Strana 2, lajam Općine dubrovačko od TA.OO0.000 Din. Dozvolite, gosp. uredniče, ovo par redaka, kao odgovor g. Dr, B. Pokoviću, opć. prisjedniku, na njegov članak. u predprošlom broju Vašeg cijenjenog lista, kojim se je osvrnuo na moj članak pod gornjim na- slovom u Vašem 35. broju. — Gosp. Dr. Poković jamačno nije shvatio smisao mojih redaka, jer skoro u pune prve dvije trećine svoga odgovora govori o okolnostima i činjenicama, na način kao da to graglanstvu do sada nije bilo poznato (da je zajam sklopljen kod hipotekarne banke, da je sklo- pljen radi vođe i svijetla), pak je čitav taj dio članka mogao slobodno izostati. Odgovara mi u smislu, kao da je moje mišljenje o savjetodavnom (kontrolnom) odboru iz redova gragjanstva išlo za tim, da ovaj odbor donaša zaključke, odnosno da mijenja i preina- ćuje već donešene. Ja sam svoje mišljenje jasno ista- knuo: da bi taj odbor dobro imao doći i većini i vijeću svojim savjetima oko načina plasiranja zajma, (u svrhe za koje je zajam sklopljen), a ujedno bi sa “vijećem nastojao oko toga, kako da se najlakše i naj- praktičnije smognu godišnji obroci otplate. Toga sam mišljenja i danas, jer — kako već napisah —: više oči bolje vide. Ja nijesam mislio da se u javnosti pertraktiraju delikatnija pitanja, kako što je n, pr. pitanje licitacija, za koje pitanje g. Dr. Poković misli da je dalo povod mom prvom članku. Ali, kad je on prvi to nabacio, kazat ću i ja svoju : Možda bi gragjanski odbor dobro došao baš u ovom pitanju, a to obzirom na javnu tajnu, da je današnja općinska većina u neku ruku podložna upravi organizacije HSS.... Evo jedan dokaz: Tu nedavno, prigodom biranja nove uprave mjesne organizacije HSS, jedan odbornik javno je pred pri- sutnima kazao i tumačio kako je dužnost uprave da se brine oko zaposlenja svojih nezaposlenih pristaša, koii moraju u prvom redu dolaziti u obzir kod općin- skih radnja i licitacija. Pa i ako ponuda odnosnoga člana — nastavio je govornik — ne bi bila najpo- -vojnija, uprava ga ima uputiti da podastre novu, po- voljniju (dakle, ima mu se kazati kakve su ponuđe drugih !) a eventualnu razliku, da će mu općina drug- čije rekonpenzirati. Šta će na ovo g. Dr. Poković ? Još jedan dokaz nekog podregjenog stava op- ćinske većine organizaciji HSS: Svi kandidati HSS u općinskim izborima, megiu njima dakako i g. Dr. Po- ković, morali su potpisati revers da će se pokoravati zaključcima organizacije HSS, inače da će podnijeti ostavku..... Prema tome, par odštampanih redaka potpisanih od g. Dr. Pokovića, nijesu niti mogu biti garancija da će sve biti onako uredno i skropulozno provagjano kako bi g. doktor htio tim sedcima javnost uvjeriti, Da bi gragjanski odbor (s ovim naime svršava odgovor g. Dr. Pokovića) mogao sprečavati redovit i brz rad oko investicija, za to neka g. Dr. Pokovića ne boli glava, jer bi isti bio izabran od gragjana, kojima je napredak i procvat rodnoga grada na srcu u tolikoj mjeri, koliko je i g. Dr. Pokoviću, A da li se to može reći i za svu današnju općinsku većinu ?! Gragjanin, »ITO“ pasta za zube je najbolja. ».DUBROVAČKI LIST Čehoslovačka industrijalna preduzeća rastu. »Jugoslavenski Lloyd« donosi: Industrijalna pre- duzeća u Čehoslovačkoj fuzionirala su se u posljednjim godinama tako, da će manjih tvornica pomalo nestati, jer neće biti u stanju da izdrže konkurenciju jačih. Čuvena fabrika Škoda je sada vlasnikom najsta- rije češke tvornice automobila Laurin-Klement u Mladoj Boleslavi. Ova tvornica, svjetskog glasa, dobila je ozbiljnog “konkurenta i to u Českomoravskoj-Kolben- Danek u Pragu. Českomoravska-Kvlben kupila je sada sve akcije firme Breitfe1d-Danek i izragjuje danas sve moguće automobile, osobne i teretne, gradi šećerane, pivare, tvornice špiritusa, hemičku industriju, električne centrale, vojnički materijal, reflektore, pontone, vojničke kuhinje, traktore, željeznički materijal, lokomotive, lokomobile i t. d. f Ovoj tvornici pošlo je za rukom, da u kratkom vremenu okupira ne samo domaće tržište, nego i da na sajmovima u inozemstvu postizava velike uspjehe. Megju 35.000 automobila, koji jure po čehoslo- vačkim putevima, nalazi se oko 20.000 morke Praga, koje su tvornički proizvod Českomoravske-Kolben. Ovo je zaista ne mali uspjeh, što ovi brojevi govore. Osim ove tvornice, poslije Škođinih zavoda i Zbrojovke (u Brnu) skoro sve ostale fabrike gvozdene industrije nalaze se u krizi. Nekada poznata tvornica električnih proizvoda Kržižik prelazi u tugje ruke (nije u stanju, da izdrži konkurenciju). : Unagregjenje industrije kamenica i ljuskavaca. U broju 6. »Dubrovačkog Lista« opisali smo na- čin gojenja kamenica u zaljevu ,Bistrina“. Zaljev ,Bistrina“ dug je preko 2500 metara, a širok na najužem mjestu oko 400 m. Razgranjen je u manje zaljeve : Soca, Moračnica, Donji Jaz i Hočenje. U zaljevu ,Bistrina“ može da se veoma uspješno goji preko sto miliona komađa samih kamenica, Poduzeće »Bistrina“ za prodaju i gojenje kamenica i ljuskavaca, vogjeno je po iskusnim ljudima i priznatim stručnja- cima. Osobe koje su financijalno angažovane u ovom poduzeću, raspolažu do potrebe i financijalnim sred- stvima, da ovu privrednu granu iskoriste do maksi- muma. Poduzeće ,Bistrina“ namjerava takogjer da po- digne na otočiću u zaljevu i tvornicu za konserviranje kamenica i drugih ljaskavaca, Sezona kamenica počimlje prvog novembra, a traje do aprila. Već ove prve godine računa se, da će »Bistrina“ staviti na prodaju oko 150.000 komada ka- imenica, Ovo poduzeće u cilju, da upozna i širu pu- bliku sa ovom delikatesom ovogodišnju proizvodnju rasprodati će u Dubrovniku, Splitu, Sušaku, Zagreb1 Beogradu i drugim većim gradovima, Privatnom inicijativom osnovano poduzeće ,Bis- trina“ stvorilo je sve uslove da se i ova privredna grana razvija, Na državnim vlastima je dužnost da ovu industriju podupru sa tazumjevanjem. Rapidno mno- ženje kamenica nameće dužnost, da se već sada pobrine za konsumna tržišta i izvoz. Za olakšati prodaju kamenica, neophodno su potrebne bolje komunikacije, A već sada prikazuje se potrebno da državna cesta kada prolazi daleko od obale zaljeva ,Bistrine“ Br. 38. oko 700 metara, da od obale u ,Bistrini“ do državne “ceste sagradi se put za automobilni promet, Od Stona udaljena je državna cesta (prikladna za automobilni promet) tek desetak kilometara, Grad. njom ove ceste u velike bi se olakšalo i industriji kamenica. Razvitku industrije kamenica mnogo bi se olakšalo ukidanjem uvozne carine na ličine (konop), koji se upotrebljava u ovoj industriji. Zaljev ,Bistrina“ ima mogućnosti, da proizvode godišnje za prodaju i menica. Već ova_ ogromna _ količina kamenica, ne- uzimajući u obzir i ostalo bogatstvo drugih ljuska. vaća, nameće dužnost našim vlastima, da sa svoje strane poduzmu sve potrebito, kako bismo postigli ovaj sje- gurni uspjeh, te time povečali naše opće narodno bla- gostanje i državnim financijama u nedalekoj budućnosti osjegurali novo vrelo prihoda, sa kojim bi obilato bile nadoknagjene sve do sada doprinjete žrtve. Zahvaljujem | Svijem milostivijem Dubrovaškijem Gospogjam koje su se mene spomenule divnijem darom u prigodi moje 70 godišnjice, uzveličavši njime i 50 go- dišnji moj literarni trud u znaku darovanog mi bo- žanski čudesnog kipa našeg Velikog Svelog Vlaha, onog kipa koji je vidio i proživio sve slave i sve stra- . hote ovoga grada nad gradovima našijem, — Jest! — Sveti Vlaho me nadahnuo, On me štitio, On me doveo do ispunjenja moje zavjetne misli, da slaveći jedini prestolni Grad Mudrosti i Ljepote našeg roda, prosla- v'miSveca koji ga je na dlanu svoje štitničke, posve- ćene ruke proslavio, odbranio i uskrsnuo. Za to Vam iz dubine mog srca blagodarim. Vaš vječno zahvalni ivo Vojnović, Dr. Angjelinović i birači. * U jednom od posljednih brojeva , Večernje Pošte“ objavio je mjesni odbor Demokraiske stranke jednu izjavu, kao ispravak izvještaja kojega je taj list donio o konferenciji, koju je Ministar Dr. Augjelinović održao prošle sedmice u našem gradu. Kako se u ovome ispravku tvrdi da je povjerenje Ministru Dr. Angjelinoviću izglasano ,bez ikakvih re- zorvom, bez ikakvih rezolutivnih uvjeta“, to je ovaj is- pravak izazvao različite komentare. : Budući je i naš urednik prisustvovao ovoj kon- ferenciji, to se je skupa sa dopisnikom ,Večernje Pošte“ obratio tajniku stranke g. Branku Bubalo sa molbom za objašnjenje ispravka poslanog ,Več. Pošti“. — Zašto se ispravlja izvještaj ,Več. Pošte“ o kon- ierenciji Dr. Angjelinovića ? . — Izvještaj je nepotpun, i po njem bi izgledalo da postoje diferencije izmegju šefa stranke i g. Dr. An- gielinovića, a to je g. Dr. Angjelinović jasno deman- tovao na ovoj konferenciji. — Da li je g. Dr. Angjelinoviću izglasano uslovno povjerenje dok uživa povjerenje šefa stranke g. Lj. Davidovića ? — Zaista nije bilo ograda u pitanju povjerenja. Istina je da su se pojedini govornici izjašnjavali u tom smislu. Ali sve to nije bilo potrebno iz prostoga razloga što August Radimsky. Prije svjetskog rata na našemu Primorju pravljeni su ozbiljni pokušaji, da se unapredi promet stranaca. Skoro svi hoteli, koji danas postoje gragjeni su prije rata, a promet stranaca razvijao se je u skladu sa gradnjom hotela, Poslije rata sa osnutkom naše države nastale su nove prilike. U prvim godinama promet stranaca pot- punoma je zamro usljed veoma strogih policijskih i carinskih mjera na državnim granicama, Mnogi vlasnici hotela, a sada strani podanici, prodali su svoje hotele našim ljudima, koji u toj industriji nijesu još imali devoljno potrebitog iskustva. Državna vlast imala je je dino pred očima političku konsolidaciju, te se je sa nepovjerenjem postupalo sa svakim strancem. Uz ovako očajne prilike teško je bilo pomišljati na unapregjenje prometa stranaca. Predratna organizacija na ovom po- lju, koja je bila većinom u stranim rukama, potpuno- ma je uništena. Veze koje su imali prijašnji vlasnici hotela prekinute su, a novi vlasnici zapuštali su hotele, Francuska i talijanska rivijera dolazila jeu modu, te dapače i naši državljani u velikom broju posjećuju strane rivijere. Za spasiti izgubljene pozicije na polju industrije stranaca, trebalo je rad potpuno iz temelja obnovitiispro- vesti sasvim novu sistematsku organizaciju, Za uspjeh u ovom radu neophodno su potrebni stručni ljudi, sa organizacijonim duhom i žilavom ustrajnošću. Nažalost, naših ljudi sa potrebnim kvalifikacijama za ovaj rad imamo veoma malo, pakje dolazak g. Augusta Radimskog u Dubrovnik i njegov smišljeni rad na ovom polju, imao za našu rivijeru neprocjenjivih koristi. Koliko je g. August Radimsky doprinio u opće za razvitak prometa stranaca najbolje ćemo ocrtati, ako ovdje u kratko prikažemo njegov rad na tom polju, G. August Radimsky rogjen 1890 g. u Chrastave u Českoj. Exportnu - akademiju je svršio u Beču, gdje je kao dobar gjak bio tri puta odlikovan, dva puta od »Gremium der Wiener Kanfmannschafi“ i jednom od »Akademie der Visenschaften“ u Parizu. Sa 20 godi- nom bio je prokurist i prvi knjigovogja bečke ,Kon- sumne Zadruge“ (58 podružnica i 450 namještenika). Pozna veoma dobro najvažnije jezike : njemački, fran- cuski, engleski, česki, poljski i srpsko-hrvatski, God. 1913 u Beču je bila ,Jadranska izložba“ koja ga je potakla na putovanje u Dalmaciju. U no- vembru iste godine iznajmio je ,Pension Viktoriju“, te ga preuredio u moderan pension. God. 1923 osnovao je sa Dr, Voltmar Irou Beču »Wiener - Reisenbliro Gesellschafi“, Ovaj ured u po- četku je bio veoma skroman u jednoj sporednoj heč- koj ulici, a kako se je posao razvijao, ured se je dva puta selio u prometnije ulice, i proširio svoju upravu angažovavši uplivne ljude, kao što su £g. baron Breetz i baron Haymerle. Ovo društvo je vodilo propagandu za Dubrovnik, Sušak, Split i Sarajevo, a razvilo se je sa svojim vezama tako, da je godine 1926 dobilo koncesiju kao ,Prometni službeni ured“ za Jugoslaviju. U svojem početku za vrijeme od 4! godinu bilo je uvjek pasivno, tako da su ljudi koji su ovu veoma korisnu akciju za naše Primorje poduzeli izgubili ve- like kapitale, a da ipak u ovoj akciji nijesu sustali, jer su ovaj rad sa ljubavlju vršili. Ured je izdavao svoje prospekte za Primorje, te sa člancima i raznim feljtonima nastojao, da zainteresuje njemačku publiku za naše krajeve; U godini 1925 ovaj je Ured razaslao oko 126000 svojih prospekata. Za vrijeme od tri godine incijativom Ureda štampano je u njemačkoj štampi preko 600 feljtona o našim krajevima. Štampano je takogjer 5 raznih velikih plakata, objavljenih uz velike troškove. Plaketiranje se je vršilo u Njemačkoj i Austriji. Za vrijeme svoga djelovanja Ured je razaslao raznog pro- Pagandističkog materijala ma vagone, Ured ima 17 namještenika, te i prema tome možemo da ocijenim o zamašitost rada, *o* =. primi tek 30 gostiju, ali sa organizatornim radom £> Rađimskog bio je. uvijek najposjećeniji. Ovaj peusion g. Radimski sa svojom gospogjom Hildom, vodio je u potpunom redu. Sa skromnim financijalnim sredstvi- ma, vodeći veliku ekonomiju, svalili su najveći dio U početku ,Pension Viktorija“ mogla je (da izvoz. velike količine ka- a a