Strana 2. »DUBROVAČKI LIST Trgovačko - Obrtnička Komora u Dubrovniku. U četvrtak, 24. novembra 0. g., održala se je redovita sjednica Trgovačko Obriničke Komore sa sli- jedećim dnevnim redom : Izvještaj predsjedništva ; pređ- račun za god. 1928; Predlog za izmjenu zaključka 8.11. 1923. u pogledu mirovina činovnika ; Izbor pred- sjedništva za g. 1928. Eventualni predlozi. Izvještaj predsjedništva Trgovačke Obrtničke Komore u Dubrovniku o privrednim prilikama : Rod je u cijelom jugozapadnom dijelu države silno podbacio. Najbolji su dokaz tomu velike koli: čine žiine hrane, koje dolaze već dva mjeseca, a namjenjene su prehrani pučanstva Crne Gore i bližeg nam zalegja. Drugih godina, koje su bile poznate kao loše, jači uvoz iz ostale države opažao se tek oko Božića, Slab rod kao ove godine nije prama tomu davno bio, I drugi krajevi imadu s vremena na vrijeme ne- rodicu, ali se ona ne osjeća tako kao kod nas, jer ima i drugih sredstava za življenje, a i na zemlji teško da sve propane. U našem zagorju kad zemlja izda, sve je izdalo. Tako je bilo dosada, a tako će i odsada, ako se ovim krajevima potrebnim investicijama i isto tako potrebnom privrednom organizacijom ne dade mogućnost, da se služi blagom, koje leži sada neis- korišćeno. Mi u Dubrovniku za to najvećom pažnjom pra- timo akciju, koju su ovom prilikom preduzeli Oblasni Odbori u Cetinju i u Mostaru, u koliko ova ide za tim, da stvori pučanstvu stelna vrela zarade. Od na- pretka tih Oblasti zavisi u mnogočem i napredak eko- nomski našeg primorja, a uvjereni smo, da ni u Herce- govini ni u Zeti nije izbjegla pažnji znamenitost, koju naše primorje imade u prvom redu za ove dvije oblasti. Njima ne služi sveza samo za nutarnjost države, već isto toliko sa Metkovićem, Dubrovnikom, Ercegnovim, Kotorom, Barom i drugim trgovačkim mjestima, posi- janim po našim obalama, jer im te veze daju moguć. nost da nabave što im trebuje iz inozemstva, a naj- skuplje strancu prodadu, šio njima ne treba. Na žalost pitanje željezničkog spoja ovog dijela našeg primorja sa državom nije još riješeno. Tako zvani plan Željezničke mreže Užeg Odbora željezničke konference držane početkom ove godine izragjen bez nas a donekle i proti nama nije riješenje koje može udovoljiti, mi ne vidimo od takove mreže koristi za državu, kojoj se meki nadaju. Ona je u svomu osnovu pogriješena, jer dok je Beograd od Rakeka odaljen 629 tamiskih km, Split će naumljenom trasom biti oda- ljen od Beograda po računima g. Ilića, bivšeg gene- ralnog direktora željeznica, 1020 tarifskih kilometara, više nego seda preko Ogulina. Posljedica je toga, jer Smo za izvoz naše robe preko Trsta prisiljeni mirovnim ugovorima dozvoliti normalne željezničke tarife, da za izvoz naše robe preko Splita tom novom jadranskom željeznicom morat ćemo imati lučku tarifu usrednje oko 30% nižu od naše normalne tarife. Uzme li se pak u obzir i Rijeka, tada će to snizenje morati biti još više (oko 35%), a ta lučka tarifa morat će vrijediti i za Sušak, jer bi inače Sušak izgubio u korist Rijeke svu svoju trgovinu. U istom pravcu mislimo, da će se morati urediti i tarifa prijevoza uskotračnim željezni- cama na more. Prama tomu u pogledu tarifa željezničkih morati će ostati po prilici stanje, koje je i sada. Nove će že- ljeznice na more moći konkurirati izlazima na Trst i Rijeku jedino uz žrtve sa strane naše željezničke uprave koje će biti možda još veće od onih, što ih prikazuju sadanje tarile. No nove željeznice ne grade se i ne troše milijarde da stanje bude isto. Mi našu željezničku mrežu ne možemo udesiti kao da smo sami u svijetu, ikao dasmo apsolutni gospodari naših tarifa. Ispravna je jedino ona željeznička Politika, koja uz najmanje žrive čini nas nezavisne od stranih luka, a zato ne smijemo birati za jadransku željeznicu trasu tarifski najđulju već najkraću. Iskustvo, koje smo imali g. 1925 sa željezničkom tarifom ministra Radojevića vrlo je poučno. Tada su se preiresala potanko sva Pitanja i pokazalo se, kako obzirom na namještaj naših luka i ugovorne obaveze posebne lokalne tarife za Sušak, Split i Dubrovnik nijesu moguće. Prešlo se iada na sistem lučkih tarifa. Kako je ovaj sistem proveden kod nas, mora se reći da oni koji su radili na sadanjim tarifama nijesu imali u vidu, da je potreba, da se u našim lučkim gradovima raz- vija_obrt i trgovina. One su i za dalmatinske poljo- privredne produkte nepovoljne. Mi ne možemo dakle biti prijatelji sadanjih luč- kih tariia, no nije im prijatelj iz fiskalnih obzira ni Ministarstvo Saobraćaja, tako da je s njegove strane potekao prijedlog da se povlastica lučkih tarifa još više ograniči. No dok Ministarstvo iz razloga štednje odlučilo se bilo čak i na taj nesimpaličan a ujedno i štetan korak, ono regbi prihvaća željezničku mrežu, kojom bi se sađanji sistem lučkih tarila još u jačoj mjeri da tako rečemo perpetuirao, jer jedino lučkim tarifama kako su sadanje moglo bi se nešto izvoza privući na željeznicu Beograd - Sarajevo - Split i do- nekle suzbiti utakmicu Trsta i Rijeke. Možda se misli, da će zbog novih željeznica naš izvoz morem porasti. Kad se probije Ivan planina i izrade drugi potrebni spojevi, željeznice koje sada vode na more, bit će sposobne i za znatno veći pro- met, a nemojmo zaboraviti nito, da naš izvoz morem ne ide samo preko naših jadranskih luka, već i Du- navom i preko Soluna, pa da ne ćemo nikad mcći spriječiti, da nešto krene i preko Trsta i Rijeke. Treba pak najveću pažnju posvetili onomu, što se dogagja | u Solunu. Izmegju naše države i Grčke sklopljen je trgo- vački ugovor. Po obavijestima jednoga od pregovarača g. Save Kukića, izmjenjene su tom prigodom dekla- racije glede primjene lučkih i jadranskih tarifa za naš izvoz i uvoz na Solun i izrađe tarifa za olakšice uvoza grčkih proizvoda. Bojimo se, da će ovo imali utjecaja na izvozi uvoz preko dalmatinskih luka. Pravedno je, da se naša Macedonija služi, dok se ne izrade zgodne sveze sa domaćim lukama, sa Solunom, ali pogrješno je tarilskim olakšicama pomagati trgovinu Soluna na štetu naših luka, što je ujedno i šteta našeg brodar- siva. Vijest pak o sklapanju ove konvencije dolazi u isto doba, kadi vijest da je vlada čvrsto naumila gra- diti željeznicu na more, Nama se čini, da se našu moć izvoza u opće, a specijalao izvoza morskim putem silno precjenjuje, i jedino u tomu velikom precjenji- vanju mogli smo doći do misli željezničke mreže sa devet željeznica na jadransko more i do stvaranja no- vog izlaza u Solunu. Željeznica Beograd - Solun uz jadranske i lučke tarife iste kao na naumljenoj željez- nici Beograd - Sarajevo - Split, imat će za posljedicu, da će nama u Dalmaciji po svoj prilici biti jeftinije dobijati poručbine iz Srbije i Banata i Vojvodine pre. ko Soluna nego preko Splita. Trgovački ugovor sa Grčkom donio nam je još jedno iznenagjenje. Carina na vino snižena je na 45 Dinara u zlatu. G, S. Kukić to opravdava riječima : »Oni koji su skloni da e preteranoj* zaštiti carinskoj gleduju jedini spas i jedino sredstvo da podignu ili izvuku iz krize pojedine grane proizvodnje, neće biti zadovoljni ovakim rešenjem“. U tim riječima pokazi- valo bi se, da pregovarači nijesu pravilno shvatili cijeli zamašaj ovog pitanja, kad s druge strane ne bisuo čitali i ove redke g. Kukića: ,Grčka vina i grčko grožgje mogu služiti poboljšanju izvoznih naših vina“, Baš za to što grčka vina služe poglavito u tu svrhu, a u tu svrhu služe i dalmatinska viua, dozvo- ljena carina od 45 zlatnih dinara, koja je regbi do- voljna zaštita za francuska vina, nije dovoljna za grčka vina. Carina na vina ovakove vrsti valja da bude raz- mjerna prama sadržaju alkohola i ekstrakta, jer se ne kupuje vino, nego alkohol i ekstrakt u vinu. Svak će za križanje i popravljanje svojih vina kupiti vino za 15 gradi alkohola i sa mnogo ekstrakta i platiti za nj 5 dinara po litri više nego za dalmatinsko obično vivo od 11-12 gradi alkohola, pogotovo kad mu se za uvoz preko Soluna nude k tomu druge posebne olakšice, koje regbi da idu čak preko olakšica lučkih larifa, Vjerojatno je da dozvoljavajuć Francuskoj carinu na vino od 45 zlatnih dinara, morat ćemo je dozvolit po klauzoli najvećeg povlaštenja i Italiji, a mi znamo što to znači za našu vinsku produkciju. .Druge su vrsti, ali ipak velike, pogibli koje pri- jete izvozu našeg buhača, ljekovitih trava iuopće svih naših domaćih proizvoda, koje traži Amerika. Nasto- janje Svih naših privrednika bilo je da se oslobodimo u ovom pogledu tutorstva tršćanskih posrednika, a da ovo sačuvaju sebi, poduzeli su tršćanski trgovci ove godine dvojaku navalu. U neko doba počeli su tršćan- ski agenti obilaziti Dalmaciju nudeći za buhač i višnje cijene, koje nijesu po informacijama naših izvoznika odgovarale tržnim cijenama. To je imao biti dokaz, da nijesu oni što valjaju cijene naših proizvoda. U isto doba društvo Cosulich obustavilo je jamačno pod njihovim pritiskom ticanje Gruža. . Kako čujemo na zahtjev iz Splita parobrod Cy- sulicha_ ,Wilson“ pačeo je sada da ponovno prima robu u New Yorku za Split, a u Splitu za New. York, Dne 11, 0, mj. stigao je on u noći u Split te je zbog nevremena tek sutra u jutro mogao da ugje u luku, Kapetan — kažu — nije htio ulaziti jer da je Prošli put iskrivio vijak, Iskrcao je nekoliko auta odregje- nih za Gruž. Dne 20. o. mj. ukrcao je tri vagona oraha o- ljuštenih iz Bosne, dovezenih u Split parobrodom preko Metkovića, Ovo najbolje pokazuje, kako je forsirajuć da Parobrodi Cosulicha pristaju u Split mješte. u Dubrov- niku, nanesena šteta našoj izvoznoj i uvoznoj trgovini i kako luka Split u nautičkom pogledu ne može još da bude Pristanište velikih oceanskih parobroda. Ovo spominjemo obzirom na protivne tvrdnje s druge strane, sve te pojave koje ne mogu povoljno naših luka moramo priznati, za djelovati na razvitak Br. 41. e da je promet ove godine u Gružu bio nešto živah. niji nego prošlih godina. Dok je izvoz graha i dru. gih poljoprivrednih produkata obzirom na zlu žetvu malaksao, porastao je uvoz, a osobito izvoz drva. Ovaj povećani promet obavljao se bez smetnje prvo jer je novo uregjena obala Radić olakšala mnogo promet u Gružu, a drugo što je glavno, jer drvo nije čekalo dugo vremena ukrcanja na stanici. Dosta je doprinijela tomu i organizacija rada. Ona nije umjetno stvorena, već se razvila prama pri- likama, i moguće baš za to odgovara svrsi, a ova može biti jedino da se radi brzo, dobro i jeftino. Za to je najviše iznenadila vijest, da se ovu organizaciju hoće da zamjeni drugom, biva da se posao ukrcavanja i iskrcavanja preda jednom jedinom željezničkom spe- diteru. Kako takova institucija odgovara drugovdje, to ne znamo, ali jer spedicija, bila privatna ili zva- nična, ima svrhu da olakša i pojefiini promet, a sa strane trgovaca izvoznika i drugih u prvom redu za. nimanih nije se čulo nikakve tužbe, dapače natjecanje megju spediterima može samo trgovini koristiti, mi- slimo da bi bilo vrlo neuputno ticati u sadašnju or- ' ganizaciju rada, i ići je zamjenjivati drugom, gdje bi država preuzela kontrolu, koju sada vrši utakmica i Klicutela. Ako se čulo tužaba, to je bilo samo u pogledu nestašice mjesta. Nadati se je, da kad bude dogragjena nova obala, zamuknut će i te tužbe, a da će tada biti uzete u obzir pri dodjeljivanju slagališta mnogo više nego sada i dubrovačke tvrtke, Isto tako trebat će izaći u susret i onim spediterima, koji se ne bave izvozom drva, već dovoze robu za izvoz iz cijele države i uvoze je. Uz veći trgovački promet, koji'smo konstatovali ove godine u gruškoj luci, ide uporedo i promet brodova, a ugodno je istaknuti, kako malo po malo prevlagjava u luci maša zastava. To treba zahvaliti našim brodarskim društvima, koja su ne samo upregla svoje sile da unnože i obnove našu mornaricu, već i da dobiju naš izvoz u svoje ruke. — Milo nam je za- bilježiti da je i parobrodarsko društvo ,Boka“ dalo dokaza u posljednje doba življe djelatnosti. Nešto veći promet nego prošle godine opažao se je u jednom dijelu našeg područja i u trgovini na malo, a mislim da neću pogriješiti, ako to dovedem u svezu i sa većim prometom stranaca. Kako ste ja- mačao čitali posjetilo je Dubrovnik ove godine do mjeseca oktobra oko 32,000 stranaca, ne računajuć u to strance na prolazu, a i tih smo imali znatan broj. to je osobito istaknuti, posjet nije bio ograničen na općinu dubrovačku, već se protegnuo na cijelu našu južau obalu, gdje god je bilo skloništa. Ovo najbolje pokazuje, kako za razvitak prometa stranaca potrebesje prva, naći središte, otkle će se on širiti, Razvitak. Dubrovnika u tom pogledu ne škodi ni bližoj ni daljuoj okolici, već je potreban okolici, išto kako je Dubrovniku samo od koristi, da od Bara do Orebića ima rivijeru, koja pozivlje strance na odmor. Ovo smatram potrebno istaknuti, jer vidim da na žalost nema u ovom pogledu onog shvatanja, koje bi trebalo da bude. Ako u čemu, a ono u ovomu Boka i Du- brovnik morali bi složno istapati, jer su interesi jednaki. Ovakovi su, gospodo vijećnici, izgledi onih grana Privređe, koje vi zastupate u području ove Komore. Kako vidite, me možemo biti zadovoljni, ali nemojte gubiti ni ustrpljenja ni ustrajnosti. Mi smo uvjereni da će se prije ili poslije znamenitost ovih krajeva po pri- vredu države ipak svim nametnuti, i da će Svršiti doba vječitog eksperimentovanja, koje sada proživljujemo. Ako uza svu-ovu neizvjesnost vama je uspjelo, da ipak radite, to je dokaz ne samo vaše Pracatove ustraj- nosti, već da si primorske varoši mjesta, gdje se i uz najtež može nešto raditi. Jednog za g. 1928. prihvaćene, a u vogjenje ureda“ g 26.320, no staro predsjedništvo i s diievnog rada jednoglasno su ženom predračunu stavka ,za ena je od Din, 28.320 na Din. a dodana nova stavka za ,nepredvigjeno“ Din, 2000, Megju eventualnim prijedlozima raspravljalo se je takogjer i o kupnji kuće za carinarnicu sa strane Općine iz fonda kaldrmarine, Na pitanje g. Đura Veramente o ovom predmetu, izvijestio je tajnik Komore g. Dr. Milorad Medini. Na pitanje Općine, vište obzirom na prikladnost mjesta i zgrade u vezi sa trgovačkim interesima Komora je izjavila da smatra najprikladnijim prostor od kuće P, Lujak do. kuće Jakšić, i predložila da bi se tu kupila privremeno koja kuća dok bi se naknadfio sagradila nova zgrada. . G. Đuro Veramenta predlaže da, Trgovačko- Obrtnička Komora podupre Općinu kako bi spora: zumno i zajednički obranili trgovačke interese. Ovaj je prijedlog prihvaćen. . — Prihvaćen je prijedlog da se Komora izjavi protivna premještaju lučkog ureda iz Gruža u Lapad. Salas, Visoka odlikovanja koje je postigao lije- jekoviti specialitet Ferrodovim na izložbama u Parizu, Fijorenci, Rimu i Gjenovi, a uz toi javne zahvalnosti koje su oštampane megju oglasima, dokazujn da je Ferrodovim zaista vrlo dobar lijekoviti specijalitet od malokrvnosti, blijedoće i Opće slabosti. ia Lam »k KE u Mostaru razašilje Ferrod9- : 1 plaćenom poštari tjenu o Din. 40. — za svaku las. | ur ug a. —— »ITO“ pasta za zube je najbolja. da i Komora iznese svoje stano- ' sti