Godina IX.

=

Broj 7.

Lijena listi.

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
: Hercegovinu na godinu Kruna 11.

"a Srbiju i Crnu goru na go-
dinu Kruna 12.

Za svo ostale zemlje na godinu

franaka 15 u zlatu,
Za Dubrovnik na godinu Kr, 10.

Na pš godine i na četvrt godine
surazmjerno.

Pojedini broj lista 20 para.

U Dubrovniku 18. Februara 1900.

Pretplata i oglas

Salju se administraciji Dubrovnika +

Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se ne vraćaju.

Za oglase priposlano, izjave,
javne zahvale, računska izvje-
šća i slično objave plaća se 20 para.
od retka (sitnijeh slova). Ako se više
puta štampaju, po pogodbi.

Nefrankirana pisma ne pri-
maju se. m

=

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik A. Fabris

Izlazi svake Nedjelje.

Srpska Dubrovačka Štamparija A. Fusarića

Jedno uporegjenje

Nekoj vrsti pisanja nijesmo wični i radi
svoga dostojanstva i radi osjećaja poštenja i
kavaljerstva, kojijem smo proniknuti i prama
našijem protivnicima. Gotovo svi listovi na-
še ,braće“ sile nas, da ovaj put povučemo
jednu pararelu izmegju nas i njih na teme-
lju pozitivnijeh dogagjaja i činjenica.

Velika većina brvatskijeh listova nepre-
stano trubi, da su Srbi elemenat antidinas-
tički, antiaustrijski i revolucionarni. Ove ni-
čijem  nedokazane podvale dale su prošle
godine državnomu odvjetniku u Dubrovniku
povoda, da se u optužnici protiv Vincenza
Gnomarello iz Bisceglie (u Italiji) na njih
pozove, što lijepo dokazuje čemu one služe.

Kolikogod smo puta mi pa i drugi srpski
listovi tražili od naše ,braće“ dokaza za
njihove podvale, nijesmo ih nikada dobili. A
da ih u stvari ima, odavna bi se nalazili na
stolu državnoga odvjetnika. Mjesto odgovora
stvarnoga i poikrijepljenoga  pozitivnijem či-
njenicama, slušamo i čitamo ponavljanje uvi-
jek jedne te iste gadne i odvratne denuncije.

Onake podvale pretpostavljaju, da Srbi
barem po jedno političko nedjelo svakoga
mjeseca učine, i da državni odvjetnici imaju
s njima pune ruke posla. U stvari nema ni
jednoga ni drugoga. Što više, dogagja se
protivno.

Posljednijeh pet-šest godina u Dalmaciji
bile su na tri mjesta pogrgjene slike Nj.
Veličanstva Cesara: u ć. k. spljetskoj velikoj
gimnaziji, u hrvatskoj čitaonici u Komiži i
tu skoro u 6. k. muškom učiteljištu u Arba-
nasima kod Zadra. U ovom poslu oskvrnji-
vanja slika Nj. Veličanstva nijesu Srbi ni u
što ulazili, niti sudjelovali. A ko je onda?
Ostavljamo hrvatskijem denuncijatorskijem li-
stovima, da na ovo pitanje odgovore, jer
poslu denuncija nijesmo vični, niti je to naš
posao.

Pogjimo dalje.

Na spljetskijem srednijem školama od
dulje vremena opažaju se svi znakovi prave
anarhije. O tome govore dva izvješća ix
Spljeta u današnjem broju. Ni u ovom poslu
Srbi ni najmanje ne ulaze, niti su čemu
krivi. Ko, dakle? Neka i na ovo pitanje hr-
vatski listovi odgovore, a mi ne ćemo, jer
ni + nije naš posao.

Gornja fakta Srbe ne terele, već ih
oikazuju u sasvijem protivnoj boji nego što
bi htjeli hrvatski listovi; prikazuju ih kao
poštene i svoje dužnosti svijesne gragjane i
državljane.

Ne ćemo dalje, već završujemo sa opo-
menom Dubrovčanima: neka se vrlo dobro
promisle i razmisle, žele li da Dubrovnik
postane drugi Spljet. Početak je tu. Stranka
pristaša hrvatstva pregla je, da Dubrovnik
sasvijem asimiluje Dalmaciji t. j. hrvatstvu.
Srpska stranka bori se protiv toga, i poziv-
lje sve prave Dubrovčane, da joj se pridruže,
jer principiis obsta, sero medicina pa-
ratur, s drugijem riječima, kada bolest
uhvati korijena, lijeci ne pomažu.

at
Bruka u Spljetu
Spljet 12. februara.
Prošle subote 10.0. m., učenik IV raz. ov-

dašnje realke Boschi došao je naoružan revolve-

rom u vijećnicu, kad su svi profesori bili na
okupu, te na prisutne ispalio tri hitea, od
kojijeh dva nijesu sastavili, a treći je pro-
zviždao preko vijećnice i srećom svoj cilj
promašio, te se duboko u zid usadio. Neki
profesori skočili su, te saletjeli i sapeli ne-
sretnika a policajska ga vlast razoružala i
uapsila. — Kod premetačine našlo se u
atentatora, osim sedam hitaca u revolveru,
još petn&st punih patrona. Njegova prva ispo-
vijest bila je, da se ne kaje ničega, već da
žali što je promašio. — Ovaj je učenik prošle
godine radi sumnjivih znakova ludila bio
odalečen iz zavoda kao opasan, te opet usljed
ljekarske svjedožbe primljen. —  Atentator
pucao je na profesorski zbor sakupljen u
sjednicu radi toga, što je radi svoga nepri-
stojnog ponašanja u školi i na dvoru dobio
pristojno u ponašanju.

Ovaj crni prizor ostaće za dugo i dugo
vremena urezan u pameti i zgražati sve one
koji pošteno i čestito misle. Izlišno bi bilo
opisivati potankosti dogagjaja koji su i naše
i strane novine javile; s toga mislim da je
umjesnije da ispitamo i otkrijemo prave mo-
ralne začetnike ove nečuvene sramote. — Ko
iole pozna Dalmaciju i o njoj vodi računa,
lijepa slika grada Spljeta nije mu se nikada
prikazala u moralnoj ružičastoj boji; a oni,
kojima su na žalost povjereni učenici, na
tako su niskom  stepenu obrazovanja, izim
vrlo rijetkijeh izuzetaka, da vas groza hvata,

kad uočite, gdje se odgajaju uzdanice >

movine.
I onako slabo kod kuće odgojena djeca,
kojima na prvome mjestu treba kućni odgoj,

zapadaju većinom megju ljude, koji s jedne
strane jedino iz špekulacije drže učenike u
svojim kućama, a s druge ulijevaju u djeti-

nju dušu svu onu neotesanost i drskost, ko-
jom Spljet, kako rekosmo, obiluje. Prirodno
je da taka djeca, kojima je i onako neprijat-

na škola, traže nešto novo, nešto zanimivije ,
nego što je porodica i škola, i nalaze razna |

»Aruštva“ i kavane. Ko ne poznaje spljetske
kavane drugoga i trećega reda i neka poli-
tička i bajagi kulturna i zabavna društva,
taj ni iz daleka zamisliti ne može do koje
niskosti mogu da spadnu odgoj i moral; u
ovim kavanama, u ovim društvima presagjuje
se naša nezrela politika u mlade i šuplje
tikve, te ragja plodovima neuljudnosti, drsko-
sti i nepoštovanja, i dovodi do revolvera.
— Od stotine sakupljenih učenika, koji su
napadača otpratili do odlučnog koraka, zna-
jući — kao što je vrlo dobro konstatova-
no — s kojom namjerom ide u zavod, nije
se našla jedna čestita i plemenita duša, koja
bi ga na silu odvratila od toga, ili barem
profesorima dostavila veliku opasnost.

Biće vam bez sumnje još u pameti i
drugi užasni prizori, koji su se dogodili u
kratkom razmaku vremena u ova dva  sred-
nja zavoda, a spominjaćete se takogjer kako
su nadležne ylasti pri tijem dogagjajima po-
stupale. Blagost je dovela do revolvera, a
Ovaj će zaista dovesti dalje. — Pamet i ne-
hotice staje, pa se užasnuta pita: hoće li
ikad nadležne vlasti otvoriti oči, i jednom
svoju riječ reći?

Spljet je poslije nekidašnjeg  dogagjaja
postao dostojan osobite pažnje radi anarhičnog
duha, koji se po njemu počeo širiti i caro-
vati. Ovoj anarhiji dvojaki je uzrok: hrvatska
politička razuzdanost i ekonomna nevolja.

Javno je mnijenje za ,jadne učenike“.
A ima ne malo primjera, koje ćemo do po-
trebe i navesti, gdje osobe od položaja javno
povlagjuju učenicima, a jedan gospodin javno
je kazao: ,peeea che non ga pella qualche-
duno“ (Grehota da nije koga ubio)!

Zaista ova i slične izjave dale su po-
voda  ,jadnim učenicima“ da javno viču:
Zivio Bosehi !“

Spljet, 13 februara,

Kao što sam predvigjao u mojem juče-
ranjem pismu, djačka razuzdanost nije svr-
šila sa atentatom  Bosehi-ja na profesorski
zbor. Jutros je nastavljena komedija u ovoj
6. k. velikoj gimnaziji, koja, kako se opće-
nito misli, mora svršiti s tragedijom. Kad je
jutros profesor Roje imao da preuzme svoj
čas predavanja, djaci u sedmome razredu
zabraviše vrata na sobi i ne pustiše profe-
sora na predavanje. Zalud bijaše svaki  po-
kušaj sa strane g. direktora da bi otvorili
i dozvolili profesoru predavanje, kao i pri-
jetnje istoga, da će osjetiti posljedice akv ne
otvore, Djaci ne popustiše. Kad je protekao
Sahat otvoriše sobu i demonstrativno izido-
še. — Kad proučite sve elemente navedene
u mome jučeranjem pismu, koji neposredno
uplivišu na odgoj srea omladine, pa još to-
me dodate vodražavanje sa strane nekijeh
jošiz ere Bulića; kad proniknete duboko
dušu ove mladeži, u koju je za više godina
sistematski uštrcavana otrov mržnje i prije-
zira, doći ćete do logičnog zaključka, da ova
mladost ne može biti bolja. Jer kad bii
malo bolja bila, pokazala bi se  nedostojna
svoga visokog poziva i iznevjerila bi se na-
ući svojih proroka. Ona to ne će i ne može.
Megjutim gragjanstvo ove varoši očekuje sa
velikom napetošću nove nerede a inteligen-
tniji i pošteniji svijet gnjuša se na ove po-
jave. Izgleda da će i vlasti jednom  progle-
dati: Vidjećemo:

m. mi

Čpnoko IpaBOCJABHO UPRBEHO-IIKOJOKO
nurame y Boci u Xopnoroinu
HeperBsa 30. Jamyapa 1900.

Y 4. 6Gpojy Bpro uujewenora ,Dubrov-
nika“ MH CMO ZOHMjeJH HANI CYA O CACTAHKY |
HANIHX HAPO/HHX IpegerasHuka y CapajeBy,
H pekuu 6MO HO Kora je gamac crano za ce
UPKBEHO-NIKOJICKO  IHTAIE  ypexU 10
I, NpaBy u NoTrpe6u nane cBeTe mpaBo-
CJIABH& HPKBe, HAPOZA HP IBETOBA  CBEIITEH-
crBa. A zanac liemo za ce OocBpHeMO Ha IH-
came ,Pester Lloyda“ u = OGTaJHX  NOJy8Ba-
HHUHHX H Cy—OeHUHOBAHHX  JHCTOBA O HEKOM
TOGOXKIBEM H3MHPCEBY HADIHX HapozHHX Bolja
ca rr. MurponojuTuMa, za u o Tome peuemo
GBojy — Ha H8HeCeMO CTBAP y UpPaBOM  Ie-
HOM PYXy, Za Ce He HAMO BApATH, HHTH ZA
JABHO MHHJOIBO ILYIITAMO OGMAIBHBATH.

OBO HHHHMO HE BA TO, INTO IOJAMEMO
MHOTIO ZO TOA NMOJIyBBAHHUHOTA M Gy6BeHIHO-
noBanor nucawa, jep omo mora ne sacnyayje,
HeTO UHHHMO AA HA OBY "IMIBEHHIY CKPEHEMO
NAZKIBY  OHHX  yrJeAHUX  CPIICKHX  IMCTOBA,
Koju ce, uenosnasajyhiu upaBo CTae cTBapu,
noBenonme 3a rujeM, re Koju oz Tora ueKoM-
Guuupauora uomupewa odekyjy Bor sma ka-
KaB yenjex y oBoj uamoj uapoguoj 6op6u.

Zla upehemo Hua camy erBap. Hanre ua-
pogre Bolje uujecy ce mupuie ca rocu. Mnu- |
TPONG.LALHMA NPeTXOZHO ZAHANIBEM  IBHXOBY
sajeguuukoM pagy, jep usmelhy uapoguux Bo-
ba u r. Murponomura uuje uurga 6uno eBa-
be Huru HKAEBHX IHUHHX sazgjeBuna, ga ey
umanu norpeće ga ce usmeljy ce6e mupe.

Jacuo je KO cymne H He za ce uuuum
nopeliu, za je og noderka Hame Hapogne
6opće sa ypeljewe namer upeBenHo -IIKOJeKOr
nurawa nocrajao 4 za u zanao nocroju enop
jemuno usmely Hapoga ca  G6BemTeHerTBoM e
jeme u uuoBjepHe 3eMaJBCK6& BJACTH C Apy-
re erpane, u za je ra 6op6a y Tome mpasny

HATIIe

Boljema na ga ce u gamac Bogu. 3ma ce m
nocroju, ga je Ta mera Braga Taj cnop usa- |

BBAJ4 GBOjuM MujeNIameM y Y"uero ynyTapiby
yupaBy Hame 6B. upaBocnaBne upkBe, raje
joj mjeera uje — yBzagemem eBoje  IoJu-
ruke y weuy yupasy. A umro je y nojegu-
num upujurama usrjezalo, ga je emop 6uo.
usmeljy napona u xujepapxuje, rome je Kpu-
Ba oner Braga. Ona je CeTBapameM KOHKOp-
nara og 1880 r., 6e3 sHaia 4“ IpHBOJe Ha-
poza H CBEIITEHCTBA y BeMJEH, CTBOPHJIA HA-
muM r. MuTpONOJHTHMA TAKAB BSABHCAH  IO-
rokaj, za joj ce mopajy 6e3sycgoBHo mokopa-
BATH TE Cy OBH GHIH HHIITA APYTO KO HBBP-
NIHONH HeHHX NOJHTHYKHX CMjepoBa, KOjH Cy
Ce KOCHJH CA BAJKAZANUGHM NPABHM4 NPABO-
CIABHE CPICKO NPEKBO H UPKB. IIKOJCKO  CA-
MOJIIpaBe. 3

OBo je gokasaTo Togukum npumjepuma,
a naj6ose je gokasaro najmoBujam  cacran-
KOM HApO/HHX  UPeACTABHHKA Ca  CBEIITEH-
CTBOM H TOKOM ZAHAIIBHX HPETrOBOPA OJHOC-
HO sanupekaMa Koje uuuu Braga npeko Mu-
TPONOJHTA, ZA Ce OBO IHTAIE ZOBENE KPAJY,
KAKO TO IpaBo H NoTpeća name cBere up-
KBe, CBEIITeHcTBa H Hapozga saxrujeBajy.

JKema oguocno uuuuujaruBa sa majuo-
BHjH CACTAHAK HP XOTOBOP HANIHX  HAPOJHHX
Bola ca r. Murponozaruma noreka je e oGje
erpane. Ilorekna je Koguko oz Bolja, koju ey
34 THM OJ IOYeTKA OB6 6op6e TEXHIH H TO
NOKYINABAJH yduHHTH peko Nok. Bragumupa
PagoBnlia u Ilepe Illanruha, TOTuKO H oz
r. Murponozara, koja cy ce, Koguko 860r
IBHXOBA OZBHCHOT NOJOxaja TOJHKO H 860r
eBoje cnaGocTu, zo caga yorpyqaBaJH  Ipu-
CTYIIHTH HAPOZyY PAZH NOTOBOpA y OBOME IIH-
Tawy, u Ty uuje 6uzo uuru je Tpeć6amo Ka-
jaba u usmupeea. — A mro ce THue Io-
cjere kojy cy Hapoguu Bolje yauuuu r. Mu-
rponozury Mangnliy o HOBOj TOZMIH, TO HH-
je uumra zpyro no jena uuH  yuTHBOCTH H
KABAJBOPCKOT APXKABA HAPOJHHX BOljAa M HHKO
Ko je 086HIBAH H IAMETAH He MOO HB TOTA
HHNITA APJTO H3BECTH HHTH My INTO APJTO
Ipunucaru, Tum nupuje mqTo cy ou Ty mo-
Gjery yuHuulH Taga gaza 6y H 7oroBope Bo-
nuau o ropiem ypeljewy.

Mu emo peru nany, rgje je sanpno y
naHnatnisuM uperosopuma usMeljy Bolja u Mnu-
TPONOJKTA, H KO KOYH Za Ce OHH ZOBPILO
OHAKO, KAKO TO INpaBO H NoTpeĆa HAMO CB.
IpaB. UPKBE, CBCIITEHCTBA M HApOJA ZaxTHJe-
Bajy, na u ganac BenumMo, ga he, ako ce oBu
NpPeroBOpH UpeKHHy H H6& ZOBPIIeE y TOME
eMHCJIy, GUTH. EPHBA HHKO AZPJIH ZO BIAJA
H IBOM CTBOpeHH 3aBHCHH NOJOXAj xujepap-
xuje.

m > mi

Srbija na Pariskoj izložbi

Pariska ,Rsvue d' Furope“ donijela je u ovogo-
dišnjoj januarskoj svesei, s potpisom  Oć6rigoles, je-
dan vrlo simpatičan članak o učestvovanju Srbije
na ovogodišnjoj svjetskoj izložbi u Parizu i njenom
elegantnom paviljonu, stila srpsko-vizantijskoga, ka-
ko kaže pisac, i koji ga mnogo potsjeća na religioz-
na gragjevine iz Stare Srbije. 3

U prvom dijelu toga članka, koji je veoma,
prijateljski napisan za Srbe, pisac kazuje, da se srp-
ski paviljon nalazi na vanrednome i doglednome
mjestu, kojim se otvara na izložbi t. 2. Avenue des
Nations, gdje su smješteni paviljoni stranih država,
i koji će biti, bez sumnje, jedna od najprivlačnijih
tačaka sadašnje izložbe. Ovo ugledno mjesto i veli-
ki prostor, koji zauzima srpski paviljon (150 kvad.
met.) pokazuju, da se Francuska sjeća vrlo dob
da je Srbija 1889. g. bila jedna od prvih monar-
hističkih država u Jevropi, koja se bješe odazvala