Strana 2, Spor uprave tramvaja I općine. IZJAVA. Na sjednici Općinskog Vijeća dne 9. tek. g. Dr. Skvrce, kao načelnik držao je jedan demagoški govor upravljen, prema vlastitom navodu, ne samo vijeću nego i široj javnosti. — Megju ostalim nazvao je članove uprave ,Dubrovačke Električne Željeznice“ nepoštenim ljudima i to u više navrata i u raznim nuanceama. — Zato je od tih članova uprave i tužen sudu pak će imati prilike, da svoje tvrdnje sa načel- ničke stolice dokaže na sudu ili da podnese sve po- sljedice demagoških tvrdnja. — G. Niko Koprivica je kao Općinski prisjednik i delegat općine u tramvaju iznio prikaz pregovora na takav način, kako bi dokazao nevinost svoju i svojih i svu krivnju svalio na upravu tramvaja, koju je općinski vijećnik g. Veramenta nazvao kaćacima, što će takogjer i on imati da dokaže na suđu, ili da poduese zakonske posljed ce. tid nas je, ali moramo konstatovati, da smatramo jedinstvenim slučajem komunalne politike, da općinska uprava jedne i najzabitnije varoši a kamo li Dubrov- nika, onemogučava i ucjenjuje jedno privatno pređu- zeće namjenjeno opšioj koristi kao što je tramvaj u njegovom radu za unapregjenje saobraćaja, ali to je konstantno i sistematski radila sađanja uprava dubro- vačke općine. — Za njih je pitanje gradnje tramvajske pruge u Lapadu bilo samo pitanje partizanskog i eko- nomskog ucjenjivanja, a njihovi zahtjevi su sa svakim popuštanjem tramvajske uprave geometričnom pro- gresijom rasli, Najprije su zahtjevali još jednog člana u upravi, koji po izričitom priznanju g. Dr. Skvrce imao da »štiti“ njihove partizanske interese u tramvaju, dakle jasno: da uvodi partizanstvo u jedno čisto ekonomsko, opšte dubrovačko saobraćajno preduzeće. — To se slaže sa svečanom izjavom jednog od gospode na Sil- vestrovo u. ,Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi“, da su prošle godine zagospodovali nad električnom centralom a ove godine da će i sa tramvajem, — Dakle jasan program megalomanije i korteških smicalica, Kada je uprava tramvaja pokazala sklonost da udovolji tom zahtjevu, onda je svaka konferencija sa delegatima Općine donosila na vidjelo sve nove zavijene, ali sve to teže zahtjeve, dok se nije kristaliziralo sve u gvozđeni obruč ekonomske propasti dubrovačkog iramvaja povišenjem cijene struji za oko 200.000 Din. godišnje uz rezervaciju izrečenu u ,odboru elektrike“, da kada tramvaj pristane na tu povišicu cijeni struje, Općinska uprava ima uvijek načina da raznim taksa- ma udre po tramvaju. Predugo i zazorno bi bilo i samo u kratko na- vesti sve faze tih natezanja, koja su se vodila preko godine dana uvijek istim sistemom. Općinski delegati su imali zađatak da mirnim činima sklone upravu tramvaja na popuštanje u pregovorima, te da onda u zadnji čas ultimativnim zahtjevima sruše sve dotadanje rezultate pregovora stežući vrpcu oko vrata. To su učinili na izvanrednoj glavnoj skupštini tramvaja 20. augusta 0. g. sa zapisničkom iziavom u skupštinski zapisnik, te isto za vrijeme sjednice uprave 19. septembra 0. g. i druge izvanredne glavne skupštine tramvaja dne 20. septembra o. g. kako jasno proizlazi iz izjave potpisanih u prošlom broju »Dubrov. Lista«, Tim natezanjem izgubilo se je preko godine i po dana i to od 28. februara 1926. do 20. septembra 1927, a kroz to vrijeme je tako znatno poskupio ma- terijal, da će sadanja gradnja pruge u Lapad stajati oko trećine više nego li bi tada stajala, a pučanstvo je ostalo za 2 godine bez tramvaja a gragjevna dje- latnost u Lapadu uslijed toga zaostala na veliku štetu: razvitka Dubrovnika i prometa stranaca. Za ilustraciju nelojalnog postupka držimo, da je dostatna slijedeća činjenica. Na sjednici uprave g. Niko Koprivica, općinski delegat, saopštava u debati glede lica povjerenja općinske uprave, koje bi imalo da u- gje u upravu tramvaja, da je upravi tramvaja slobodno, da iskljući mogućuost ulaska onim licima, koja bi bila nepoćudna, te je sa svoje strane naveo kao takova, ne samo g. Dra B. Martecchini, nego i gg. Dra Po- kovića i Dra Kesterčaneka, a na skupštini tramvaja 20.9. g. Dr, Svrce zahtjeva, da glasujemo za g. Z. Baicu, jer da su ,oni“ tako odlučili i pozivlje se na sporazum, kojega su baš gg. Dr. Skvrce i Niko Ko- privica za vrijeme trajanja skupštine u načelnikovoj sobi poništili, a koji je istoga dana sat ranije bio za. pisnički prihvaćen od g. Nika Koprivice, kao općin. delegata za pregovore, a na temelju nekakvog zapis. nika nekog odbora, a pri glasovanju g. Koprivica ne glasuje za osobu povjerenja većine. Da je prikaz g. Nika Koprivice na sjednici op- ćinskog vijeća netačan i nepotpun jasno proizlazi iz DUBROVAČKI LIST “ gornjih konstatacija, a iz činjenica da je baš g. Niko Koprivica ma sjednici uprave tramvaja 9 septembra 0. . pri raspravljanju predloga općine sadržanog u zapisniku XV. izvanredne glavne skupštine, zagovarao da se općini ne dade odgovor spomenutom predlogu jer bi u slučaju da tramvaj pristane na taj predlog a da nije prethodno potpuno uredio odnošaje prema op- pini, predao se na milost i nemilost općini koja bi pak mogla da po svojoj volji udara namete i takse tramvaju i da mu tim nanese veliku ekonomsku štetu a da tramvaj prema vlidajućoj praksi nebi ni mogao da uspješno pobija takove općinske namete, jer nad- ležne starije vlasti nemogu nego da ispituju dotične zaključke sa formaine strane, ali nemogu da meritorno pobiju od općine odregjene namete. Pošto pak tranvaj nema nikakovog razloga da općinu potakne na rije- šenje odnošaja izmegju tramvaja i općine to će općina pozvati tramvaj prije XVI. izvanredne glavne skupštine urečene za dan 20. septembra 1927. u 17 sati na dalj- nje pregovore. ; Sporazum nismo prekinuli mi, neg) baš gg. Dr. Skvrce i Niko Koprivica, a sudeći po tome da je baš g. Koprivica svojom rukom precrtavao sve stavke u i od njega sat ranije prihvaćenom definitivnom tekstu" «izgleda vjerojatno, da je g. Koprivica igrao dvo- ličnu ulogu, Uprava tramvaja je sporazumno sa g. Koprivicom utvrdila konačni tekst sporazuma i pustila je da padne zadnja zapreka sporazumu, usvojivši zahtjev g. Ko- privice da ispadne stavka o postepenom sniženju pau- šalne općinske takse, koji zahtjev je g. Koprivica ulti- mativnim tonom postavio na sjednici tramvaja od 19. septembra o. g. jer da će općina inače glasovati proti svih tačaka dnevnog ređa skupštine 20. septembra o. g. Pula sata kasnije isti g. Koprivica zahtjeva, da se ?/s toga utvrgjenog teksta poništi ili bitno promjeni na štetu tramvaja. Samo da je općinsko upraviteljstvo u čita- vom ovom pitanju bilo vogjeno partizanskim i ličnim obzirima dovoljan je dokaz to, da su koliko Dr. Skvrce toliko i općinski delegati skoro konstantno nas uvje- ravali o svojoj najboljoj volji, ali pri svakom uzmaku i prepadu opravdali su se zahtjevima nekih tajnih lica. . Mi smo i danas pripravni da potpišemo spora- zum odnosno dodatni ugovor onako u cjelini, kako je isti utvrgjen na sjednici uprave tramvaja 20. septem- bra o. g. Masakrirani tekst istoga nemožemo nikada prihvatiti. Dubrovnik, 14. oktobra 1927, UPRAVNO VIJEĆE DUBR. ELEKTR. ŽELJEZNICE Zajmovi Državne Hipotekarne Banke za gradnju hotela i pensiona. Ministarstvo Trgovine i Industrije uputilo je Državnoj Hipotekarnoj Banci slijedeći akt: Državnoj Hipotekarnoj Banči — Beograd. Prema statistici, koju je počeo da vodi prošle godine Odsek za Saobraćaj Putnika i Turista Ministar- stva Trgovine i Industrije, posetilo je naše banje, ku- pališta i ostala. klimatska mesta u našoj domovini preko 36.000 stranih turista, a domaćih frekvenata bilo je preko 150.000. Ovi brojevi se odnose samo na neko- liko glavnih banja i klimatskih mesta. Hoteli i pan- sioni u kupalištima, kako onim na moru tako i u ba- njama u unutrašnjosti, bili su kroz celo vreme letnje sezone neprestano puni, tako da su morali razni Sa- vezi za Unapregjenje Turizma češće puta savetovati inostrancima, koji su hteli doći u naše banje i kupa- lišta, da ne dolaze, pošto su sve sobe u hotelima za- uzete. Treba još naglasiti, da porast inozemnih turista raste iz godine u godinu, a najveći kontigenat sači. njavaju Nemci i Česi, koji su uvideli prednost naših prirodnih lepota, I ove godine n. pr. na Bledu zauzeta su sva mesta do konca avgusta, a na Primorju hote- lijeri ne mogu više ni da rezervišu, pošto se obično gosti odluče da duže ostanu no što su prvo hteli, Prošlogodišnja frekvenca pokazuje, da treba samo na Primorju podignuti 6—8 hotela od 100i više soba, a 10—12 hotela od 50 soba, a pansiona moglo bi se još koju stotinu instalirati. Kako. pak mnogi najlepši predeli unutrašnjosti nemaju hotela ine mogu se zbog toga propagirati, minimalna je potreba za još daljnih 20 hotela od 30—50 hotela (tu su uračunati i trgo- vačko industrijski centri n. pr. Srbije, koji nemaju do- > voljno dobrih hotela), Prema tome moralo bi se otvo- riti oko 2.000 novih hotelskih soba sa oko 3000 kreveta. Najnužnijoj potrebi u pogledu pomanjkanja soba za prenoćivanje može se u prvo doskočiti time, da se sadašnji hoteli povećavaju ili prošire, da se zgrade manji pansioni, odnosno da se adaptiraju zgrade za Br. 38. i hotele i pansione. S:m toga u mnogim hotelima po- trebne su naprave za bolji konfort gostiju. Inostrana kupališna publika, koja je inače vodjena i političkim simpatijama prema nama, zna da je naša zemlja tek u razvitku turizma i ne zahteva nikakav luksus u na- šim hotelima, ali opravdano traži najpotrebniji konfort i čistoću. Ne udovolji li se u najskorije vreme ovom zahtevu, predstoji opravdana bojaznost, da bi se turi. sti mogli odvratiti od niše zemlje i potražiti mesto odmora i oporavka u drugim državama. Kolika bi to šteta bila po našu celokupnu privredu, može se zami- sliti, ako se računa boravak tolikih hiljada barem najmanje po 15 dana u našim kupališnim hotelima (povlastica na željeznicama uslovljena je na najmanji boravak od 15 dana), podvoz na državnim i privatnim podvoznim srestvima, prodaju raznih narodnih ručnih radova itd. Na osnovu ovih razloga, preporučujem Upravi Državne Hipotekarne Bunke da ima pri rešavanju molba u vidu potrebe stanovnika u našim klimatskim mestima j da izvoli u okviru mogućnosti i propisa banke izaći u susret molbama, koje su podnete za gore izne- šene ciljeve, : Ministar Trgovine i Industrije Dr. M. Spaho s. r. Ministru Trgovine i Industrije. U odgovoru na akt Ministarstva od 22. Jula tek. god. S. P. Br. 14732 u, kome s= govori o podi- zanju klimatskih mesta na Jadranu, koja iz godine u godinu posećuju sve više putnika, Državna Hipotekarna Banka ima čast izvestiti Ministarstvo, da je oma uvek vodila i da i sada vodi računa, u koliko joj to srestva dopuštaju o banjama i klimatskim mestima. : Kao dokaz mogu poslužiti: Vrnjačka Banja, Ko- viljača, Ilidže kod Sarajeva, Teslić i ostale banje. Državnoj Hipotekarnoj Banci nije moguće, niti jeto u njenoj dužnosti, da sama preduzima inicijative za ove stvari, ali uvek će rado izići u susret svima i svakome, vodeći strogo računa o tome da njeni kapitali koje plasira budu dati na sigurnu podl>gu, tako da fondovi kojima Državna Hipotekarna Banka upravlja ne budu oštećeni. Odsek Ministarstva Trgovine i ladustrije za una- pregjenje turizma, obavijestio je naš Savez o slijedećem : Uprava Državne Hipotekarne Banke je pripravna takogjer, davati zsjam i za mjesta, koja još nemaju, | regulacionog plana, ako je to mjesto predistinirano za klimatsko mjesto ili kupalište. Naročito mogu več postojeći hoteli, koji su ove godine imali bolje prihode upotrebiti ovu priliku da svoja poduzeća prošire, da ih moderniziraju odn. da iz običnih gostiona načine bolje manje hotele. Na taj način mogao bi se kapacitet iduće godine prilično povećati, a na Primorju moglo bi se time postići, da se prazne kuće urede kao pensioni. Odsek će svaku takovu akciju najenergičnije potpomoći. Svaka molba neka se u prepisu šalje i ovom Odseku, koji će na osnovu mišljenja Saveza poduzeti sve daljne korake. Zijam općine dubrovačko od Din. TSOOLOOO. Stojimo pred delinitivnim zaključenjem najvećeg investicijonog zajma koji je do danas sklopila općina dubrovačka. O načinu kako će se zajam sklopiti i korisno plasirati ovisi budućnost našega grada, koji ima sve uslove progresa, Ali ti uslovi progresa — hijeli ili ne htjeli — stoje danas izvan onih koji u- pravljaju njegovom sudbinom. Iz ovih razloga iznašam neka nužna opažanja, za koja sam siguran da odgovaraju gledištu svih tri- jeznih gragjana i čitavog gragjanskog predstavništva u našoj općini. Riječ je o nužnom savjetovanju i kontroli nad investicijama, radi kojih se sklapa zajam. Pored svih dosta teških razlika koje postoje izmegju većine i 0- pozicije u općinskom vijeću, bilo u gledanju na Op- ćinsku, bilo na opću državnu politiku, ipak najvažniji zaključci općinskog vijeća o svim problemima koji u- vjetuju progres grada, donešeni su jednoglasno. Cijelo vijeće, a opozicija napose, pokazali su punu volju sa“ mozataje kada je u pitanju grad. Osim toga opozicija je u raspravama o najvažnijim problemima ukazala sa predloženim korekturama tolike usluge većini, a i ko- risti općim interesima, da se to ne može osporiti, ma koliko bile velike diferencije, koje postoje izmegju 0- pozicije i većine. Ipak većina, do sada, nije dala ni- kakvog dokaza, da je voljna cijeniti lojalnost opozi- cije. Izgleda da većina, na svoju vlastitu štetu, ne mi- sli voditi računa ni o Praksi koja važi u svim kultur- nim sredinama, gdje se iz nače/nih razloga, kao ta“ kogjer iz razumljivog oportuniteta, vođi računa 0 opo- turističkih organizacija odnosno 2