Strana 2. Jesmo li jednaki? »Jugoslavenski Lloyd“ u jednom od svojih zad- njih brojeva iznio je u članku pod gornjim naslovom po zvaničnim podacima ministarstva financija strašne Cifre, iz kojih se vidi, da mn. pr. gragjanin iz ove dr- žave iz Hrvatske i Slavonije plaća 79%, iz Slovenije oko 150%, iz Vojvodine oko 200% više neposrednog poreza nego li gragjanin iz Srbije. I dok u neposre- dnim porezima postoji ova škandalozna nejednakost, dotle Narodna banka daje gotovo polovicu (47.47%) svih svojih kredita samo Srbiji, a od toga najviše Beo- gradu, Ove konstatacije i pri tome spomenuti čaršijski »Doslovi“, koji se zovu reparacije, ratni plijen, konce- sijolicitacije, liferacije, državni monopol, državne nov- čarske ustanove, pa nejednakosti kod svih drugih po- reza i daća —- tako su uzbunili ,Trg. Glasnik“, da je sasuo vatru na ,Jugoslovenski Lloyd“, predbacujući da ,širi stalno razdor u narodu“ i pita se, kojim to privrednim krugovima treba, što se konstatuje, da je od svih ovih nejednakosti i drugih ,poslova“ profiti- rala najviše beogradska čaršija. »Jugoslavenski Lloyd“ s pravom primjećuje u svom odgovoru od 27. oktobra u br. 248.: U koliko nas ovo patriotsko prevrtanje očima i zabrinutost zbog ,prazdora u narodu“ a u isto vrijeme prijeteće i žalovito pitanje ,kome to ireba“ ne bi pod- sjećalo na neke čaršijske tipove iz izvrsnih Mašićevih romana ,Deda Joksim“ i ,Ljupče“ — mi bismo po- korno skinuli kapu iuz duboki naklon kliknuli: ,Do- bar dan dobra i krasna čaršijo na sve četiri strane I“ No to nam ne pada nina um 1 I do sada su se razni politički i privredni čaršijski ,poslovi“ koji baš nijesu mirisali, pokrivali i zataškavali nekim ,prijateljstvom prema državi“, sa Kajmayčalanom i Mačkovim kame- nom, a svako iznašanje istine o tim ,poslovima“ i o nejednakosti prečana, kad se radi o glagolima primati i davati, proglašivalo se ,razdorom u narodu“ austri- janštinom, izdajom i bogzna čime. Ovakve priče više ne upaljuju ine će upaljivati, a to mora da zna »Trg. Glasnik« i oni krugovi, koje on zastupa. Dosta je tih patriotskih fraza, trebao bi reći inače nesentimentalni naš beogradski kolega: »Trg. Glasnik« i gledajući otvoreno činjenicama u oči konstatovati slijedeće : Razdor u našemu narodu pravi: 1. Nepodnošljiva poreska nejednakost ; 2. vrlo nejasni računi o reparacijama ; 3. čudnovata sudbina ratnoga plijena i drugih sekvestracija ; : 4. koncesije, koje dobiva najviše čaršija ; 5. licitacije i liferacije, koje dobiva najlakše i najviše čaršija ; . < 6. državni monopol, spodari čaršija ; . 7. državne novčane ustanove, kojima se pomaj- više koristi čaršija ; .. 8. »nesiašica« završnih računa, iz kojih bi se vidjelo, kuda odoše »budžetske mogućnosti« ; 9. Razni Stepići kao rukovaoci državnih novaca i 10. politika, u kojoj igraju čaršijski poslovi, kumstva i rogjaštva nevjerojatno veliku ulogu. Kad ovih deset nepravda i zala, te svega onoga, što se oko njih još niže, nestane, onda će nestati i razdora u narodu. A to traže i trebaju prečanski kru- govi, jer bi htjeli da bude čist račun i duga ljubav u državi i narodu, te da se i u čaršiji bude poštivala ona narodna: Ako smo i braća nijesu nam kese sestre! Dok toga ne bude naša je sveta i patriotska dužnost, u kome neograničeno go- da iznosimo istine, kako u državi nijesmo svi jednaki: i kako na sve moguće načine moramo, da tu jedna. kost osvojimo. Dvije predstave, dvije značajne pomen-slave Vojnovićeve sedamdesete godišnjice života, a pedesete književnog mu rada. 70 godina života, 50 godina književnoga rada ! Nije šala! i nije san, nego java! 29, oktobra Bondin teatar bijaše dupkom pun, 30. oktobra nije imao mnogo manje razdraganih gledalaca i poklonika Vojnovićeve muze, Mjesni diletanti uložiše potrebit napor da nam, po svojim silama, odigraju i dočaraju ganutljive i po- tresne prizore pjesnikova sjetna i mila ,Sutona“ iu dušama našim svegj jaka i neprolazna »Ekvinocija«. Ali o samoj predstavi i glumi, valjda drugom zgodom, Vojnovićeva umjetnost zauzimlje posebno i vidno mje- sto u, cjelokupnoj jugoslovenskoj književnosti — i zaista ne će nikome uspjeti da ga, i najstrožom kri. tikom svih mu književnih djela zbaci, sa zavidna po- ložaja, koji on ima megju najboljim književnicima ne samo našega naroda, nego i svega slavenstva. Od zbirke novela: »Perom i olovkom« do dram- ske slike: »U posljednjem času« čitava je povorka raz- DUBROVAČKI LIST nih likova, megju kojima će kroz stoljeća ostati veli čajna tetralogija Majke ! Iza Dubrovnika doći će na red i Split i Sarajevo i Novi Sad i druga mjesta, jer zaista je pravo i do- stojno da se oda puno poštovanje i priznanje književ- noga djela piscu Trilogije, koja je, po mišljenju du- brovačkog književnika i kritičara M. Lisičara i mnogih drugih, po trajnoj literarnoj vrijednosti treće djelo cje- lokupne jugoslovenske književnosti. .I naše uredništvo čestita gosparu Ivu ovaj god želeći da, do najdublje starosti, sačuva bistrinu duha i volju za rad, eda nam literaturu obogati novim dje- lima. — Žvio 1 U ime kazališnog društva pozdravio je gospara Iva g. Božo Bubalo, našto se je gospar Ivo zahvalio slijedećim govorom : Braćo moja ! + Godišta rastu a uspomene s njima. — 60 godiš- njicu svoju proslavio sam u oči sloma tugje vlasli u divnome našemu Zagrebu, kada sve što je bilo mlado, zanosno i vedro u narodu našemu, sabralo se da u nadi oslobogjenija časti pjesnika, vjesnika njegovih davnih slobodarskih čeznuća. Deset godina prošlo je od tada, a okrunjeni po- bjednik, herojski Beograd, stresavši sa sebe uspomene krvavih dneva i maglu jalovih poratnih borba, podigao je na svoja gorđa pleća ostarjelog pjesnika prije nego sivi plašt sumornosti pokrije plamen što mu u duši još tinji. A eto sada, donapokon i dragog, rodnog Du- brovnika, da tješi pjesnika Trilogije posljednjim ve- drinama čarobne naše jeseni u har Sutona njegove mladosti. : Poslije ovijeh božanskijeh časova što da zaželim više čovjeki koji je doživio plamen sunca na otkup- ljenom Kosovu i tiho zacvilio ispod čempresa na Mihajlu; nad pločama čuvaricama sve tajne njegove sreće? — Nšštal — Ništa! Udes je ispunjen. — Zato, premila Dubravo moja, sa ove osamljene, besmrtne hridi, primi pozdrav pjesnika, cjelov ljubav- nika, blagoslov svećenika, jer se u slavi prošlosti eto ragja poskednji san pjesnika: — Budućnost tvoja! Dne 29. X. 1927. Ivo Vojnović. — Jučer je koncertovala Sokolska glazba u po- čast svečaru. danima i gi Dubrovačka ili jadranska izložba ? Predlog iz Splita. Pred nekoliko vremena obrazovan je u Solitu odbor za priredbu jadranske kulturne izložbe koja bi se imala održati 1928 godine prigodom proslave de- setgodišnjice našeg narodnog ujedinjenja. To bi imala biti velika manifestacija kulturnog života na ovim stra- nama Jadrana, pa bi osim svoje kulturne važnosti imala posebno nacijonalno-političko značenje. Kao sijelo ove izložbe izabrau je Split s toga razloga, jer je u svoje vrijeme (pred dvije godine) bio odbijen predlog odbora ,Jadranske Izložbe“ da se takova izložba održi u Dubrovniku, a to s razloga, jer se je tada u Du- brovniku promišljalo na priredbu posebne poljopri- vredne izložbe dubrovačke oblasti, za koju se računalo da će se financijskom potporom vlade moći ovdje prirediti samo kao specijalnu izložbu ovog kraja, pa se nije moglo pomišljati na dvije uporedne akcije. : Kako je megjutim otpala namisao da se priredi izložba kako je onda bila zamišljena, a sada se pristupilo radu za organizovanje posebne kulturno-historijske izložbe i kako ova sadašnja zamisao kolidira sa split- skom odlukom (o kojoj se ovdje nije znalo), što bi opet uticalo i na željeni uspjeh izložbe u Splitu, to je na glas 0 akciji za dubrovačku kulturno-historijsku izložbu, ovdje došao u ime splitskog odbora g. Jerko Čulić, da ponudi dubrovačkom odboru, neka se ova skupna jadranska izložba održi u Dubrovniku i to pod vodstvom i direktivama dubrovačkog odbora a uz sa- radnju pododbora sa cijelog Primorja, pa da se ovaj posao skupa provede, G. Čulić imao je o toj stvari dulji razgovor sa g. Dr. M. Katićom, ali pošto u Dubrovniku još nije organizovan konačni odbor to se o ovom prediogu odbora ,Jadranske Izložbe“ još nije mogla donijeti odluka, već će se to učiniti čim se odbor obrazuje i tada će se temeljito ispitati moguć- nost i način provedbe ove zamisli, koja ima svoje vrle dobre strane. Privatne sobe za iznajmljivanje. Kod Uprave našeg lista, već do sida ša je ZANA. nilo preko 80 soba sa 125 kreveta. Tko želi da unajmi sobu, nek se obrati na Upravu našeg lista, gdje može da izabere sobu prama svome ukusu i uz povoljne uvjete, počam od Din. 20 za noć. Br 37 ,»Dubrovačka Filharmonija“. Ima već 3 godine da postoji ova lijepa kulturna ustanova u našem gradu, koja se je do sada uvijek odlično afirmisala i već ugradila dobar temelj uza sve financijalne. poteškoće, koje najteže osjećaju Ovakova društva. Druga i veća mjesta baš radi toga ni nemaju ovakove ustanove, a ako ih imaju, troše za njih silne pare. I tako je ,Dubr. Filh.“ jedino žrtvom i ustrajnošću naših amatera piivukla na se pažnju i ljubav gragjana, te se sa velikom željom i interesom očekuju koncerti, koji otmeno ispunjaju dosadne zimske večeri u Dubrovniku. Najveći dobitak“ za.Filharmoniju i jedan od velikih dobitaka za Dubrovnik je izbor dirigenta ,Dubrov. Filh.“ Izabralo se je ne samo vještog dirigenta, već praveg dirigenta umjetnika, koji svojom sugestivnom toplinom znade da i iz osrednjih. pa i slabijih svirača izvuče svu njihovu tehničku i duševnu sposobnost, I ta se njegova moć odrazuje osobito u klasičnim simfonijama, koje je on iznio na repertoar. O1 je u sinfoniji prikazao muziku, koja je svojom lakoćom shvaćanja pristupačna svakomu, i muziku velike umjetnosti, koju može. da učine dostojnom imena Haiden-a i Mozarta samo pravi dirigent umjetnik, Sad je na gragjanstvu i na Općini da učine što mogu za napredak ove institucije. Gragjanstvo ima prilike, da uz malu cijenu dade djeci muzičku obuku i da profini njihov muzički ukus Općina pak mora da uvidi da je to takogjer jedino raprezentativno društvo i da joj baš sad kad su nagrnuli stranci najviše treba. Važno je napomenuti što ,Prager Tagblat“ donaša iz američkih novina, o utiscima što su ih dobili putnici parobroda Empress of France“, koji je u Aprilu posjetio naš grad. Tamose kaže da Dubrovnik ima krasnu prirođu i dobru orhestru. Općina bi svakako morala u dojdućem proračunu, da pruži izdašniju pripomoć Filharmoniji, e da bi se dobavilo novih sila i davalo što više koncerata. Doznajemo da će na repertoaru kao prvi koncerat ove sezone, kroz najskorije vrijeme biti premijera Haiden-ove D - dur sinionije kao matineja, a zatim * ,»Misterij“ ,Sveti Vlaho“ od Ma Rogovskog i to prigodom proslave sedamdđesetgodišnjice g. Iva conte Vojnovića ; pa (onda Mozartova sinfonija (Pariška), te konačno . Schubertova H-moll sinfonija i neki slavenski auktori. Mi pozdravljamo takav rad i nesebičnu požrtvovnost | < naših Filharmoničara. Gospodin dr. Miho Skvrce Dubrovnik. Vaš ispravak u ,Dubrovačkom Listu“ broj 36 od 24, tek. mj. ne mijenja ništa na stvari, Dali je Vaš govor na sjednici općinskog vijeća demagoški ili nije, to je stvar ukusa, Dali ste ili nijeste uvrijedili članove upravnog vijeća Dubrovačke Električne Željeznice na sjednici općinskog vijeća od 9. tek. mj., to će se ustanoviti na sudu, Dali sađanja uprava dubrovačke općine konstan- to i sistematski onemogućava i ucjenjuje ,Dubro- vačku Električnu Željeznicu, to se može prosuditi po našim izjavama u ,Dubrovačkom Listu“, koje se temelje na dokumentima. | Istina je, da ste Vi sami priznali g. Augustu Minček na Placi Kralja Petra — i to ne njemu sa- mome — da zahtjevani još jedan član u upravi Du- brovačke Električne Željeznice ima, da štiti vaše par- tizauske interese, Glede poništenja sporazuma i glede Vašeg na- vodnog opravdanja sa zahtjevima nekih tajnih lica izgleda nam, da na sebe preuzimljete nešto, što mi za Vašu osobu nijesmo tvrdili. Dubrovnik, dne 29, oktobra 1927. Upravno Vijeće Dubrovačke Električne Željeznice Spor općine i tramvaja. 2 U »Dubrovačkom Listu« od 10 tek. br. 35 upravno vijeće dubrovačke željeznice objelodanilo je izjavu pod napisom ,Spor uprave tramvaja i općine“. U toj izjavi upravno vijeće izmegju ostalog na- velo je da sam ja na sjednici vijeća od 9. tek. kao načelnik držao jedan demagoški govor, da sam na is- toj sjednici u više navrata i u raznim niansama nazvao članove uprave tramvaja nepoštenim ljudima, da sam poništio odnosno prekinuo sporazum izmegju općine | tramvaja, te da sadašnja uprava dubrovačke Općine konstantno i sistematski on Po E emogućuje e du- brovačku električnu željeznicu. gućuje i ucjenjuj Kid