. Oglašivanje soba će se vršiti redo-
vito preko našega lista, te na razne druge najpo-
desnije načine. Za začlaniti se, obratite se na Upra-
vu našeg lista, gdje će Vam se dati sve potrebne
informacije.

 Lične vijesti.

— Prošloga tjedna doputovao je naš proslavljeni
kipar g. Ivan Meštrović.
— Prošloga tjedna boravili su u našem gradu

bivši hercegovački poslanik g. Pera Ivanišević i nje-

gov saradnik pop Savo Danilović.
— U Kuparima boravi supruga njemačkog pu-

 bliciste g. Hermana Wendela,

— Gosp. Ljuba 'Mihaljević, bivši poslanik naše
države za vrijeme rata u Waschingtonu, nalazi se od
nekoliko dana u Dubrovniku,

— Sa parobrodom »Kumanovo« u subotu večer
stigli su gg. Nikola Mihanović iz  Buenos-Airesa ;
g. Miše Kolin i Josip Jablanović.

Svešani otvor nove gimnazij. zgrade
izvršen je u četvrtak u prisustvu prestavnika svih
vojnih i civilnih vlasti. Svečanu sv. Misu služio je u
katedrali pomoć. biskup Msg. Barbić, Prisustvovali su
djaci sa čitavim profesorskim zborom. Blagoslov zgrade
izvršio je presv. Dr. Josip Marčelić, biskup dubrovački,
a zatim su održali govore. veliki župan Dr. Knežević,
presv. biskup Dr, Marčelić i direktor prof. Lazzari.

Povratak šk. hroda ,,Vila Velehita“',

U srijedu popodne pristao je u gradsku luku škol.
ski brod ,Vila Velebita“ pod zapovjedništvom g. N,
Gerechishammera, na povratku s naučnog putovanja
s pitomcima naše pomorske akademije. Ekspediciju je
vodio direktor zavoda, g. A. Riboli i stručni profesor
g. M. Kobasica, te profesor g. T: Nakić-Vojnović, kap.
J. Surić i poslovogja M. Marić. Putovanje je obavljeno
po zapadnom dijelu Sredozemnog mora a trajalo je
punih 96 dana. — Za vrijeme ovog putovanja naši su
pitomci imali prilike da se upoznaju sa slijedećim lu-
kama: Patras, Bastia, Nica, Marseille (7 dana), Palma,
Alžir (4 dana), Malta, Krf i Zelenika, Direktor zavoda
g. A. Riboli, pred samim dolaskom u pojedine luke,
držao je djacima vrlo opširna predavanja o historij-
skom i kulturnom razvitku te o geografskim, meteo-
rološkim i nautičkim prilikama odnosne luke, ističući
istodobno sve znamenitosti koje će djaci imati prilike
da razgledaju za vrijeme boravka. — Megju ostalim
znamenitostima, osobito je vrijedno da spomenemo,
da su naši nautičari, za vrijeme svog boravka u Mar-
seille-u, imali prilike da pregledaju čudo moderne
tehnike, t. zv. Rovski kanal. To je morski podzemni
tunel koji spaja rijeku Rhonu sa lukom Marseille.
Tunel je dug 7200 m., visok 15:40 m, širok 22 m.
Kada bi to bio željeznički tunel, moglo bi se u njemu
postaviti paralelnih 6 tračnica, normalnog kolosjeka.
Dubina mora u tunelu iznaša preko 4m, tako da naj-
veći šleper na svijetu može slobodno proći, [z toga je
tunela izvagjeno 4 milijona kubičnih metara kamena,
dok je iz najvećeg tunela na svijetu, iz Simplonskog,
koji je 20 km. dug, izvagjena tek jedna irećina kame-
na. — Do 3000 radnika bilo je zaposleno dnevno a
iskopavanje je započelo 1908. te završeno pri koncu
1926. — Tunel je koštao 288 milijuna franaka, što
znači da je svaki metar dužiue zapadnuo 40.000 frc.

Ne treba da ističemo od kolike su važnosti ova
naučna putovanja za naš kapetanski podmladak, koji
je već za vrijeme školovanja ima prilike da se prak-
tično izobrazi u svojoj nautičkoj struci, te da oproba
svoje sposobnosti i da upozna sve važnije luke Sre-

“dozemnog i Jadranskog mora, Za vrijeme cijele plo-

vidbe obavljala se na brodu redovita praktična škola,
koju vode stručni profesori, prema najmođernijim zah.
tjevima navigacije.

Toliko zapovjedništvo broda koliko direktor sa
gg. profesorima, učinili su sve moguće, da naši pi-
tomci što većma iskoriste ovo naučno putovanje, te
nijesu žalili ni vremena ni truda nastojeći da našim

20) a i or oto Paso

A SEK s* + / 4 r A "y ia < S S ;
Po VK. = j RGN LI,

ž

DUBROVAČKI LIST“

djacima što ugodnije progje ova plovidba, radi čega
im izričemo naše osobito priznanje. — Jedno pak
moramo da istaknemo, u interesu zdravlja i napretka
naše djece, da je ovaj novi sistem, po kojem se je
zavelo jedno dvomjesečno putovanje, ali na takav na-
čin, da djaci gube svoje legalne praznike, apsolutno
nemoguć. Dvije godine neprekidnog intenzivnog rada
bez legalnog dvomjesečnog  počinka, može da ima
samo kobne posljedice na fizički i intelektualni razvi-
tak naše djece, pak apelujemo na višu školsku vlast,
da se s ovim pitanjem ozbiljno pozabavi i uredi na
sretniji način. Završujemo ove retke želeći našim bu-
dućim kapetanima uspješan nastavak svojih nauka,

Smetnje prometu stranaca.

Na početku ovogodišnje sezone mi smo u našem
listu pozvali sve mjerodavne krugove, da porade kako
bi se sve neurednosti i zapreke pravilnom unapre-
gjenju prometa stranaca odstranile, te tako našim go-
stima pokazala najviša moguća pažnja.

Na žalost danas moramo konstatovati, da je u
tom pravcu vrlo malo učinjeno. Današnja pretjerana
auto-tarifa još nije izmjenjena; ponašanje naših trho-
noša još nije disciplinovano; kontrola privainihi soba
za ukonačivanje stranaca nije provedena, taksa za
Lorum i dalje je na snazi. Što se tiče takse za Lokrum
kad ona već postoji, treba poraditi na tome, da vlasnici
motora i lagjari pokažu više pažnie prema strancima
a najviše u pitanju mjesta gdje ih ireba iskrcati, Stranac
koji ulazi na Lokrum preko ,skale“ jednostavno se.
izgubi u labirintu šume i puteva. Bilo bi potrebno
da se pod ugovorom za prevoz. na Lokrum, razumi-
jeva iskrcavanje u ,Portočć a samo na izričitu želju
i uz posebnu pogodbu na ,skalu“,

Mnoga pitanja u vezi sa prometom stranaca treba
riješiti čim prije, ie sve prigovore i opažanja sa strane
samih stranaca uzeti u ozbiljan pretres, te nastojali da

se po mogućnosti odstrane. Ovaj cilj cijenimo da bi
se najlakše postigao, kada bi se već sada sazvala
anketa svih zainteresovanih krugova i nadležnih vlasti,
te stvorili mjerodavni zaključci i naredbe, koje bi ire-
bale da odmah stupe na snagu. Propusti koji se ostav-
ljaju vremenu da ih riješi, odnose nam jedan siguran
procent nezadovoljnih gosti.

Golubovi,

Dubrovčani ne mogu zamisliti Dubrovnik bez
golubova. To je neosporno. Kao što su za placu sv,
Marka u Veneciji golubovi jedna od njezinih karak-
teristika, tako i našem Dubrovniku golubovi daju je-
dan poseban ton života, koji je ovim našim starim Zi-
dinama neophodno potreban. Stranci se zabavljaju sa
pitomošću naših golubova, Naša dieca igraju se i
motre golubove, te od njih mogu samo da nauče
ljubkost i nježnost, a u najmlagjim godinama ti utisci
duboko ulaze u dušu djeteta, tako daiu zrelijoj dobi
opaža se na dubrovčanima, blagotvorni odgojni upliv
naših golubova. Skladnost, i mirna narav dubrovčana
mnogo duguje našim golubovima. Zamislite da na
mjestu golubova imamo kakav španjolski šport borbe
bikova ili pijeilova? Zar to ne bi uticalo u pravcu
jednog surovog odgoja? Zar kriminalitet nebi bio veći ?
— Stari dubrovački genij, cijeneći osobito golubove,
pardonira im i neke neugodnosti, sa narodnom izre-
kom: ,To nosi sreću.“ Dosljedno ovome ne možemo
odobriti redukciju golubova niti obzirom na čistoću,

niti radi zaštite čiopa, niti radi dosadnog gukanja ,po

vas božji dan“.

Istina golubovi gnusne naše ulice i to je nepo-
dnosivo jedino ljeti, kada nema kiše niti vode. Ali
obzirom da je riješeno pitanje vođe i ta neugodnost
u buduće će se lako umanjiti. Ciope se šame veoma
lako zaštićuju od golubova, a tome je najbolji dokaz,
nebrojena golubova jaja, koje čiope pobacaju iz go-
lubovih gnijezda, koja preotmu. ,Dosadno gukanje
po vas božji dan“, nije dovoljan razlog da reduciramo
naše mile golubove, kao što zaglušujuća buka naših

crkvenih zvona nije dovoljan razlog za redukciju
tih zvona,

Množenje golubova ovisno je o njihovoj hrani,
a to množenje ne može ići u bezkonačnost. Broj go-
lubova zavisi o darežljivosti gragjana prema njima,
te radi toga prepustimo Božjoj volji, da se njihov broj
smanjuje ili povećava...
Službena priznanja našim ljudima
u inostranstvu.

Ministarstvo Poljoprivrede Čehoslovačke Republike,
prigodom ovogodišnje Svesloveuske Pčelarske Izložbe
u Pragn, odlikovalo je diplomom za zasluge: Sveto-
zara K. Qjorgjevića, presjednika Saveza Jugosl. Pče-
lar. Društava u Beogradu, Hrvat.-Slavonsko Pčelar,
Društvo u Osijeku i Iva Autonioli naduč, u m. i rav-
natelja Jugosl. Pčel, Zadruge u Dubrovniku, a bron-
zanom medaljom Vladislava Slefanovića iz Smedereva.
Nađalje razne privatne poljoprivredne i zadružne in-
stitucije u Čehoslovačkoj podijelile su 33 odlikovanja
u Jugoslaviji, izmegju kojih : Savez Pčel, Društva Če.

hosl, Rep. počasnom diplom
drugu u Dubrovniku. iplomom Jugosl, Pčelar. Za-



Br. oi.

Džepni kalendar ,jadranske Straže“!
za 1928. god. e a.

Centrala Jadranske Straže javlja nam, da će do-
skora izaći iz štampe njen džepni kalendar za 1928,
godiuu sa probranim sadržajem i novim podacima iz
pomorstva. Kalendar ima i 15 slika u bakrotisku te
zastavica u bojama. Vanjska oprema je mnogo dotje-
rana, Cijena Din. 10.—.
Zatvaranje trgovačkih radnja u Gružu.

Izgleda da u Gružu ne postoji naredba za zatva«
ranje radnja u nedjelju pošto nekoje drže otvorene
radnje i do podne. Obrtnici. |
Parohkrodi »Arcadian« i »Araguaya« u
Dubrovniku.

Parobrod »Arcadian« (12.015 reg. tona) doplovio
je u Dubrovnik 7. o. mj. sa 449 putnika, a u četvrtak

dne 15. parobrod »Araguaya (10.500 reg. tona.) Ova

dva psrobroda su najljepši puinički brodovi Royal
Mail Line, koji su već nekoliko puta do sada bili kod

nas. Putnici su većinom Englezi i to otmenija publika.

Nastojali smo se informirati o utiscima ovih pu-
tnika za vrijeme njihovog kratkog boravka kod nas.
Putnici »Arcadiana« kao i »Araguaye« izrazuju svoje
divljenje o Dubrovniku uopće. Kažu, da je Dubrovnik
najljepše mjesto, koje su na svome putu vigjeli. Pućan-
stvo, položaj grada, zdrav zrak, divna okolica, čistoća
grada. — na što Englezi najviše paze, gostoljubivost
pučanstva sa kojim su došli u dodir, osobito skladnosi
sa kojom su bili posluženi u dućanima i drugim loka-
lima i sve ostalo, da im ostavlja jedan nezaboravni
ugodni utisak. To će oni sami svakome pripovijedati
i preporučiti znancima, da posjete ovaj naš lijepi grad,

Jedino sa našim šoferima bilo je neugodnih stvari.
Nagagjanja sa šoferima za vožuju na strance djeluje

nelijepo, te bi policajni organi na Pilama irebali da

pripaze, da svi automobili imaju po propisu istaknute
tarife, Redarstvo bi trekalo da ostrani nezaposlene sa
Pila koji okruže putnike kao kakvo čudovište.

Naša Općinska Uprava trebala bi u ovim zgo-
dama udesiti barem jedan koncerat. Računa se, da su
putnici »Araguaye« potrošili u Dabrovniku preko 400
funti šterlinga. A to je suma,

Parobrod »Arcadian« sa turistima stići će ponovno
u Dubrovnik 5. oktobra o. g. u 9 sati prije podne,
a odlazi slijedećeg dana u 1 sat poslije podne. .
Sokclsko društvo u Dubrovniku

osnovalo je svoju Foto-sekciju, koja bi sve nji-
hove radove ovjekovječila trajnom  uspomenom —
fotogrefijama. | |

Dr. Frano Sijepović-Dabrović zubni
liječnik otvorio je dne_.1. septembra ti. g. vlastitu
ambulantu na Pilama (vis-avis parka Hotel inperial) i
ordinira od 8-12 s. pr. p. i od 3-6 pos. pod.

Prodavačica za bolju trgovinu primit će se
odmah uz dobre uvjete. Prednost dati će se onoj koja
je bila već u trgovini zaposlena. Adresu obratiti se
Upravi ovog lista.
iz policije.

— Uapšen je postolar Gjon Banda, radi silovanja
15-godišnjeg brijačkog pomoćnika M. Ž.

— Preslušan je albanski vojni bjegunac Redžep
Harević. On je izjavio, da mu je dosadila služba u
alban. vojsci pod vrio teškim uslovima Dobio je od-

sustvo i pošao u Drač, odakle je preko Santiquaranita |

sa Jadranskom Plovidbom stigao u Gruž.

— U toku prošlog tjedna policija je kaznila glo-
bom ili zatvorom 8 lica radi neovlaštenog vršenje duž-
nosti javnog poslužnika. neposluha prema straži, nevt-
šenja dužnosti prijave stranaca i psovanja. Lo

— U toku je istraga proti nekih šofera i vlasnika
automobila radi deraćine naših stranih gosti. |

Povlaćenje iz tečaja državnog papie=

nog novca od Din. (.—, 0:50 i 2:25.

> Po naregjenju Ministra Finansija od 27. travnja
o. g. broj 92623/26. povlaći se iz prometa ovaj par
pirni novac i zamjenjuje sa metalnim novcem.

> Zamjena će se vršiti kod svih sreskih i okružnih :
financijskih delegacija. Poslije 30. septembra gornji |

papirni novac gubi svaku vrijednost.

Gojenje stolnog grožgja. Pod gornjim |

naslovom izašla je ovih dana, pomno i lijepo napi-
sana knjiga iz pera našeg poznatog stručnjaka Stanka
Ožanića, direktora Poljoprivrednog odsjeka za splitsku
oblast. Knjiga govori o znamenitosti gajenja stolnog
grožgja, o svim vrstama groždja, o samom načinu

gajenja grožgja i uopće stvarno i stručno upućuje i

pretresa sve, što može zanimati gojitelje stolnoga grožgja:
I je gojenje grožgja jedan veliki nriod natih dal-
ma inskih vinogradara, a mogao bi biti još i veći, jer
e to gojenje više isplaćuje, nego produciranje vina
ami svoje strane preporučujemo ovu vrijednu
njigu, Cijena je knjizi bez poštarine Din. 30. Zi

prat