Strana 2,

Spor uprave tramvaja I općine.
IZJAVA.

Na sjednici Općinskog Vijeća dne 9. tek. g. Dr.
Skvrce, kao načelnik držao je jedan demagoški govor
upravljen, prema vlastitom navodu, ne samo vijeću
nego i široj javnosti. — Megju ostalim nazvao je
članove uprave  ,Dubrovačke Električne Željeznice“
nepoštenim ljudima i to u više navrata i u raznim
nuanceama. — Zato je od tih članova uprave i tužen
sudu pak će imati prilike, da svoje tvrdnje sa načel-
ničke stolice dokaže na sudu ili da podnese sve po-
sljedice demagoških tvrdnja. — G. Niko Koprivica
je kao Općinski prisjednik i delegat općine u tramvaju
iznio prikaz pregovora na takav način, kako bi dokazao
nevinost svoju i svojih i svu krivnju svalio na upravu
tramvaja, koju je općinski vijećnik g. Veramenta nazvao
kaćacima, što će takogjer i on imati da dokaže na suđu,
ili da poduese zakonske posljed ce.

tid nas je, ali moramo konstatovati, da smatramo
jedinstvenim slučajem komunalne politike, da općinska
uprava jedne i najzabitnije varoši a kamo li Dubrov-
nika, onemogučava i ucjenjuje jedno privatno pređu-
zeće namjenjeno opšioj koristi kao što je tramvaj u
njegovom radu za unapregjenje saobraćaja, ali to je
konstantno i sistematski radila sađanja uprava dubro-
vačke općine. — Za njih je pitanje gradnje tramvajske
pruge u Lapadu bilo samo pitanje partizanskog i eko-
nomskog ucjenjivanja, a njihovi zahtjevi su sa svakim
popuštanjem tramvajske uprave geometričnom  pro-
gresijom rasli,

Najprije su zahtjevali još jednog člana u upravi,
koji po izričitom priznanju g. Dr. Skvrce imao da
»štiti“ njihove partizanske interese u tramvaju, dakle
jasno: da uvodi partizanstvo u jedno čisto ekonomsko,
opšte dubrovačko saobraćajno preduzeće. — To se
slaže sa svečanom izjavom jednog od gospode na Sil-
vestrovo u. ,Hrvatskoj Radničkoj Zadruzi“, da su
prošle godine zagospodovali nad električnom centralom
a ove godine da će i sa tramvajem, — Dakle jasan
program megalomanije i korteških smicalica,

Kada je uprava tramvaja pokazala sklonost da
udovolji tom zahtjevu, onda je svaka konferencija sa
delegatima Općine donosila na vidjelo sve nove zavijene,
ali sve to teže zahtjeve, dok se nije kristaliziralo sve
u gvozđeni obruč ekonomske propasti dubrovačkog
iramvaja povišenjem cijene struji za oko 200.000 Din.
godišnje uz rezervaciju izrečenu u ,odboru elektrike“,
da kada tramvaj pristane na tu povišicu cijeni struje,
Općinska uprava ima uvijek načina da raznim taksa-
ma udre po tramvaju.

Predugo i zazorno bi bilo i samo u kratko na-
vesti sve faze tih natezanja, koja su se vodila preko
godine dana uvijek istim sistemom. Općinski delegati
su imali zađatak da mirnim činima sklone upravu
tramvaja na popuštanje u pregovorima, te da onda u
zadnji čas ultimativnim zahtjevima sruše sve dotadanje
rezultate pregovora stežući vrpcu oko vrata. To su
učinili na izvanrednoj glavnoj skupštini tramvaja 20.
augusta 0. g. sa zapisničkom iziavom u skupštinski
zapisnik, te isto za vrijeme sjednice uprave 19.
septembra 0. g. i druge izvanredne glavne skupštine
tramvaja dne 20. septembra o. g. kako jasno proizlazi
iz izjave potpisanih u prošlom broju »Dubrov. Lista«,

Tim natezanjem izgubilo se je preko godine i
po dana i to od 28. februara 1926. do 20. septembra
1927, a kroz to vrijeme je tako znatno poskupio ma-
terijal, da će sadanja gradnja pruge u Lapad stajati
oko trećine više nego li bi tada stajala, a pučanstvo
je ostalo za 2 godine bez tramvaja a gragjevna dje-

latnost u Lapadu uslijed toga zaostala na veliku štetu:

razvitka Dubrovnika i prometa stranaca.

Za ilustraciju nelojalnog postupka držimo, da je
dostatna slijedeća činjenica. Na sjednici uprave g. Niko
Koprivica, općinski delegat, saopštava u debati glede
lica povjerenja općinske uprave, koje bi imalo da u-
gje u upravu tramvaja, da je upravi tramvaja slobodno,
da iskljući mogućuost ulaska onim licima, koja bi bila
nepoćudna, te je sa svoje strane naveo kao takova,
ne samo g. Dra B. Martecchini, nego i gg. Dra Po-
kovića i Dra Kesterčaneka, a na skupštini tramvaja
20.9. g. Dr, Svrce zahtjeva, da glasujemo za g. Z.
Baicu, jer da su ,oni“ tako odlučili i pozivlje se na
sporazum, kojega su baš gg. Dr. Skvrce i Niko Ko-
privica za vrijeme trajanja skupštine u načelnikovoj
sobi poništili, a koji je istoga dana sat ranije bio za.
pisnički prihvaćen od g. Nika Koprivice, kao općin.
delegata za pregovore, a na temelju nekakvog zapis.
nika nekog odbora, a pri glasovanju g. Koprivica ne
glasuje za osobu povjerenja većine.

Da je prikaz g. Nika Koprivice na sjednici op-
ćinskog vijeća netačan i nepotpun jasno proizlazi iz

DUBROVAČKI LIST

“ gornjih konstatacija, a iz činjenica da je baš g. Niko

Koprivica ma sjednici uprave tramvaja 9 septembra
0. . pri raspravljanju predloga općine sadržanog u
zapisniku XV. izvanredne glavne skupštine, zagovarao
da se općini ne dade odgovor spomenutom predlogu
jer bi u slučaju da tramvaj pristane na taj predlog a
da nije prethodno potpuno uredio odnošaje prema op-
pini, predao se na milost i nemilost općini koja bi
pak mogla da po svojoj volji udara namete i takse
tramvaju i da mu tim nanese veliku ekonomsku štetu
a da tramvaj prema vlidajućoj praksi nebi ni mogao
da uspješno pobija takove općinske namete, jer nad-
ležne starije vlasti nemogu nego da ispituju dotične
zaključke sa formaine strane, ali nemogu da meritorno
pobiju od općine odregjene namete. Pošto pak tranvaj
nema nikakovog razloga da općinu potakne na rije-
šenje odnošaja izmegju tramvaja i općine to će općina
pozvati tramvaj prije XVI. izvanredne glavne skupštine
urečene za dan 20. septembra 1927. u 17 sati na dalj-
nje pregovore. ;
Sporazum nismo prekinuli mi, neg) baš gg. Dr.
Skvrce i Niko Koprivica, a sudeći po tome da je baš
g. Koprivica svojom rukom precrtavao sve stavke u i
od njega sat ranije prihvaćenom  definitivnom tekstu"

«izgleda vjerojatno, da je g. Koprivica igrao dvo-

ličnu ulogu,

Uprava tramvaja je sporazumno sa g. Koprivicom
utvrdila konačni tekst sporazuma i pustila je da padne
zadnja zapreka sporazumu, usvojivši zahtjev g. Ko-
privice da ispadne stavka o postepenom sniženju pau-
šalne općinske takse, koji zahtjev je g. Koprivica ulti-
mativnim tonom postavio na sjednici tramvaja od 19.
septembra o. g. jer da će općina inače glasovati proti
svih tačaka dnevnog ređa skupštine 20. septembra o. g.
Pula sata kasnije isti g. Koprivica zahtjeva, da se ?/s toga
utvrgjenog teksta poništi ili bitno promjeni na štetu
tramvaja. Samo da je općinsko upraviteljstvo u čita-
vom ovom pitanju bilo vogjeno partizanskim i ličnim
obzirima dovoljan je dokaz to, da su koliko Dr. Skvrce
toliko i općinski delegati skoro konstantno nas uvje-
ravali o svojoj najboljoj volji, ali pri svakom uzmaku
i prepadu opravdali su se zahtjevima nekih tajnih lica.

. Mi smo i danas pripravni da potpišemo spora-
zum odnosno dodatni ugovor onako u cjelini, kako je
isti utvrgjen na sjednici uprave tramvaja 20. septem-
bra o. g. Masakrirani tekst istoga nemožemo nikada
prihvatiti.
Dubrovnik, 14. oktobra 1927,
UPRAVNO VIJEĆE
DUBR. ELEKTR. ŽELJEZNICE



Zajmovi Državne Hipotekarne Banke za
gradnju hotela i pensiona.

Ministarstvo Trgovine i Industrije uputilo je
Državnoj Hipotekarnoj Banci slijedeći akt:

Državnoj Hipotekarnoj Banči — Beograd.

Prema statistici, koju je počeo da vodi prošle
godine Odsek za Saobraćaj Putnika i Turista Ministar-
stva Trgovine i Industrije, posetilo je naše banje, ku-
pališta i ostala. klimatska mesta u našoj domovini preko
36.000 stranih turista, a domaćih frekvenata bilo je
preko 150.000. Ovi brojevi se odnose samo na neko-
liko glavnih banja i klimatskih mesta. Hoteli i pan-
sioni u kupalištima, kako onim na moru tako i u ba-
njama u unutrašnjosti, bili su kroz celo vreme letnje
sezone neprestano puni, tako da su morali razni Sa-
vezi za Unapregjenje Turizma češće puta savetovati
inostrancima, koji su hteli doći u naše banje i kupa-
lišta, da ne dolaze, pošto su sve sobe u hotelima za-
uzete. Treba još naglasiti, da porast inozemnih turista
raste iz godine u godinu, a najveći kontigenat sači.
njavaju Nemci i Česi, koji su uvideli prednost naših
prirodnih lepota, I ove godine n. pr. na Bledu zauzeta
su sva mesta do konca avgusta, a na Primorju hote-
lijeri ne mogu više ni da rezervišu, pošto se obično
gosti odluče da duže ostanu no što su prvo hteli,

Prošlogodišnja frekvenca pokazuje, da treba samo
na Primorju podignuti 6—8 hotela od 100i više soba,
a 10—12 hotela od 50 soba, a pansiona moglo bi se
još koju stotinu instalirati. Kako. pak mnogi najlepši
predeli unutrašnjosti nemaju hotela ine mogu se zbog
toga propagirati, minimalna je potreba za još daljnih
20 hotela od 30—50 hotela (tu su uračunati i trgo-

vačko industrijski centri n. pr. Srbije, koji nemaju do- >

voljno dobrih hotela), Prema tome moralo bi se otvo-
riti oko 2.000 novih hotelskih soba sa oko 3000 kreveta.

Najnužnijoj potrebi u pogledu pomanjkanja soba
za prenoćivanje može se u prvo doskočiti time, da se
sadašnji hoteli povećavaju ili prošire, da se zgrade
manji pansioni, odnosno da se adaptiraju zgrade za

Br. 38.

i

hotele i pansione. S:m toga u mnogim hotelima po-
trebne su naprave za bolji konfort gostiju. Inostrana
kupališna publika, koja je inače vodjena i političkim
simpatijama prema nama, zna da je naša zemlja tek
u razvitku turizma i ne zahteva nikakav luksus u na-
šim hotelima, ali opravdano traži najpotrebniji konfort
i čistoću. Ne udovolji li se u najskorije vreme ovom
zahtevu, predstoji opravdana bojaznost, da bi se turi.
sti mogli odvratiti od niše zemlje i potražiti mesto
odmora i oporavka u drugim državama. Kolika bi to
šteta bila po našu celokupnu privredu, može se zami-
sliti, ako se računa boravak tolikih hiljada barem
najmanje po 15 dana u našim kupališnim hotelima
(povlastica na željeznicama uslovljena je na najmanji
boravak od 15 dana), podvoz na državnim i privatnim
podvoznim srestvima, prodaju raznih narodnih ručnih
radova itd.

Na osnovu ovih razloga, preporučujem Upravi
Državne Hipotekarne Bunke da ima pri rešavanju molba
u vidu potrebe stanovnika u našim klimatskim mestima
j da izvoli u okviru mogućnosti i propisa banke izaći
u susret molbama, koje su podnete za gore izne-
šene ciljeve, :

Ministar Trgovine i Industrije Dr. M. Spaho s. r.

Ministru Trgovine i Industrije.

U odgovoru na akt Ministarstva od 22. Jula
tek. god. S. P. Br. 14732 u, kome s= govori o podi-
zanju klimatskih mesta na Jadranu, koja iz godine u
godinu posećuju sve više putnika, Državna Hipotekarna
Banka ima čast izvestiti Ministarstvo, da je oma uvek
vodila i da i sada vodi računa, u koliko joj to srestva
dopuštaju o banjama i klimatskim mestima. :

Kao dokaz mogu poslužiti: Vrnjačka Banja, Ko-
viljača, Ilidže kod Sarajeva, Teslić i ostale banje.

Državnoj Hipotekarnoj Banci nije moguće, niti
jeto u njenoj dužnosti, da sama preduzima inicijative
za ove stvari, ali uvek će rado izići u susret svima i
svakome, vodeći strogo računa o tome da njeni kapitali
koje plasira budu dati na sigurnu podl>gu, tako da
fondovi kojima Državna Hipotekarna Banka upravlja
ne budu oštećeni.

Odsek Ministarstva Trgovine i ladustrije za una-
pregjenje turizma, obavijestio je naš Savez o slijedećem :

Uprava Državne Hipotekarne Banke je pripravna

takogjer, davati zsjam i za mjesta, koja još nemaju, |

regulacionog plana, ako je to mjesto predistinirano za
klimatsko mjesto ili kupalište.

Naročito mogu več postojeći hoteli, koji su ove
godine imali bolje prihode upotrebiti ovu priliku da
svoja poduzeća prošire, da ih moderniziraju odn. da
iz običnih gostiona načine bolje manje hotele. Na taj
način mogao bi se kapacitet iduće godine prilično
povećati, a na Primorju moglo bi se time postići, da
se prazne kuće urede kao pensioni. Odsek će svaku
takovu akciju najenergičnije potpomoći. Svaka molba
neka se u prepisu šalje i ovom Odseku, koji će na
osnovu mišljenja
Saveza poduzeti sve daljne korake.

Zijam općine dubrovačko od Din. TSOOLOOO.

Stojimo pred delinitivnim zaključenjem najvećeg
investicijonog zajma koji je do danas sklopila općina
dubrovačka. O načinu kako će se zajam sklopiti i
korisno plasirati ovisi budućnost našega grada, koji
ima sve uslove progresa, Ali ti uslovi progresa —
hijeli ili ne htjeli — stoje danas izvan onih koji u-
pravljaju njegovom sudbinom.

Iz ovih razloga iznašam neka nužna opažanja,
za koja sam siguran da odgovaraju gledištu svih tri-
jeznih gragjana i čitavog gragjanskog predstavništva
u našoj općini.

Riječ je o nužnom savjetovanju i kontroli nad
investicijama, radi kojih se sklapa zajam. Pored svih
dosta teških razlika koje postoje izmegju većine i 0-
pozicije u općinskom vijeću, bilo u gledanju na Op-
ćinsku, bilo na opću državnu politiku, ipak najvažniji
zaključci općinskog vijeća o svim problemima koji u-
vjetuju progres grada, donešeni su jednoglasno. Cijelo
vijeće, a opozicija napose, pokazali su punu volju sa“
mozataje kada je u pitanju grad. Osim toga opozicija
je u raspravama o najvažnijim problemima ukazala sa
predloženim korekturama tolike usluge većini, a i ko-
risti općim interesima, da se to ne može osporiti, ma
koliko bile velike diferencije, koje postoje izmegju 0-
pozicije i većine. Ipak većina, do sada, nije dala ni-
kakvog dokaza, da je voljna cijeniti lojalnost opozi-
cije. Izgleda da većina, na svoju vlastitu štetu, ne mi-
sli voditi računa ni o Praksi koja važi u svim kultur-
nim sredinama, gdje se iz nače/nih razloga, kao ta“
kogjer iz razumljivog oportuniteta, vođi računa 0 opo-



turističkih organizacija odnosno





2