Strana 2,

lajam Općine dubrovačko od TA.OO0.000 Din.

Dozvolite, gosp. uredniče, ovo par redaka, kao
odgovor g. Dr, B. Pokoviću, opć. prisjedniku, na njegov
članak. u predprošlom broju Vašeg cijenjenog lista,
kojim se je osvrnuo na moj članak pod gornjim na-
slovom u Vašem 35. broju. —

Gosp. Dr. Poković jamačno nije shvatio smisao
mojih redaka, jer skoro u pune prve dvije trećine svoga
odgovora govori o okolnostima i činjenicama, na način
kao da to graglanstvu do sada nije bilo poznato (da
je zajam sklopljen kod hipotekarne banke, da je sklo-
pljen radi vođe i svijetla), pak je čitav taj dio članka
mogao slobodno izostati. Odgovara mi u smislu, kao
da je moje mišljenje o savjetodavnom (kontrolnom)
odboru iz redova gragjanstva išlo za tim, da ovaj
odbor donaša zaključke, odnosno da mijenja i preina-
ćuje već donešene. Ja sam svoje mišljenje jasno ista-
knuo: da bi taj odbor dobro imao doći i većini i
vijeću svojim savjetima oko načina plasiranja zajma,
(u svrhe za koje je zajam sklopljen), a ujedno bi sa
“vijećem nastojao oko toga, kako da se najlakše i naj-
praktičnije smognu godišnji obroci otplate. Toga sam
mišljenja i danas, jer — kako već napisah —: više
oči bolje vide.

Ja nijesam mislio da se u javnosti pertraktiraju
delikatnija pitanja, kako što je n, pr. pitanje licitacija,
za koje pitanje g. Dr. Poković misli da je dalo povod
mom prvom članku. Ali, kad je on prvi to nabacio,
kazat ću i ja svoju : Možda bi gragjanski odbor dobro
došao baš u ovom pitanju, a to obzirom na javnu
tajnu, da je današnja općinska većina u neku ruku
podložna upravi organizacije HSS.... Evo jedan dokaz:
Tu nedavno, prigodom biranja nove uprave mjesne
organizacije HSS, jedan odbornik javno je pred pri-
sutnima kazao i tumačio kako je dužnost uprave da
se brine oko zaposlenja svojih nezaposlenih pristaša,
koii moraju u prvom redu dolaziti u obzir kod općin-
skih radnja i licitacija. Pa i ako ponuda odnosnoga
člana — nastavio je govornik — ne bi bila najpo-
-vojnija, uprava ga ima uputiti da podastre novu, po-
voljniju (dakle, ima mu se kazati kakve su ponuđe
drugih !) a eventualnu razliku, da će mu općina drug-
čije rekonpenzirati. Šta će na ovo g. Dr. Poković ?

Još jedan dokaz nekog podregjenog stava op-
ćinske većine organizaciji HSS: Svi kandidati HSS u
općinskim izborima, megiu njima dakako i g. Dr. Po-
ković, morali su potpisati revers da će se pokoravati
zaključcima organizacije HSS, inače da će podnijeti
ostavku.....

Prema tome, par odštampanih redaka potpisanih

od g. Dr. Pokovića, nijesu niti mogu biti garancija
da će sve biti onako uredno i skropulozno provagjano
kako bi g. doktor htio tim sedcima javnost uvjeriti,
Da bi gragjanski odbor (s ovim naime svršava
odgovor g. Dr. Pokovića) mogao sprečavati redovit i
brz rad oko investicija, za to neka g. Dr. Pokovića
ne boli glava, jer bi isti bio izabran od gragjana, kojima
je napredak i procvat rodnoga grada na srcu u tolikoj
mjeri, koliko je i g. Dr. Pokoviću, A da li se to može
reći i za svu današnju općinsku većinu ?! Gragjanin,

»ITO“ pasta za zube je najbolja.

».DUBROVAČKI LIST
Čehoslovačka industrijalna preduzeća rastu.

»Jugoslavenski Lloyd« donosi: Industrijalna pre-
duzeća u Čehoslovačkoj fuzionirala su se u posljednjim
godinama tako, da će manjih tvornica pomalo nestati,
jer neće biti u stanju da izdrže konkurenciju jačih.

Čuvena fabrika Škoda je sada vlasnikom najsta-
rije češke tvornice automobila Laurin-Klement u Mladoj
Boleslavi. Ova tvornica, svjetskog glasa, dobila je
ozbiljnog “konkurenta i to u Českomoravskoj-Kolben-
Danek u Pragu. Českomoravska-Kvlben kupila je sada
sve akcije firme Breitfe1d-Danek i izragjuje danas sve
moguće automobile, osobne i teretne, gradi šećerane,
pivare, tvornice špiritusa, hemičku industriju, električne
centrale, vojnički materijal, reflektore, pontone, vojničke
kuhinje, traktore, željeznički materijal, lokomotive,
lokomobile i t. d. f

Ovoj tvornici pošlo je za rukom, da u kratkom
vremenu okupira ne samo domaće tržište, nego i da
na sajmovima u inozemstvu postizava velike uspjehe.

Megju 35.000 automobila, koji jure po čehoslo-
vačkim putevima, nalazi se oko 20.000 morke Praga,
koje su tvornički proizvod Českomoravske-Kolben. Ovo
je zaista ne mali uspjeh, što ovi brojevi govore. Osim
ove tvornice, poslije Škođinih zavoda i Zbrojovke (u
Brnu) skoro sve ostale fabrike gvozdene industrije
nalaze se u krizi. Nekada poznata tvornica električnih
proizvoda Kržižik prelazi u tugje ruke (nije u stanju,
da izdrži konkurenciju). :



Unagregjenje industrije kamenica i ljuskavaca.

U broju 6. »Dubrovačkog Lista« opisali smo na-
čin gojenja kamenica u zaljevu ,Bistrina“.

Zaljev ,Bistrina“ dug je preko 2500 metara, a
širok na najužem mjestu oko 400 m. Razgranjen je u
manje zaljeve : Soca, Moračnica, Donji Jaz i Hočenje.
U zaljevu ,Bistrina“ može da se veoma uspješno goji
preko sto miliona komađa samih kamenica, Poduzeće
»Bistrina“ za prodaju i gojenje kamenica i ljuskavaca,
vogjeno je po iskusnim ljudima i priznatim stručnja-
cima. Osobe koje su financijalno angažovane u ovom
poduzeću, raspolažu do potrebe i financijalnim sred-
stvima, da ovu privrednu granu iskoriste do maksi-
muma. Poduzeće ,Bistrina“ namjerava takogjer da po-
digne na otočiću u zaljevu i tvornicu za konserviranje
kamenica i drugih ljaskavaca,

Sezona kamenica počimlje prvog novembra, a
traje do aprila. Već ove prve godine računa se, da će
»Bistrina“ staviti na prodaju oko 150.000 komada ka-
imenica, Ovo poduzeće u cilju, da upozna i širu pu-
bliku sa ovom delikatesom ovogodišnju proizvodnju
rasprodati će u Dubrovniku, Splitu, Sušaku, Zagreb1
Beogradu i drugim većim gradovima,

Privatnom inicijativom osnovano poduzeće ,Bis-
trina“ stvorilo je sve uslove da se i ova privredna
grana razvija, Na državnim vlastima je dužnost da ovu
industriju podupru sa tazumjevanjem. Rapidno mno-
ženje kamenica nameće dužnost, da se već sada
pobrine za konsumna tržišta i izvoz. Za olakšati prodaju
kamenica, neophodno su potrebne bolje komunikacije,

A već sada prikazuje se potrebno da državna
cesta kada prolazi daleko od obale zaljeva ,Bistrine“



Br. 38.



oko 700 metara, da od obale u ,Bistrini“ do državne

“ceste sagradi se put za automobilni promet,

Od Stona udaljena je državna cesta (prikladna

za automobilni promet) tek desetak kilometara, Grad.

njom ove ceste u velike bi se olakšalo i industriji
kamenica. Razvitku industrije kamenica mnogo bi se
olakšalo ukidanjem uvozne carine na ličine (konop),
koji se upotrebljava u ovoj industriji.

Zaljev ,Bistrina“ ima mogućnosti, da proizvode
godišnje za prodaju i
menica. Već ova_ ogromna _ količina kamenica, ne-
uzimajući u obzir i ostalo bogatstvo drugih ljuska.
vaća, nameće dužnost našim vlastima, da sa svoje strane
poduzmu sve potrebito, kako bismo postigli ovaj sje-
gurni uspjeh, te time povečali naše opće narodno bla-
gostanje i državnim financijama u nedalekoj budućnosti
osjegurali novo vrelo prihoda, sa kojim bi obilato bile
nadoknagjene sve do sada doprinjete žrtve.



Zahvaljujem |
Svijem milostivijem Dubrovaškijem Gospogjam
koje su se mene spomenule divnijem darom u
prigodi moje 70 godišnjice, uzveličavši njime i 50 go-
dišnji moj literarni trud u znaku darovanog mi bo-
žanski čudesnog kipa našeg Velikog Svelog Vlaha,

onog kipa koji je vidio i proživio sve slave i sve stra- .

hote ovoga grada nad gradovima našijem, — Jest! —
Sveti Vlaho me nadahnuo, On me štitio, On me doveo
do ispunjenja moje zavjetne misli, da slaveći jedini
prestolni Grad Mudrosti i Ljepote našeg roda, prosla-
v'miSveca koji ga je na dlanu svoje štitničke, posve-
ćene ruke proslavio, odbranio i uskrsnuo.
Za to Vam iz dubine mog srca blagodarim.
Vaš vječno zahvalni
ivo Vojnović,



Dr. Angjelinović i birači.

* U jednom od posljednih brojeva , Večernje Pošte“
objavio je mjesni odbor Demokraiske stranke jednu
izjavu, kao ispravak izvještaja kojega je taj list donio
o konferenciji, koju je Ministar Dr. Augjelinović održao
prošle sedmice u našem gradu.

Kako se u ovome ispravku tvrdi da je povjerenje
Ministru Dr. Angjelinoviću izglasano ,bez ikakvih re-
zorvom, bez ikakvih rezolutivnih uvjeta“, to je ovaj is-
pravak izazvao različite komentare. :

Budući je i naš urednik prisustvovao ovoj kon-
ferenciji, to se je skupa sa dopisnikom ,Večernje
Pošte“ obratio tajniku stranke g. Branku Bubalo sa
molbom za objašnjenje ispravka poslanog ,Več. Pošti“.

— Zašto se ispravlja izvještaj ,Več. Pošte“ o kon-

ierenciji Dr. Angjelinovića ?
. — Izvještaj je nepotpun, i po njem bi izgledalo da
postoje diferencije izmegju šefa stranke i g. Dr. An-
gielinovića, a to je g. Dr. Angjelinović jasno deman-
tovao na ovoj konferenciji.

— Da li je g. Dr. Angjelinoviću izglasano uslovno
povjerenje dok uživa povjerenje šefa stranke g. Lj.
Davidovića ?

— Zaista nije bilo ograda u pitanju povjerenja. Istina
je da su se pojedini govornici izjašnjavali u tom smislu.
Ali sve to nije bilo potrebno iz prostoga razloga što



August Radimsky.

Prije svjetskog rata na našemu Primorju pravljeni
su ozbiljni pokušaji, da se unapredi promet stranaca.
Skoro svi hoteli, koji danas postoje gragjeni su prije
rata, a promet stranaca razvijao se je u skladu sa
gradnjom hotela,

Poslije rata sa osnutkom naše države nastale su
nove prilike. U prvim godinama promet stranaca pot-
punoma je zamro usljed veoma strogih policijskih i
carinskih mjera na državnim granicama, Mnogi vlasnici
hotela, a sada strani podanici, prodali su svoje hotele
našim ljudima, koji u toj industriji nijesu još imali
devoljno potrebitog iskustva. Državna vlast imala je je
dino pred očima političku konsolidaciju, te se je sa
nepovjerenjem postupalo sa svakim strancem. Uz ovako
očajne prilike teško je bilo pomišljati na unapregjenje
prometa stranaca. Predratna organizacija na ovom po-
lju, koja je bila većinom u stranim rukama, potpuno-
ma je uništena. Veze koje su imali prijašnji vlasnici
hotela prekinute su, a novi vlasnici zapuštali su hotele,
Francuska i talijanska rivijera dolazila jeu modu, te
dapače i naši državljani u velikom broju posjećuju
strane rivijere.

Za spasiti izgubljene pozicije na polju industrije
stranaca, trebalo je rad potpuno iz temelja obnovitiispro-
vesti sasvim novu sistematsku organizaciju, Za uspjeh
u ovom radu neophodno su potrebni stručni ljudi, sa

organizacijonim duhom i žilavom ustrajnošću. Nažalost,
naših ljudi sa potrebnim kvalifikacijama za ovaj rad
imamo veoma malo, pakje dolazak g. Augusta Radimskog
u Dubrovnik i njegov smišljeni rad na ovom polju,
imao za našu rivijeru neprocjenjivih koristi. Koliko
je g. August Radimsky doprinio u opće za razvitak
prometa stranaca najbolje ćemo ocrtati, ako ovdje u
kratko prikažemo njegov rad na tom polju,

G. August Radimsky rogjen 1890 g. u Chrastave
u Českoj. Exportnu - akademiju je svršio u Beču, gdje
je kao dobar gjak bio tri puta odlikovan, dva puta od
»Gremium der Wiener Kanfmannschafi“ i jednom od
»Akademie der Visenschaften“ u Parizu. Sa 20 godi-
nom bio je prokurist i prvi knjigovogja bečke ,Kon-
sumne Zadruge“ (58 podružnica i 450 namještenika).
Pozna veoma dobro najvažnije jezike : njemački, fran-
cuski, engleski, česki, poljski i srpsko-hrvatski,

God. 1913 u Beču je bila ,Jadranska izložba“
koja ga je potakla na putovanje u Dalmaciju. U no-
vembru iste godine iznajmio je ,Pension Viktoriju“,
te ga preuredio u moderan pension.

God. 1923 osnovao je sa Dr, Voltmar Irou Beču
»Wiener - Reisenbliro Gesellschafi“, Ovaj ured u po-
četku je bio veoma skroman u jednoj sporednoj heč-
koj ulici, a kako se je posao razvijao, ured se je dva
puta selio u prometnije ulice, i proširio svoju upravu
angažovavši uplivne ljude, kao što su £g. baron Breetz
i baron Haymerle. Ovo društvo je vodilo propagandu





za Dubrovnik, Sušak, Split i Sarajevo, a razvilo se je
sa svojim vezama tako, da je godine 1926 dobilo
koncesiju kao ,Prometni službeni ured“ za Jugoslaviju.
U svojem početku za vrijeme od 4! godinu bilo je
uvjek pasivno, tako da su ljudi koji su ovu veoma
korisnu akciju za naše Primorje poduzeli izgubili ve-
like kapitale, a da ipak u ovoj akciji nijesu  sustali,
jer su ovaj rad sa ljubavlju vršili. Ured je izdavao
svoje prospekte za Primorje, te sa člancima i raznim
feljtonima nastojao, da zainteresuje njemačku publiku
za naše krajeve;

U godini 1925 ovaj je Ured razaslao oko 126000
svojih prospekata. Za vrijeme od tri godine incijativom
Ureda štampano je u njemačkoj štampi preko 600
feljtona o našim krajevima. Štampano je takogjer 5
raznih velikih plakata, objavljenih uz velike troškove.
Plaketiranje se je vršilo u Njemačkoj i Austriji. Za
vrijeme svoga djelovanja Ured je razaslao raznog pro-
Pagandističkog materijala ma vagone, Ured ima 17

namještenika, te i prema tome možemo da ocijenim o

zamašitost rada,
*o* =.

primi tek 30 gostiju, ali sa organizatornim radom £>
Rađimskog bio je. uvijek najposjećeniji. Ovaj peusion
g. Radimski sa svojom gospogjom Hildom, vodio je
u potpunom redu. Sa skromnim financijalnim sredstvi-
ma, vodeći veliku ekonomiju, svalili su najveći dio

U početku ,Pension Viktorija“ mogla je (da

izvoz. velike količine ka-

a

a