Strana 2. DUBROVAČKI LIST Ukidanje Upravnog Suda za Dalmaciju i Grnu Goru u Dubrovniku. Projektovano ukidanje Upravnog Suda u Dubro- vniku, o kojemu je bilo govora u posljednjem broju našega lista, ma u kojoj formi da bude doneseno, bila bi jedna povreda Ustavnih propisa, a uz to bi bio jedan neoprostiv grijeh proti općim narodnim i državnim interesima, a specijalno proti interesima Dal- macije i Dubrovnika. Istina u bivšoj Austro-Ugarskoj Monarhiji posto- jalo je samo jedno Upravno Sudište za kraljevine i zemlje zastupane na Carevinskom Vijeću, tako da la- icima izgleda na prvi pogled, da je to jedan veliki i nepotreban luksus, što naša Država ima šest Upra- vnih Sudova i jedan vrhovni-Državni i Savjet. Nego sistem državne uprave i upravno sudovanje u našoj Državi -postavljeni su na potpuno inake temelje, nego u bivšoj Austriji, i naš je sistem nesumljivo i moder- niji, i teoretski bolji — pogotovo ako se u cjelini sprovede u život; dok je već i dosadanje djelovanje Upravnih Sudova donijelo neocjenjivih koristi i bila čvrsta garancija pravnom poretku u Državi, pogotovo u današnje poraino doba. Kada bi sporost i partijska. opredijeljenost Centralne Uprave, bila dovela u pitanje Ustavom i zakonima zagarantovana prava pojedinaca, čemu ni institucija Državnog Savjeta nebi mogla da mnogo pomogne, još kod sastava, načina postavljanja i ogromne: količine poslova Državnog Savjeta, . Svaki akt državne uprave, kojim su bili tangi- rani zakonom priznati interesi pojedinca, morao je da se konačno raspravi i odluči u bivšoj Austriji u re- sornom Ministarstvu, pošto je prošao sve niže instan- cije, i tek pošto je palo Ministarsko riješenje, mogao se je spor iznijeti žalbom pred Upravno Sudište. Po našem sistemu u upravnom postupku abrogirana je treća upravna instancija, i poslije riješenja druge, svaki upravni spor zameće se tužbom. kod Upravnog Suda — u koliko se ne radi o Ministarskom riješenju ili Ukazu, koje riješava Državni Savjet, i biva od na- dležnog Upravnog Suda i presugjen — tako da dana- šnji Upravni Sudovi, već sada, kada još nema toliko potrebnog zakona o Centralnoj Upravi, riješavaju ogro- mnu količinu poslova, koje bi inače morala da rije- šavaju Ministarstva, a interesovane stranke, mjesto da toliko čekaju na 1iješenje jedne upravne vlasti, dolaze do presuda i odluka nezavisnih sudova, koji su dobro upoznati i sa svim zakonima, i sa prilikama i potre- bama svoga teritorija. Kad se uz to uzme da je stvarna nadležnost naših Upravnih Sudova, kao takovih, šira od nadležnosti nekadašnjeg Austrijskog Upravnog Sudišta, a da je Upravnim Suđovima uz to naknadno bilo stavljeno u dužnost i disciplinsko sudovanje državnim službe- < nicima, sprovagjanje izbora za Oblasne i Sreske Skup- štine, vršenje kaznene vlasti nad članovima Oblasnih i Sreskih Odbora, sugjenje u II. molbi monopolskih krivica i vršenje još nekih funkcija — i konačno po- gleda na današnje stanje našega zakonodavstva, tada može i laik da uvidi zašto je Austriju moglo da zado- volji jedno Upravno Sudište, a kako je u našoj Državi neminovna potreba da se postojeći broj Upravnih su- dova još poveća što je u ostalom po današnjim zako- nima i uslovljeno, kako će biti niže navedeno — inače trebalo bi mijenjati čitav sistem a izmijeniti i Ustav. Članom 102. Vidovdanskog Ustava ustanovljeni su Upravni Sudovi i statuirano je da će posebni zakon odrediti sjedišta, djelokrug i. organizaciju Upra- vnih Sudova. U izvršenju te odredbe Vidovdanskog Ustava do- | nesen je zakon o Državnom Savjetu i Upravnim Su- dovima od 17. Maja 1922, . Član 6. toga zakona odregjuje da Upravni Sud zasjedava u istom mjestu gdje i Apelacijoni Sud i ima s njime istu prostornu nadležnost, dok član 48. istoga zakona, koji se nalazi u prelaznim naregjenjima, odre- gjuje, da će, do donošenja jednog zakona o uregjenju sudova za cijelu zemlju i ograničenja mjesne nadle- žnosti Apelacijonih Sudova, biti šest Upravnih Sudova : u Beogradu Za Srbiju i Vojvodinu, u Zagrebu za Hr- vaisku i Slavoniju sa Megjumurjem, u Celju za Slo- veniju sa Prekomurjem, u Sarajevu za Bosnu i Her- cegovinu, u Skoplju za Južnu Srbiju i u Dubrovniku za Dalmaciju i Crnu Goru, : Članovima 12. 18. i 14, istoga zakona statuirana je. potpuna nezavisnost i stalnost članova Upra- vnih Sudova, Prama tome ukidanje ma i jednog od postojećih Upravnih Sudova, pa makar i jednina S Ed ičim za- konom, bilo bi očito da Ustava, jer se ustavni propisi mogu mijenjati samo na način igj Ustavu i kvalificiranom većinom. SV ju Ne samo da se dakle po ustavnim odredbama ne smije ukinuti niti jedan od postojećih Upravnih Sudova, nego što više, pošto će se sada sprovesti po- sebnim zakonom reorganizacija sudstva u Državi, mora se istovremeno broj Upravnih sudova povećati, na nas čin da bude toliko Upravnih Sudova, koliko Apelaci- jonih, i da ue njihove mjesne nadležnosti pokrivaju, dok sada Upravni Sud u Dubrovniku obuhvata terito- tijalnu nadležnost dvaju Apelacijouih Sudova a dije- lom i trećega (Višeg Zemaljskog Suda u Splitu, Veli- likog Suda u Podgorici i Apelacijonog Suda u Skoplju). Tek sprovagjanjem ovakove organizacije Upravnih Sudova, sprovela bi se u život potpuno i zamisao tvo. raca Vidovdanskog Ustava i Zakona i Državnom Sav- jetu i Upravnim Sudovima, koji su abrogirali treću instanciju u administrativnom postupku i upravno su- dovanje postavili na modernu i solidnu bazu. Jednim valjanim zakonom o Centralnoj Upravi, izvršilo bi se toliko potrebno omegjenje stvarne nadležnosti državnih upravnih vlasti i mogla bi se da sprovede predvigjena decentralizacija Državne Uprave, te bi time bila stvo- rena mogućnost valjane i shodne državne uprave u pojedinim upravnim jedinicama, koje bi trebalo zao- kružiti prema ekonomskim interesima i teritorijalno uvećati, a Upravni Sudovi stekli bi svoje istinsko zna- čenje, i imali i preobilje posla. — S druge strane na taj način bi se izvršila i jedna velika ušteda, jer bi se Ministarstva rasteretila, i mogla bi da u velike svedu broj svoga činovništva, dok bi povećanje broja Uprav- nih Sudija bilo surazmjerno vrlo neznatno. — Koliko bi time dobio pravni poredak u Državi očevidno je, kao i to da bi na ovaj način moralo da postepeno nestane svakog partizanstva u administraciji, pod ne- posrednom i strogom i slobodnem kontrolom Upravnih Sudova, koji su ujedno i disciplinski sudovi. — Kad bi se naprotiv ozakonila odluka Gospođe Ministara Pravde i Financija, značilo bi to ne samo povrijediti Ustavne propise, nego, poljuljati iz temelja čitav ovaj sistem, srušiti ono što je sazidano toli- kim naporima i što još ima da se dobrim dijelom tek uvede u život, značilo bi utvrditi dopuštenost mi- jenjanju i odredaba o nezavisnosti Upravnih Sudova u izricanju pravde, čime bi njihova zaštita, i kontrola upravnih vlasti, postali iluzornim, značilo bi napokon da se, jednim vješto ubačenim članom u jedan Finan- sijski Zakon, mogu poništiti sve tekovine Vidovdanskog Ustava i sva politička i gragjanska prava. Gospoda Ministri motivišu svoju odluku potrebom štednje. Mi se pitamo što bi država zaštedila ukidanjem Upravnog Suda u Dubrovniku ? — Kancelarije suda su u državnoj zgradi, u kojoj ima još toliko od go- dina. neiskorišćenih prostorija, dok se u interesu tu iste šrednje plaćaju masne kirije za druga državna nadleštva, koja se nalaze u privatnim kućama. — Oso- blje ima, koliko nam je poznato, nedovoljno - jedan predsjednik, tri sudije, jedan sekretar, jedan pisar, jedan arhivar, jedna dnevničarka i dva služitelja. — Koliko bi od tog osoblja moglo da otpadne ukidanjem suda ? Možda jedna ili dvije osobe-a koliko bi iznašali putni i selidbeni troškovi osoblja, koje bi imalo da seli u novo odredište, i penzije reduciranim mladim i spo- sobnim ljudima? Kako bi ta pak štednja izgledala za Narod, koji bi iz najudaljenijih krajeva Dalmacije i Crne Gore, gdje mahom i nema modernih saobraćajnih srestava, morao da ide da traži pravdu čak u Sarajevu ? Kako bi se pak i kojim troškom moglo da vrši disciplinsko sudovanje u Sarajevu za državne službe- nike iz Dalmacije i Crne Gore, idk što bi to značilo za optuženika. ? | Zar je io štednja, toliko naglašavana od današnje Vlade, da protuustavno hoće da ukida Upravne Sudove, koji su vitalna potreba, još u danšanje doba raspoja- sanih strasti i krupnih afera, dabi se uštedilo par sto- tina hiljada dinara, dok se uzdrži osamnaest Minislar- stava sa bezbroj nepotrebnog činovništva, trideset i tri Oblasti sa trideset i tri Velika Župana i nebrojenim referantima, trideset tri Oblasne Skupštine sa ogromnim brojem poslanika i činovnika, toliki Universiteti i srednje škole-a tek još imaju da se organizuju nebrojene sreske samouprave sa svim svojim kolosalnim aparatom koji će opet pasti na teret Države u pomanjkanju sobstve- nih sredstava za samostalan život — barem u prečan- skim krajevima. — Razlog pomanjkanju dovoljnog posla ne može da bude opravdan. — Gore pomenuta organizacija Upravnih Sudova bila je predvigjena onda, kada Upravni Sudovi nijesu imali nida sude po upravnim sporovima. (čl. 102 Ustava) Megjutim Upravni Sudovi dobili su svu silu no- vih funkcija istovremenim i poznijim zakonima. Po zakonu (od 26, Aprila 1922) o Oblasnoj i Sreskoj Samoupravi Upravni Sudovi sprovagjaju izbore za Oblasne i Sreske Skupštine i komačno riješavaju o valjanosti istih, te ovjeravaju mandate odnosnih po- slanika, vrše kaznenu vlast nad članovima Oblasnih i Sreskih Odbora, riješavaju žalbe protivu riješenja sreskih Poglavara, koji bi zadržali od izvršenja odluke Sreskog Odbora i Sreske Skupštine. Po zakonu (istoga datuma) o Opštej Upravi kod Upravnih se Sudova polažu ispiti za sreske Poglavare. Po zakonu (od 31. Jula 1925.) o činovnicima i ostalim državnim službenicima gragjanskoga reda U- pravni Sudovi vrše disciplinsko sudovanje na1 velikim dijelom državnih službenika. Konačao čl. 67 tačka IV Finansijskoga Zakona za 1927/28 god. stavljeno je u dužnost Upravnim Su- dovima razmatranje i sugjenje prestupnih monopolskih krivica u drugom stepenu i razmatranje riješenja u monopolskim krivicama na osnovu propisa čl. 5 i 11 Ustava. — Toliko općenito, a specijalno za Upravni Sud u Dubrovniku, poznato nam je da je baš u ovoj godini, valjda ne radi nestašica poslova, bio postavljen i treći sudija i to još prije nego je bilo nadošlo sudovanje u monopolskim stvarima, koje uslovljuju sigurno veliki posao. Kvalitativno uvjereni smo da je posao kod U- pravnih Sudova neobično težak velik; kod aminjeg nesavršenog zakonodavstva, i kod kolizije raznih za- kona K polna — : O se pak hoće da tako optereti Upravn “ dove, da nastane stanje, kakovo je kod! Državnu “Br. 40. Saveta, tada je daleko bolje da Upravnih Sudova i ne bude — jer oni neće moći odgovarati svojoi visokoj zadaći. Dokazali smo dakle da bi projektovano ukidanje Upravnih Sudova uopće, a specijalno Upravnog Suda u Dubrovniku, bilo protuustavno i u opreci sa najvišim Državnim i narodnim interesima, a da razlozi nave- deni od Gospode Ministara ne stoje. Svakako stoji da je Dalmacija sa ovim i ovako- vim Upravnim Sudom bila potpune zadovoljna i na rad istoga ponosna, da se je Upravni Sud u Dubro- vniku pokazao na. visini svoje zadaće te da je nje- govo djelovanje u svakom pogledu bilo neprisiupačno svakom utjecaju i zasnovano na zakonskim propisima bez obzira na partije i plemensku opredijeljenost — čak i državnu pripadnost. To je u ovom današnjem poratnom vremenu i u vrtlogu partijskih strasti i borbi jedna velika tekovina, i jedna solidna garancija za razvoj ove naše, tolikom krvi otkupljene i poslije to- liko vjekova ujedinjene, Države u modernu pravnu Državu, koja će moći da zauzme zavidno mjesto megju kulturnim državama. Duboko smo uvjereni da će Dalmacija učiniti svoju dužnost i dići muževnu riječ da se Upravni Sud za Dalmaciju i Crnu Goru uzdrži, i da će se svi Dal- matinski Narodni Poslanici, bez obzira na partije, naći u ovom općem našem interesu na okupu, dok se po- uzdano nadamo da će i jedini Hrvat i Dalmatinac u Ministarskom Savjetu, znati što mu je dužnost, kad jednom nije mogao da predupredi da do ovakove odluke njegovih kolega dogje. Još nešto, bez obzira na sve ono šlo je izlo- ženo, Dalmacija, koja ima desetvjekovnu široku općin- sku autonomiju, koju je uspjela da održi teškom bor- bom za tugjinskog gospodstva, koja ima potpuno inake upravne zakone, neće nikada moći dopustiti da ona baš u najvitalnijim svojim interesima, dogje pod Bo- snu i Hercegovinu, koje još nemaju ni organizovanih općina, koje su bile njemačko-magjarski pašaluk, gdle vladaju još dijelom turski a dijelom specijalni zakoni, a i specijalne prilike, koje slobođarskoj Dalmaciji ni- jesu srodne. Ako Dalmacija baš mora da izgubi svoj Upravni Sud, što ne smije da bude, tada Dalmacija može da dogje samo pod Upravni Sud u Zagrebu, i pod ni- jedan drugi. Rad Dubrov. Obi. Skupštine. U broju od 7. t. mj. donijeli smo izvještaj sa prve sjednice jesenskog zasjedanja Dubrov. Oblasne Skupštine. Nastavak sjednica radi ograničenog prostora nijesmo mogli donijeti u prošiom broju, pak to či- nimo danas, Ek Prihvaćen je hitni predlog poslanika g. Dinka Sarnečića, da se hitno zairaži otvaranje osnovnih škola u Kuni, Potomju i Osobjavi. U tom smislu upućena je depeša Ministru Prosvjete, Skupština je stavila na raspolaganje veterinarskom oblasnom referentu Din. 5000 za suzbijanje zaraznih bolesti na stoci. Za trećeg skupštinskog tajnika izabran je samo- stalni demokrata g. Luka Oreb. : U pitanju osnivanja stanica za opasivanje kobila i mazaka prihvaćen je zaključak, da se isposluje, da ostane stanica za kobile u Metkoviću i da se ustanove dvije nove stanice za opasivanje mazaka i to jedne u dubrovačkom kotaru, a druga u Vrgorcu. : Pitanje ukinuća poljoprivredne stanice u Metko- iću i preuzimanju državnog rasadnika u Čibači, pre- pušteno je Oblasnom Odboru, da najprije ispita ren- tabilitet ovih rasadnika, te o tome izvjesli skupštinu. Poslije odmora skupština je uputila Kancelariji Nj. Vel. Kralja ovaj telegram : ,Sa prve sjednice Oblane Skupštine dubrovačke oblasti podastiru oblasni posla- nici Vašem Veličanstvu izraz nepokolebive vjernosti i odanosti“ # G, Andrija Hrislić, izabran je jednoglasno za taj- nika odbora za uredu i ostale zakonske predloge, a g. Petar Vukosov za presjednika odbora za molbe i žalbe. ; .. Na sjednici od 8. o. mj. primljene su jednoglasno i bez debate Uredba o poslovnom redu Skupštine, a više raznih molba upućeno. odboru za molbe i žalbe. Na sjednici od 9. 0, mj, jednoglasno je prihvaćen predlog poslanika g. Kolumbića, koji se odnosi na uredbu o regulisanju ribolova u Neretvi i mjera proti tamanjenju ribe minama, koje će biti vrlo elikasne. Bitiće ponovno uspostavljene ribarske straže uz zajed- ničku saradnju državnih i općinskih organa. Na ovoj je sjednici raspravljeno i pitanje skupštinskih prosto- tija, jer su prostorije u ,Villa Elisa“ otkazane. Zaklju- čeno je, da se nagju nove prostorije, ili da se even- tualino ostane u dosađašnjint, : Na sjednici od 10. 0. mj. presj. Obi, Odbora £. Dr. Koprivica, referisao je o toku konterencije svili predsjednika Oblasnih Odbora u Beogradu, te o ko- racima, koji su poduzeli ža pripomoć narodu koji je Postradao od suše i o ishrani pasivnih krajeva ove oblasti. — Skupština je odgogjena do prosinca, kada Će se uzeti u pretres Proračun za 1928. Tamanjenje ribe dinamitom. Naša Oblasna Skupština prihvatila je j jedni e jednoglasno i presjednika Obi, Skud. g. Raka, o oto Ma 1 uputila ga lučkoj kapetaniji I. reda u Du: 4 Slota. dobije a a da ribarski stražar (pele , otorni ; PRačin, lakše obavljao svoju službu, novi na