= Strana 2. Zakon o stanovima. Sadašnji zakon o stanovima prestaje važiti 1. no- vembra. Već sada po većim centrima započeli su akciju stanari i kućevlasnici. I jednii drugi nastoje, da skup- štinama i preko štampe brane svoje pozicije. Mi ćemo se osvrnuti na zakon o stanovima sa privredne i socijalne strane. Socijalna potreba, koja je poslije rata nametla zakon o stanovima, donekle je ublažila stambenu krizu, i to je jedina dobra strana toga zakona. Za našu nacijonalnu privredu zakon o stanovima imao je i ima- tiće još za dugo vremena veoma teških posljedica. Sa zakonom o stanovima kućevlasnici nijesu mogli slobodno da raspolažu sa svojim kućama, niti da pri- maju prihod razmjerno uloženom kapitalu. Miljarde vrijednosti koje raprezentiraju kuće, koje su došle pod udar stambenog zakona, ostale su paralizirane i imo- bilisane, tako da je privredna kriza time pogoršana, pogotovo u onim mjestima gdje stanbene krize nije bilo. Kućevlasnici su zanemarivali svoje kuće od kojih nijesu imali prihoda, a neki uopće nijesu bili u mo- gućnosti da vrše popravke, dapače mnogi su potpu- noma i propali. Najveća je pogriješka stambenog za- kona u tomu što je vrijedio za cijelu zemlju, bez ob- zira da li u pojedinom mjestu postoji stambena kriza ili ne postoji. Kod nas u Dalmaciji, kao na primjer u Perastu, a iu drugim mjestima, stambeni zakon nije bio potre- ban, te su sve žrtve koje su u takvim mjestima do- prinijeli kućevlasnici nepravedne, budući se sa nikako- vom socijalom potrebom ne mogu opravdati. Sada kada je već stambeni zakon nekoliko go- dina na snazi, možemo donekle jasno da opazimo, u u kojim je mjestima u istinu postojala stanbena kriza. Najbolji dokaz je zato, gragjevna djelatnost koja se je u tim mjestima ispoljila. Veoma je malo gradova, koji su se pod pritiskom stanbene krize razvili. Zagreb i Beograd su dva grada, gdje je najviše bilo novograd- nja. Poslije rata novo nastale povoljne konjukture za Zagreb i Beograd, privukle su iz provincije mnoge, te obzirom na postojeći stanbeni zakon, koji je štitio dotadašnje stanare tih gradova, osjetila se je _nemi- novna potreba, da se gradi novi Zagreb i novi Beo- grad, kako bi se moglo udovoljiti i novim stanarima. Ovaj razvitak Zagreba i Beograda i svih ostalih_mje- sta, u koliko je u vezi sa zakonom 0 stanovima, nije normalan, te netom se ukine stanbeni zakon, koji je novogradnje stimulirao, osjetit će se štetne posljedice ovog nenormalnog rada. Ukidanjem zakona o stano- vima, oslobogjene stare zgrade ponovno dolaze do svog privrednog utjecaja, te će se novogradnje naći u teš- kom položaju. Ovoj novoj krizi novogradnja, sigurno će nak- nadno trebati tražiti lijeka. Zagreb i.Beograd, a i druga mnoga mjesta nikada se nebi toliko razvili da nije bilo zakona o stanovima. Posljedice tog umjetnog razvitka treba platiti. Čim dulje bude zakon o stano- vima u krijeposti, tim teže će biti te posljedice. Već sada uprkos stanbenog zakona, u mnogim miestima novogradnje nemogu da se lako iznajme, da dadu nor- malni rentabilitet za uloženi kapital. U mnogim mjestima, kao i kod nas, stanbene krize nije bilo, već ako je postojala, postojala je baš uslijed stanbenog zakona. Broj pučanstva u Dubrov- niku nije se povećao. Isključivši hotele i pensione u Dubrovniku ima preko 300 privainih soba, koje se iz- onajmljuju. Mnoge prostorije nijesu ni iskorišćene, jer vlasniku se ne isplaćuju. Potreba gragjevne djelatnosti i ne osjeća se. Sve ovo je dokaz, da stanbene krize kod nas nema, Kriza kod nas je u tome, što mnogi u istinu, ukinućem stanbenog zakona, nebi bili u mo- gućnosti, da prostrane prostorije koje sada zapremaju i primjereno plate. Mnogi koji sada ne uživaju bla- godati stanbenog zakona, ukinućem istoga, došli bi do jeftinijeg i prostranijeg staua nego što ga danas imaju. Ukinućem stanbenog zakona, kuće bi se racijo- nalnije iskoristile tako da bi sigurno ostalo praznih stanova, koji bi veoma dobro uticali, da pretjerani zah- tjevi mnogih kućevlasnika budu ublaženi. Primjer in- dentičan imamo već sa lokalima i dućanima, gdje su kućevlasnici morali da idu mnogo na niže, nego što su predmjevali. Visina najma za stanove nemože se navijati u beskonačnost, budući visina najma u opće zavisi o platežnoj mogućnosti stanara u jednom mje- stu. Koliko su nam poznate prilike u našem građu, možemo ustvrditi, da su rijetki koji bi mogli i htjeli plaćati 2000 dinara najma mjesečno. Ima ih jedan mali broj koji bi mogli plaćati od Din. 1000-1500, dočim dobar dio ima ih sa mogućnošću plaćanja od Din. 600-1000, a najveći dio nije u stanju niti da plati 600 dinara najma mjesečno. DUBROVAČKI LIST Prepuštajući kućevlasnicima slobodno raspolaganje sa svojim kućama, mnogi od njih biti će i pretjerani u svojim zahtjevima, ali će ih brzo morati koregirati, te svesti na normalnu granicu, koja odgovara platež- noj mogućnosti naših stanara. a Oslobagjajući kuće stanbenog zakona, miljarde vrijednosti uložene u zgrade ponovno dolaze do nor- malnog ekonomskog izražaja, a utjecaj oslobogjenog kapitala, biti će na vagi riješavanja privredne krize od velikog zamašaja. Za sve zanatlije otvoriti će se novo polje rada. Kućevlasnici će nastojati da racijo- nalno iskoriste svoje zgrade, rekonstrukcijom, te raz- nim popravcima. Na ovaj način svi graditelji, podu- zetnici, zidari, drvodjelci, soboslikari, kovači, graditelji pokućstva, obični radnici, trgovci gragjevnog materijala, kao i svi oni. koji dolaze u obzir kod rekonstrukcije i popravka kuća, imali bi obilatiju zaradu, tako da bi oni veoma lako mogli da plate eventualau povišicu najma njihovog stana, a da im ipak ostane kud i kamo veća zarada od sadašnje, Država bi takogjer imala veći prihod od poreza kućarine, te bi svome činovništvu mogla izaći u susret sa povišicom doplatka na stanarinu. . Nepravedno je, da kapital koji je uložen u kuće za stanovanje, mora da doprinaša nerazmjerne Žrtve prema drugim investicijonim kapitalima. Nepravedno je i nemoralno, da stanari podstanar u mnogo slučajeva: imaju relativno veće koristi od kuće nego sam ku- ćevlasnik. Jedina nezgoda kod ukidanja stambenog zakona je u tome što dospijeva 1. novembra, početkom zime, čim je neminovno preseljavanje iz jednog stana u drugi, što bi sigurno izazvalo ukidanje stambenog za- kona. Radi toga cijenimo, da deložacije u nikojem slučaju nebi se smjele dozvoliti prije proljeća. Osiguravajuća zadruga ,,Groatia“. Ovaj naš poznati domaći osiguravajući zavod napredovao je i ove godine u svom konstantnom razvitku, šireći sve više krug svojih osiguranika, koji skoro dosiže broj 100.000, te produbljujući i usavrša- vajući svoju staru i prokušanu organizaciju u čitavoj našoj državi. Česte i mnoge požarne štete u požarnom poslu, na kojima žalibože obiluju sva naša osiguravajuća društva, kompenziraju se i ove godine kod. naše »Croatie* obilnim novim i stabilizovanim starim poslom, kod česa valja opaziti utješnu činjenicu, da uslijed polagane, ali sigurne konsolidacije, koja se stala već opažati na .polju narodne privrede, postojeća još ko- .njunkturna osiguranja bivaju pomalo i sukcesivno zamijenjivana. novim osiguranjima, koja stoje pod utjecajem laganog i postepenog sregjivanja i stabili- zacije općih prilika. I u životnom svom poslu, koji će ove godine doseći stanje ukupnih osig. glavnica od preko 250 milijuna, razvija se ,Croatia“ vanredno uspješno. To se ima pripisati poglavito obljubljenosti njenit. mno- govrsnih, jeftinih cjenika, njenom kulantnom i promp- tnom udovoljavanju svojim obvezama spram svojih članova, a napose pouzdanju u njenu gospodarsku snagu, koja se može smatrati najčvršćim i najsigurnijim oslonom za osiguranike i za samo društvo. Oslanjajući se na prokušane svoje poslovne prin- cipe i metode, uvagja ,Croatia“ sada novu vrst ži- votnih osiguranja, t. zv. osiguranja na male glavnice bez liječničkog pregleda, a osobito povoljnim uslovima i jeftinim premijama, pa upozorujemo u tom pravcu na njezin današuji oglas u našem. listu. Jaka garantna sredstva ,Croatie“, koja s obilnim latentnim pričuvama u predratnim nekretninama, dosižu danas 100,000.000 dinara, preko četiri decenija Op- stanka i rada ove zadruge, stručno, solidno i oprezno njezino vodstvo te domaći karakter — najbolja su preporuka za ovaj najstariji i najveći hrvatski osigu- ravajući zavod, Lučki radnici u Gružu. Od jednog pom. kapetana primamo ova opa- žanja O našim lučkim radnicima. Nema nigdje one sramote kakve može da se vidi u Gružu: onako gnusni i odrpani lučki radnici. Toga nema ni u najzabitnijim primorskim selima Turske re. publike, pak niti megju Arapima. Nešto onako jadnoga ne vidi se u čitavom okolišu Sredozemnog mora, nego samo u Gružu. Svugdje, pa čaki u Turskoj kada rad- nici dogju na brod, skidaju dnevno ruho i oblaće radno, a prije nego idu na kopno preoblače se u čisto. Ko- pači i oni koji rade na ugljenu, peru se i presvlače, prije nego silaze na kopno. Šta će reći stranci, kada vide onako odrpane i zamazane radnike? Čak i u a E Br. 33. Peri na divljoj i pustoj obali, radnik ne smije dog zamazan na kopno, već se mora oprati i presvući ng brodu. Divota je vidjeti po cijelom Levantu turske ; arapske radnike. Jedino divlji beduini mogu se g, nečistoćom usporediti sa našima. Opažanja ovog našeg pomorskog kapetana mora da su tačna, jer ih iznaša kao poznavalac lučkih Pri. lika u pojedinim zemljama. Svima nama je veoma dobro poznato da su naši lučki radnici zapušteni prekq | mjere, ali na Žalost nijesmo znali, da su baš nagi radnici u tom pogledu najgori. Liječnici Okružnog Ureda za Osiguranje Radnika, takogjer bi nam mogli pričati gorkih stvari. Ove krute konstatacije mora da nas prenu, te da se poduzmu sve potrebite mjere, kako se za našega lučkog radnika nebi mogla više či. niti slična uporegjenja obzirom na čistoću. Komodan prigovor, da je njihova plata malena, ne stoji. Najbolji dokaz je u tome, da radnici firme Payer i drug, koji imaju manju plaću nego lučki rad. nici, kud i kamo su čišći i bolje. obućeni od ostalih radnika. Uzrok tome je taj, što firma Payer i drug vodi ozbiljnog računa O načinu življenja njenog rad. | ništva, a lučki radnici prepušteni su sami sebi. Naše radništvo treba gledati sa više smisla, jer to je naš radni narod, te voditi brigu, da mu se ži. votne, čovječne i zdrastvene prilike poboljšaju. Kada se dovrši ,Radnički Dom“ u Gružu kojeg sada naša Općina gradi, smatramo da bi se putem ,Radničkog Doma“ moglo mnogo toga da poradi u gornjem pravcu. Uprava radničkog doma, treba da. zahtjeva od svih radnika koji će uživati blagodati do“ ma, da su čisti i da imaju obično i radno odijelo, Unaprijed treba naći soluciju da se isključi is. prika — nema sredstava. Radnici koji su ukonačeni u ,Radničkom Domu“, treba da služe primjerom i podstrekom ostalima u svakom pravcu, a izvoznici i spediteri, treba da daju uvijek prednost ovako ispravnim radnicima. Mnoge nevolje tištu našeg lučkog radnika, a nje- govu neukost i sklonost krčmi nesavjesno se izrabljuje Dovoljno je prošetati se subotom i nedjeljom po Gružu te se uvjeriti, kako se na laku ruku rasiplje zdravlje radništva uopće. »Radnički Dom“ mnogo će pomoći bezkućnom radniku, ali ako Uprava radničkog doma ne bude-na svojoj visini, slaba korist i od toga ,Doma“. Upravu »Doma“ treba da imaju ljudi, koji će sa ljubavlju vo- diti brigu o radnicima i io: savjetom, predavanjem i organizacijama, kako bi se radničke prilike u svakom smjeru poboljšale, te tako i otpali svi sadašnji oprave dani prigovori. Budget Dubrovačke Oblasti. u visini od Din 4,000.400 odobrio je g. Ministar finansija svojim riješenjem od 15.1IX. 1927. Br. 97699. Budget je odobren sa ograničenjem, da se iz predvi: gjene državne dotacije ne mogu izvršiti nikakvi ras«. hodi prije nego se ova dotacija primi i u koliko se piimi. | Glavni su rashodi: Za Oblasnu Skupštinu : lični rashodi D, 157.500, a materijalni D. 121.000. Za Oblasni Odbor: lični rashodi D. 213.000; plaće činovnicima, pomoćnom osoblju i računo ispita“ | čima D. 275.000. ; materijalni rashodi D. 193.000. Stručni rashodi: Narodno .gospodarstvo : Poljo: privreda D. 442.000; Veterinarstvo D. 60.000 ; Poljo: privredna industrija i zadruge D. 185.000 ; Poljopri: vredna propaganda D. 10.000. ; podupiranje šumarstva D 12 12.000; Pomoć za prehranu uslijed nerodice za oskudnu zakladu D. 175.000. Narodna prosvjeta D. 375.000; Javne radnje prometna sredstva D. 1,900.000.—; Narodno zdravljt D. 60.000; Obrt i industrija D. 100.000; Rezervni kredit D. 79.000. : Prihodi: Oblasni prirezi D. 400.496. Ostali pri hodi D. 8000. Već primljena dotacija iznosi D. 600.000. Dotacija, koja bi se imala primiti od države D 3,391.504: Kam Pozor! Vlasnici privatnih soba za konačivanje stranaca. Za omogućiti brže iznajmlivanje soba i raci& nalnije iskorišćenje istih, Uprava našeg lista Ć vršiti zajedničku reklamu za sve sobe, koje začlane kod mas. Članarina je samo Din. 10 2 cijelu godinu. Oglašivanje soba će se vršiti redo vito preko našega lista, te na razne druge najpY desnije načine, Za začlaniti se, obratite sena Upr* vu našeg lista, gdje će Vam se dati sve potrebi Informacije, : BEE. »ITO“ pasta za zube je najbolja.