. Strana 2. Megjunarodni pregled. li. Engleska. Da bi bolje shvatili današnje prilike u megjuna« rodnoj politici, potrebno je na prvom mjestu upoznati važnije momente iz sadanje vanjske politike Engleske, Ona je, još uvijek središte savremenog megjuna- rodnog života, jer po svojoj ekonomskoj snazi i te- ritorijalnoj rasprostranjenosti predstavlja prvu državu u svijetu. Njezin je pak naročit odnošaj naprama da- našnjoj Italiji, čija mas spoljna politika najviše intere-: suje. Odatle je i potrebno nešto pobliže upoznati ka- rakter Engleske polijike, kao i njezine smjernice, Engleska spoljna politika stoji već tri godine pod vrlo jakim uticajem konservativne stranke, u čijim se rukama nalazi vlada Velike Britanije. Ova je stranka došla na vladu.kao reakcija na prvi pokušaj Radničke Stranke da vodi Englesku, i kao protest jednog veli- kog dijela engleskog stanovništva na nove metode i nove puteve engleske megjunarodne politike. Godine su 1924 Macdonald u Engleskoj i Herriot u Francuskoj zajednički ustali protiv dotadašnje konservativno-naci- onalističke politike svojih država, te energično pristu- pili sregjivanju poratnih prilika u megjunarodnim od- nošejima, kao i uklanjanju sviju ratnih opasnosti, Tada je došlo dot. zv. Ženevskog protokola, kojeg su imale da potpišu sve države i zajednički zagarantuju nepovredivost svojih granica i odluku da sve sprave sporazumno. riješavaju. U tom ugovoru je imao da bude unesen i članak, po kome države svojom vojnom snagom ustaju protiv onoga koji povrijedi ovaj pakt. I dok su u Ženevi Macdonald i Herriot držali pjes- ničke govore u slavu mira i bratstva megju narodima, dotle se. baš u Engleskoj dizala reakcija protiv toga, jer Englezi nisu htjeli da svojom snagom garantuju postojeće stanje u svim dijelovima Evrope, i da na sebe preuzmu obaveze koje će sputavati njihovu me- gjunarodnu akciju. A kad je Radnička Stranka priznala Sovjetske Republike i Engleska stupila u direktne od- nošaje s Rusima, nezadovoljstvo je bilo povećano i radnička je vlada pala. Konservativci su naslijedili radnike, proveli iz. bore i dobili apsolutnu većinu. I Engleska je danas jedina važnija država u svijetu, u kojoj upravlja samo jedna stranka, i to bez diktature kao što je u Italiji, Rusiji i Španiji. Konservativna je vlada naravno oširo ustala protiv svojih protivnika i unutra i vani. Tako je došlo do sukoba s dobro organizovanim radništvom, koje je prošle godine štrajkovalo u rudnicima i provelo . neuspjeli generalni štrajk, Iza toga su izglasani kon- Servativni zakoni protiv radništva, koji su omogućili da se još jače formiraju dva tabora u Engleskoj, koja. se upravo sada pripremaju za nove parlamentarne izbore, Prama vani Engleska vodi borbu s Rusijom, koja je završila prekidom diplomatskih odnošaja, te nastoji da posvuda zaštiti engleske interese, a u prvom redu interese svojih pristaša. Osobito to vrijedi za dogogjaje u Kini. Kina je danas za Englesku najvažnije ekonom- sko područje, koje inače politički ne pripada Britaniji, iu njoj su razgranale svoj rad velika industrija i glavna novčana poduzeća Engleske. A baš to su glavni pristaše i pomagači konservativne stranke, pa je da- našnja vlada štitila u Kini opće narodne, ali i njihove interese, I ova borba još uvijek nije završena. Kan- tonska je vlada, koju je podržavala Rusija sada osla- bljena cijepanjem svojih pristaša, i Engleskoj je us- pjelo da osujeti namjere kineskih nacionalista, koji su htjeli da konačno ponište sve one velike polastice koje Englezi i ostali stranci uživaju u svim primorskim mjestima Kine, Ali je vrlo važno da kineska opasnost nije uklonjena, jer Englezi nisu nikako pregovarali S Kinezima oko regulisanja megjusobnih odnošaja, i ni u čemu nisu zadovoljili Kineze. Zalo postoji mo- gućnost da Kinezi ponovno započnu svoju akciju pro- tiv stranaca, u prvom redu Engleza, i da Velika Bri- tanija bude ugrožana u Svojim kolonijama. Borba koja se vodi u Engleskoj izmegju .obe najjače stranke, kao i borba koju današnja Eugleska vodi protiv Ruskih Republika, u Kini, i po nekim dru- gim dijelovima svijeta, nosi na sebi isti karakter. Ta je borba najbolje organizovane i najjače konservativne skupine ljudi u svijetu sa naprednim i liberalnim ele. mentima, na čijoj ljevici stoji Radnička stranka u En- gleskoj, a Rusija u megjunarodnoj politici, U ovu berbu Englezi su uspjeli da uvuku i nekoje druge države, na čijoj upravi takogjer stoje konservativni elementi, podržavani od onih istih ljudi koji podrža- vaju i engleske konservativce. Osim Španije, Bugarske i nekojih drugih manjih zemalja, glavna je Italija, čija današnja politika uživa vrlo velike simpatije u en. gleskoj konservativnoj stranci, Istina, ove dvije države DUBROVAČKI LIST su upućene na megjusobne prijateljske odnošaje i iz * drugih razloga, o čemu ćemo slijedeći put govoriti, ali njihove se naklonosti pojačavaju zajedničkom bor- bom protiv zajedničkog protivnika. Zato je i dolazilo do razgovora u Livornu, do boravka engleskog mi- nistra financija Churchilla u Rimu i njegovih otvorenih simpatija za fašizam, a time se i tumače mnogi ispadi Mussolinija protiv nekojih država. Ovaj Talijan je vrlo vješto iskorišćavao ovo englesko prijateljstvo. ' Ali od nedavna prilike se mijenjaju. U Engleskoj dnevno raste neraspoloženje prama današnjoj vladi, i Radnička Stranka, koja je bila ostala dezorijentisana poslije. izbornog poraza, naglo se prikuplja i organi- zuje. Cijela Engleska opozicija s Lloyd Georgem na čelu vrlo uspješno iskorišćuje očite neuspjehe konser- vativaca u vanjskoj politici, maročito nesposebnost da urede odnošaje s Kinom i promašenu svrhu u preki- danju veza s Rusijom u momentu, dok u Engleskoj nezaposlenost radnika raste radi pomanjkanja tržišta za euglesku industrijsku robu. Posljednih dana ova je borba bila osobito žestoka, te je radi unutrašnjih prilika Engleska u nemogućnosti da jače istupa prama vani. A još k tome slijedeće godine, po svoj prilici imaju da budu parlamentarni izbori, iako ovaj parla- menat može da ostane na okupu do 1929, pa kon- servativci svu brigu posvećuju domaćim prilikama i paze da ničim ne izazovu jače nezadovoljstvo protiv sebe. Na to ih osobito upućuju nedavni općinski iz- bori, u kojima je Radnička Stranka dobila oko 100 novih općina, od kojih su dobre ?/s oteli «konserva- tivcima, Na osnogu ovoga, kao i na osnovu mnogih nakladnih izbora za parlamenat, opće je uvjerenje da će na izborima Radnička Stranka dobiti većinu, i tada ponovno dati novi pravac unutrašnjoj i vanjskoj poli- tici Eugleske. A karakteristično je za buduće dogagjaje takogjer i raspoloženje treće velike engleske stranke, liberalne, čiji vogja Lloyd George preko najvećih ev- ropskih novina vrlo oštro napada konservativce. Isto je tako važno i raspoloženje Radničke Stranke, koja je na nedavnom kongresu obračunala sa svojom kraj- njom lijevicom, i svoju taktiku dovela u sklad s de- mokracijom. Sve su ovo znakovi koji nagoviještaju važne dogagjaje ne samo u Eagleskoj, nego i u os- talom svijetu, »ITO“ pasta za zube je najbolja. Proslava 1. Decembra. Dubrovnik je progovorio... Mi smo u prošlom broju pišući o značenju 1. Decembra rekli: ,Nije daleko Poipuna likvidacija bezplodnih fraza... razlikujući prosto partizanstvo od naših zajedničkih interesa. 1 Decembra Dubrovnik je učinio jedan gest dostojan grada Klaića, Čingrije i Supila. Učinio je prvi korak k ozdravljenju naših pri- lika i pokazao put kojim treba poći k cilju — Država iznad svega. , Na taj način Dubrovnik se nije odužio samo sebi i svojoj tradiciji, nego i stekao pravo da jednako odlučno i otvoreno protestvuje protiv svega što nevalja i da pokaže na ono što je dosada stalo na putu prave i korisne akcije; da žigoše sve one koji su operišući bezplodnim frazama krivi devetgodišnjem zastoju i nazatku, Nije to bila samo prosta manifestacija. Vje- rujemo da je to bio Prvi korak, ito odlučan korak, razlikovanja partizanskih od zajedničkih državnih in- teresa, korak k boljoj budućnosti, koja će se najbolje osigurati u nepartijskoj i isključivo patriotskoj fronti naše Narodne Obrane. Dan Ujedinjenja Proslavljen je ove godine u na- šem gradu na način koji jedino odgovara najvišim interesima Nacije na ovim izloženim djelovima otač- bine. U predvečer 1. decembra mjesne glazbe izvršile su najavljene programe i zatim obašle grad. Na sam dan grad je bio okićen našim narodnim bojama, Na- kon defilea vojske razvila se je impozantna povorka na čelu sa starom hrvatskom i novom jugoslovenskom zastavom Sokola. Staru hrvatsku zastavu nosio je brat Milišić, a novu jugoslavensku brat kap. Batinić. Za- stave su pratili sa izvučenim sabljama dva člana ju goslov. Sokola. Povorku je otvarala Hrvatska Glazba, a za barja- cima stupao je Hrvatski Sokol, pak Jugoslovenski So- kol i Orjuna sa svojim glazbama, Zastave ostalih SIp- Skih i hrvatskih društava zatvarale su povorku, Pred crkvom sv. Vlaha razvrstala se sokolska četa i Orjuna sa masom gragjana koji su prekrili Lužu i čitavi prostor pred Crkvom. Pred Crkvom govorio je g. Dr. Mi iči - ženi član biv, Jugoslav. Odbora : mon Pao presjednik Narodne Obrane, Londonu i pod. Br. 42, > . Govor Dr. Miće Mičića. : Dubrovčani Srbi i Hrvati! : 1. decembra, dan našeg narodnog ujedinjenja 2 slavi se u Dubrovniku već devet godina a ipak. koja li razlika megju proslavama prošlih godina i Ova današnje ! a Prvi decembra prošlih godina slavili su se uslijed | zvaničnog raspisa nadležnih vlasti, ali nedostajalo je sudjelovanja i oduševljenja sa strane pučanstva, Te. proslave bivale su skoro samo zvanične. Tekom teških ratnih godina, u doba kad je Srbija | bila pregažena, kad su naši najbolji rodoljubi u tam. nicama ležali ili zatočeni bili, kad su neprijateljske sile bile na vrhuncu svoje moći, kad nam je izgledalo da je za nedogledno vrijeme opet pokopano ostvatanje na. šeg narodnog oslobogjenja. i ujedinjenja, kad smo imali prigode da vidimo ili čujemo kako drugi slo. bodni narodi oduševljeno slave oblijetnice oslobogjenja i ujedinjenja, sa boli u srcu i skoro ugušenom nadom pomišljali smo da li i kada ćemo i mi dočekati da slavimo oblijetnice našeg ujedinjenja. I sreću smo imali da doživimo naše ujedinjenje, ali doživili smo i bolno razočaranje da vidimo kako se oblijetnice ujedinjenja slave skoro samo zvanično, bez narodnog oduševljenja. Svakome koji ljubi ovu zemlju kako je bolna bila ta.hladnoća | Sličnosti je megju porodjajem čovjeka i naroda, Težak porodjaj djeteta, a još teži onaj naroda, Neiz- bježive su brojne pogibli i krize nastane dobi, Hoće se dosta muke i strpljenja dok se na vlastite noge uspravno stane. Uslijed raznolikih historičkih i geo- graiskih prilika, podložni kroz vjekove raznim gospo- darima, koji su imali raznih osebina i dobrih i zlih, tragove i poslijedice ovih, donijeli smo u svoju mladu državu; prije očekivanja mašli su se skupa da djeluju razni mentaliteti i pogledi, te megjusobno dovoljno nepoznavanje pretvorilo se u megjusobno nepovjerenje, > te ovo nastupilo kao ledena reakcija prvotnom odu- ševljenju. Iz Beograda više se nije čula topla jugosla- venska riječ, kakvu smo ovdje u Dubrovniku slušali iz usia neumrlog Jovana Skerlića, a u Zagrebu zabo- ravilo se na svetu nauku najvećeg hrvatskog uma i duhovnog oca Jugoslavenstva vladike Strosmajera. Ali izgleda, da historija se obnavlja! kao što pred dvadeset i pet godina nakon najžešćih sukoba izmegju Srba i Hrvata dahnuo je topli bratski vjetar s našeg lijepog Jadrana, te Hrvati sa ovih obala, a megju kojim su prednjačili i dubrovački Hrvati, da spomenem dvo- jicu sada mrtvih: Pero Cingrija i Frano Supilo, po-. digoše barjak brastva, zapisav visoko na nj ideju jugoslavensku — tako i sada usred ove hladnoće, koja je tjeskobom zahvatila srca svih iskrenih rodo- ljuba, osijeća se nova topla bratska struja, koja se opet začinje na obalama ovog našeg mora, a u Dubrovniku da ovom današnjom proslavom kao primjer prednjači. Dubrovnik, opet onaj naš siari Dubrovnik, današnjom proslavom hoće da zasvjedoči, da u jedinstvu našem, u megjusobnoj . ljubavi, u ravnopravnosti, koja neće biti samo na riječi već i na djelju, leži naša bolja sreća, naša sretna budućnost, U ovom svečanom raspoloženju i nehoteć misao nam ide na našeg susjeda preko mora, koji zavidnim okom gleda na ove naše lijepe obale; a ako se pak umišlja da na ove obale i neko tobožnje pravo ima, tad sjegurno da mu one i još lijepšim izgledaju. Čuje se, da po ulicam gradova Italije razlijega se poklik : dolje Jugoslavija! na treba zato, i nemojte da odvra- ćate poklikom : dolje Italija! Prije neg je Italija stupila urat istim ulicama razlijegao se poklik : dolje Austrija. Ali daje zavisilo o samom djelu onih koji su vikali : dolje Austrija, Austrija bi još čitava bila, ne bi se niti jedna cigla sa austrijskog krova bila srušila. Ali na gornje poklike: dolje Austrija, jednakim pritajenim poklikom odgovaralo se iz srca austrijskih naroda ; vlastiti narodi Austriji su temelje raskopali. Dok na sadanje italijanske poklike: dojle Jugoslavija, na ustuk naš narod Jugoslaviji temelje bolje učvršćuje. “ Italija ima svoj ,fascio“, ali ima ga i Jugoslavija; ima i ona svoj snop, sastavljen od tri zdrave tvrde kore- nike, Srba, Hrvata i Slovenaca, koji megju sobom nije povezan niti užetom, niti strahom pred uljem ričine - ili paležem, već naš je snop povezan megjusobnom ljubavi i dok je samo tako povezan nek se nagje onaj koji je kađar prelomiti ga; ako pokuša zube će slomiti. U takav snop dobrovoljnu Narodna Obrana će svih da poveže | . U tom pravcu udesimo naša nastojanja, i raču- najmo sa tim da se od našeg susjeda kineškim zidom ograditi ne možemo. More je tu koje nas ne dijeli, već nas spaja. Neće ni u susjeda uvjek vladati današnji domaćin, a megjutim imajmo pameti i za sebe i za drugoga, Možda bi junačkim osebinama našeg naroda ragje odgovaralo trgnuti se i zveknuti za moći uživati zasluženi mir, — ali ne smijemo pasti na lijepak na- šem susjedu, koji samo prigodu čeka da druge na nas povede, . Završimo šaljući naše misli našem rodoljubnom Kralju, čigovo je geslo i u najtežim ratnim danima bilo: ,u jidinstvu Srba, Hrvata i Slovenaca leži naša budućnost!“ Ovo geslo je sveta istina, za koju su živote žrtvovali najbolji sinovi našega naroda | Živila Jugoslavija, živio Kralj Aleksandar |