JGSTARINA PLAĆENA. Broji 44 Pojedini broj Din 1:50 OVAČKI LIST SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK God. 4. EA = Viasnik - izdavač = urednik: za odbor ,Dubrovačkog Lista“ Stijepo M. Bislovučić, Dubrovnik. 23. Decembra 1927. Godišnja pretplata 60 Dinara. — Za inozemstvo 120 Dinara, — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. Megjunarodni pregled. iv. Mussolini i Balkan Kad je Mussolini prošle godine sklopio pakt s Arbanijom, mnogi su mislili da on ima neku odregjenu namisao da ostvari na Balkanu. Nekoji su čak mislili da iza Italije u onom momentu sioji i Engleska, s kojom se malo prije tega bio sporazumio u Livornu, i da će otada zepočeli smišljena i oštra akcija ovih dviju velikih sila ne samo na Balkanu, nego i u osta- lom svijetu. Na to ih je osobito upućivalo ponašanje Italije u englesko-kineskem sukobu, kada je ona jedina od velevlasti stala na stranu Engleza, i što su vili uvjereni da se Mussolini niksko ne bi bio onoliko istrčao Tirunskim paktom, da nije imao namjere i snage da svoj naročit odnošsj s jednom od balkanskih država iskoristi do najvećih mogućnosti. A kada je još faši- stička štampa i diplomacija optužila Jugoslaviju radi tobožnje namjere da upadne u Arbaniju, i kada su nastali vrlo napeti odnošaji izmegju nas i Italije, tada je doista izgledalo da stojimo pred jednim vrlo ezbilj- nim sukobom, S druge strare Mussolini na teatralan sačin je izveo dclezak madžarskih ministara u Rimu i time htio da svoje pristaše u zemlji iznenadi neprestanim »uspje- sima«, a nas zestraši stvaranjem protujugoslovenskog bloka. U isto je vrijeme stupio u bližu vezu s Buga-- rima, kod kojih je egitovao »makeđonskim pitanjem«, i uspio je da izmegju ove dvije reakcionarne vlađe dogje do zbliženje. Tada je zbilja izgledalo da je našoj dižavi sugjeno da popusti Italiji i stupi u prijateljske odnošaje s njome. Ali to je samo izgledalo, i brzo se pokazalo da to nije potrebno; barem ne zasađa. Oikad je siužbena Italija rješenjem t. z. jadran- skoga pitanja, isko sve ovo za nas nije definitivno, prestala da napada našu diževu na njezinim zapadnim granicama, i otkad je prešla da nam preko Arbanije pravi neprilike, otada su za nas nastale povoljnije prilike u borbi s Italijom. Arbanija je na ulazu u Ja dransko More, a na svojim se istočnim granicama naslanja na Makedoriju, najvažniji kraj istočnog dijela Balkana. Da se Mussoliniju uspije utvrditi u Arbaniji, Italija bi postala gospodaricom ulaza u Jadransko More, a prama tome vrio opasna za sve ostale pretendente na gospodstvo na Mediterancu, a naročito za Englesku, Italiji bi time uspjelo, da cijeio jedno more pretvori u svoje jezero, i da postane previše jaka pomorska sila. A Englezi se mogu do ludila zanašati fašizmom i lta- lijom, ali to neće nikada dozvoliti, a da o Francuskoj i ne govorimo, Pa i ostale evropske velevlasti, kao Njemačka i Rusija, praviće tome smetnje, jer to znači Italiju toliko osiliti, da postane opasna za sve države koje se pojavljuju na Sredozemnom Moru. Zato smo. mi i naišli na velike simpatije stranoga svijeta otkad je Italija sklopila Tiranski pakt, i zato su one talijanske optužbe protiv nas bile onako brzo odbačene. Stoga je za nas lakše voditi borbu S Italijom u Arbaniji nego . na našim jugozapadnim granicama, gdje se je sukob vodio bez jačeg interesovanja stranih velevlasti, čiji interesi nisu nimalo bili tangirani pobjedom jedne ili druge strane. A svojim su savezom s Arbanijom Talija- ni mnogo poradili i na konsolidovanju naših unutraš- njih prilika, jer su sada istočni dijelovi našega naroda došli u izravni sukob s njima. Tako smo se svi mi . najednom našli na istoj liniji u obrani naših zajedni- čkih interesa, i Mussolini je svojim postupanjem uspie da nami stvori jednog zajedničkog neprijatelja. lako je on vrlo sposoban i pametan ipak nije predvidio koliko to znači za sregjivanje države jednoga naroda koji tek nastaje. Zato smo mu mi osobito zahvalni. nalaze se na zlonamjerno učestvuju u pravni Soliki izbor svih vrsti šešira i kana, kao ciladara i goluolindara. SALINO« (antica casa) “PRAVI ,BORSALINC prodaji kod DIMITRIJE BUBALO - Dubrovnik. Naše je zadovoljstvo još veće kada vidimo da Mussolini ni svojom baikanskom politikcm ne doživljuje uspjehe. Ked je nedavno skicpio drugi Tiranski pakt jače je na to resgovala samo talijanska javnost, i svako je cdmeh opszio da ie iaj pakt sklopljen za domaću porabu, da se talijanskim masama nešio dađe nasuprot Pariškom pektu. Inače ponašanje samoga Mussolinija jasno pokazuje da je i on tako mislio, On koji je onako žestoko preko svoje štampe grmio protiv Francuske, sada propovijeda ne samo mir, nego čak i sklapanje jedne unije »latinskih« država. Kad je već upotrebio sva sredstva da nešto od Frarcuske dobije, sada je počeo da epelira na »latinsko« bratstvo. To bi bilo smiješno ponešanje za jednog Nijemca ili Evgleza, ali Mussolini nije to, i zeto mu se oprašia. On hoće da se na vrijeme približi Francuskoj kako se ne bi dcskora našao potpuno osamljen, i da eventualno preko naše saveznice stupi u pregovore s Jugoslavijom. Možda nije daleko dan kad će telijanska štampa pečeti da i o nama lijepo govori. Kad se nepckon pregleda sva Mussolinijeva ak- cija na Balkanu -i njegovi planovi da nas zaokruži neprijateliima, izbija odasvud pomanjkanje jedne odre- < gjene linije, kojem se odlikuje diplomacija sviju država koje već duže vremena vcde jednu dosljednu politiku. Na Mussoliniju se jasno vidi da je tek nedavno pre- uzeo vogjenje spoljne politike svoje države, i da mnogo hoće, ali radi vnutrešnjih prilika ne može, a ine smije, da dvgo čeka na uspjehe ili da se zadovolji manjim i solidnijim rezultstima. Zalo se i dogagja da mu Madžarska ne pada u naručsj brzinom i načinom kakvim bi on htio, nego hoće da očuva i naše prijateljstvo, koje joj je možda korisnije od telijanske g. Grčka tako- | gjer stoji nepovjerljivo prema njemu, i ra nedavnoj proslavi Uga Foscola Orci nisu ništa odgovotili na političke aluzije vcgje talijanske delegacije Bodrera, brata talijanskoga poslanika u Beograđu. A_i Bugari se više ne okreću Italiji, kao do nedavna, jer su i oni opazili da je Engleska započela da napušta Italiju, a *“ Englezi mnogo mogu u Sofiji. I teko su svi planovi Mussolinija o stvaranju jednog novog rimskog carsiva, čiji bi glavni oslon bie na Balkanu, potpuno propali, i on se ima da zadovolji prvim i drugim Tiranskim psktom. Samo pri sklapanju svih ugovora Mussolini zaboravlja da Arbanasi vele svoju slobodu, da je šaka njih već jednom izbacila talijansku vojsku iz Arbanije, i da se svi mi Balkanci rado služimo tugjom pomoći, ali nikome ne đamo da zagospodari našom kućom. Ako i "Italija na sebi osjeti posljedice ovakve psihe Balkanaca, reka zna da nije piva, jer su i nekoje druge države doživljevale zlu sudbinu na Balkanu. Zabrana kupnje nekretnina 50 km. od granice. Član 69. predloga finansijskog zakona za god, 1928/29. sadrži ovu. ustanovu: ,Na teritoriju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u du- bini od 50 kilometara od njene granice, odnosno od morske obale, ne mogu se ni na koji način, bilo teretnim bilo dobro- činim ugovorima, sticat pravo svojine, posjeda ili upotrebe na nepokretnim dobrima bez prethodnog odobrenja Ministra Voj- ske i Mornarice i Ministra Unutrašnjih Djela. Bez toga pret- hodnog pristanka, sudovi i ostale nadležne vlasti ne mogu vršiti prenos takvih prava, niti u opće uzeti učešća u jednom takvom pravnom poslu. h S Ova se zabrana ne odnosi na uzimanje pod zakup ili kiriju magazina i nepokrivenih stovarišta za smještaj robe u reonu pomorskih pristaništa, kao ni na zakup zgrada namje- njenih isključivo za stanovanje, a tako isto i na nepokretnosti dobivene putem zakonitog naslegja. i Državni službenik, koji pomenute zabranjene poslove odobri, kazniće se po zakonu, a druga lica koja svijesno i m radnjama, koje su ovim pro- pisima zabranjene, kazniće se novčanom globom od 100.000 — 500.000 dinara u korist državne kase. Sve pravne radnje, koje bi bile u opreci sa gornjim propisima imaju se smatrati kao ništavne i ne će imati nikakvog pravnog dejstva“. Mnogi još ni dan danas ne vjeruju u mogućnost u opće predlaganja ovakove ustanove, i akoprem se je nekoliko naših novina na nju osvrnulo, Tolika je ov£ naredba besmislena, da u istinu staje pamet. Na žalost istina je, a sada u proračunskoj raspravi treba da bude odobrena i uzakonjena. Ova naredba znači, da je pravo sticanja najvaž- nijih stvarnih prava na nekretnu imovinu (vlasništva, posjeda, zaloga) za velik dio pučanstva i teritorija naše zemlje vezano uz odobrenje administrativne vlasti, što je u našim prilikema nešto najnepovoljnijega. Stvar je to gora, što se radi o odobrenju dviju administrativnih vlasti, koje prosudjuju sivar s raznog gledišta. Tom zabranom ograničena je sfera privatno-pravne imovin- ske djelatnosti na najosjetljiviji način, te se njome krše osnovni principi gragjanskog zakona i poreika, Stvara se nova konjuktura intervencija i svih koruptivnih po- java s njome u vezi. Daje se mogućnosti pritiska na političku slobodu izbornika. Kredit se potpunoma ugro- žava, a tim i pučanstvo ekonomski upropašćuje. Premda se i potražnja onemogućuje, a tim i vrijednost nekret- nina mnogo bi pala. Nastao bi u opće jedan neo- drživi kaos, koji bi imao katastrofalno štetnih poslje- dica. Jednom riječju postali bi svi beskućnicima, a trgovinski, novčani i kreditni promet cijele zemlie mnogo bi stradao. Težina ove ustanove dolazi najboije do izražaja, ako se uzme u obzir, da teritorij u daljini od 50 kilometara od granice odnosno morske obale uz suhozemnu granicu ed 2752 km. i morsku obalu od 1541 km. naše zemlje iznosi preko tri petine ukupnog teritorija naše Kraljevine. Kako izgleda, cilj koji se želi (postići ovom ustanovom, bio bi, da se onemogući penetracija stra- nog neprijateljski raspoloženog kapitala naše zemlje, a možda kao i odgovor, na sličnu naredbu izdatu sa strane talijanske vlade. Samo razlika je u tome, da je na talijanskoj granici pretežno slovenački i njemački živalj, kojoj Italija sa ovakvom naredbom ekonomski uništava. Cilj koji bi se želio postići ovako, drastičnim i neodrživim mjerama, potpunoma smo uvjereni, da bi se mogao postići i bez ove ustanove, kada bi naše nadležne vlasti vodile ozbiljnog računa, o karakteru našeg domaćeg kapitala i svojski ga poduprle. Zar naša razna ministarstva u svojoj nadiežnosti, nemaju zakonskih mogućnosti, da podupru domaći kapital? — Istina mnogo je kod nas državnih funkcionera, koji svoj uredovni rad ne provagiaju dovoljne nacionalne svijesti, te tim omogućuju uvlačenje i napredak stra- nog kapitala. Pogotovo mnogi privatnici u svom dnev- nom peslovanju, najmanje vede računa o domaćem kapitalu. Treba stvoriti svijesno nacionalno javno mnijenje, koje će da nenacionalni rad u opće žigoše. Kada bi razna naša Ministarstva i ostala državna nadleštva, u krajevima 50 km. od granice, svoj rad provodila u suglasju sa nacionalnim udruženjima, kao što je n. pr. Narodna Odbrana, koja je isključivo pa- triotska erganizacija, i njen program i cilj istovjetan, s ciljem koji se želi postići gorajom naredbom, mnogo bi se toga u kratkom vremenu moglo postići. Mi potpunema odobravamo svrhu ove naredbe, ali način kako se taj cilj želi postići, najoštrije osugju- jemo i pozivamo*sve ustanove i cijelu našu javnost, da najodlučnije protestuje i zapriječi uzakonjenje ove pogubne naredbe. Glavobolju, nervozu živaca i navalu krvi u glavu, koje su u vezi sa neurednom stolicom liječi s uspjehem prokušani ljekoviti specijalitet Figol. Cijena boci 35 Din. Proizvagja Apoteka Dr. Z. Semelić Kesterčanek Gruž. . i ,HUCKEL“ rr JE ko. ate E