ma sneRc A TE



lj

= O SRV Ek SAP TPRERINA: E.

nade Hane Biao. se8> 1 osa soon

. kumer isti

o e dn Šoda
—-— — — > o a
TL



Bomenike: >Hodi jadan moj sad ije, pa
kad se rinforca inkanta će Jozova, a gdje te
ivoj kanarin mešter Lujo?«

Lujo: »Nemam ga; krepo je i ne kanta
više.« '

CARO SIGNOR MURVA!

Sicome tanti milionari ragusei sono stali
causa questa crisi decimati, mi facia una li-
sta di cifre positivi, per constatarmi, chi si
ottenne al polso forte.

In anziosa attesa

Suo Ile.
Dragi Ile.
Primio sam Vašu knjigu colla quale 'ni
inetta in dovere — per quella misera paga

— un abbastanza distruso tema per evaderlo.

Ma grazia ai miei boni amici Matica e Ni-
ko i quali mi vennero allincontro, Vi mando
le seguenti notacioni.

1 Luko milijuna oko 50; 2 Fede Ricca
50; 3 Berdovikjo 8; 4 Pasko Koli 8; 5 Stefi
8; 6 Tomo 200.000 tutto dolari; 7 Mortekani
milijuna oko 5; 8 Tomo s Ploča (još nije bila-
nać svršen); 9 Dr. Mato 5; 10 Negro di Rini
4; 11 Dr. Rusko 2; 12 Rusko No. 2 2; 13 Savo
Spirin 2 (što u kući, a što u gačicama od svile
i drugijem artikujima) 14 Antun Poca Voce
24 15 Stevo 114; 16 Gusti 1 (secondo stima
del cognado); 17 Frano Sićiljan 1 (tra posse-
sioni a Trau e in altrove); 18 Tonći banke
Gospe 1; 19 Đino (kako mu spediškaju iz
Amerike); 20 Zečići (svaki za se dosta, svi
zajedno ništa); 21 i finalmente Signorina Te-
reza oko 1 milijun bez vinograda u V eslau
kraj Viene.

Kad sam pito, a đe su ostali, reko mi je
Matica: >in mer...«, a kleo mi se sul Tantu-
mergo che No. 7 non sbaglia.

Eto ti tu i pozdravlja Te Tvoj

Murva.

PREDAVANJE.

Profesur Kristo predavo u Boškovića xa-
ko je Amundsen otkrio sjeverni pol i u malo,

da se nije smrzo od zime.

»Boga mi ko pođe otkrivat južni pol, ti
će izgorjet od vrućine« — spara Vido Kalitijer

KONTRAT NA KANFESURIJI.
Došo Miho zlatar ispoviđe se u Padre Iva

i šapće mu 4 smrtna grijeha.

Padre Ivo mu dava četiri očenaša za po-
koru.

»Malo je, govori Miho, dajte mi barem
sedam«.

»Dobro, evo ti sedam, pa imaš gut još za
tri grijeha« — reče Padre Ivo.

PORCIJON.

Otišo Šapro i Niko Đorđi u Ivanka, da

što zagrizu.
Ivanko jim do na pijatu jednu veliku i

jednu malu ribu.

Šapro: >Uzmi Niko!«
Niko: >Uzmi ti prvi Antune!«
Ali nije niko od njih hotio prvi, da uzme
i sve jedan drugom ofrivali.
U neko doba uzme Šapro veću ribu, a kad
je Niko to vidio, reče:
>Baš si bezočan!«
Šapro: >Pa dobro, da si ti prvi uzo, koju
bi ti ribu uzo ?«
Niko: »Svakako manju«.
Šapro: >Pa eto ti manje, što se jediš«<.

BIRA.

Kad je neki silno pobožni vlastelin, koji
je puno godišta bio u Poljskoj, umro u kon-
ventu, neprekidno je u agoniji tiho govorio:

»Bira di Polonia«<. |

Svi oni, koji su bili kala umirućeg, misle-
ći, da spominje kakvu svetieu, pokloniše ze
i odgovoriše:

>Ora pro nobis«<.

INVEZICIJON.
Za brijeme gvere upita gospara Duju jc-
dan što mu je kopo u đardinu:

== Pe =

. -——— -—-



PESTELJ

»Ma recite mi, molim Vas, kako to, đa
kad sparavaju ispod mali ne uđe voda u

bužu od kanjula«.

>E to ti je isto tako ko kad se kupaš pa
molaš jednu u moru, a more ti ne uđe u bu-
žu“ — spjega mu gospar Duje.

OBRA CENJE.

Nekoj se ženi muž svaki dan inbalunovo,
pa pođe u Dum Mata za Bin kako bi ga
obratila.

>Ti mu napengaj vraga na dno bokare,
kad loče« reče Dum Mato.

Žena tako i učini. Muž po užanci nagrie

iz bokare, a kompara mu glava vraga kao da-

ga rimproverava, de će mu duša.

Muž kad je oservo glavu vraga reče: >Tu
si nesretniće, ne ćeš ni kapi, ja ti garantiška-
vam.« 3

Žena viđela, da je sve zaluđu, pođe opet
u Dum Mata, a Dum Mato joj reče, da mu đa
napengat na dnu bokare Isukrsta, ko zna, ne
bi li se ganuo. Žena i to proba, a on _ pijući
oserva inkunicu i reče: >Ah, moj dragi Isu-
krste, kad ću te intijera viđet, valja mi sve
istrusit, da ti se svemu poklonim.«

PREDIKA.

Za vrijeme republike prediko neki Dum
Andro u Mlinima, pa kako je bio u balunu,
potegne: »i tako je Jezus nasitio pet ljudi sa
pet tisuća kruha«.

Tad kap. Fenić iz crkve zaviče:
»Kome no i že krepai«

>U tomu je moj dragi i mirakuo« odgo-

vori pun spirita Dum Andro.

ĐE NEMA KANALIZACIJE.

Kad je Dr. Pajo bio inamuran u Zadru,
mala mu stanovala na rivi, a on u noći šeto
ispod kuće i uzdiso gleda jući put funjestre.

U toliko počme: dan, dan, dan,  zvonit
ponoća.

Pajo pun sentimenta zi varajuči oči uzđa-
hne; >aa, ah, ora d'amoređ

»No šjor že ora de erdba reče jedan fa-
kin, koji je tu pasavo i trasportavo karag u
more.



«I Zi a

KONTRABANAD. :

Vraćo se Vlaho iz Abana. Za memoriju
uzo pola botije mora. Kad je arivo s vaporom
u Gruž, vizitavo ga neki furesti filancijer.

Vadi iz valiže botiju, a filancijer, koji je
dubito, da je kontrabanad, upita:
»Što je to?«

»More« — odgovori. Vlaho. |

»A zašto polovica, a ne puna botija?«

>E moj gosparu, sad je rekesa, a da sam
šes ura ritardo, plimala bi Vam botija i bi-
jankarija«.

U VENECIJI.

Viađo jedan Tudešak za Veneciju, a na
putu učinio konošencu s jednijem dubrovač-
kojem gosparom. Svakoga je pito po koju ri-
ječ za znase obrnut u Veneciji, pa zamoli 1
gospara kako se govori na moru >Nachttopi ?«
Gospar mu reče kantorica i tudešak senja.

Kad je arivo u Veneciju pođe u otel i
premendo mu prituži pa htjede poć u kama-
rin i zaviri u senjacijoni, * reče kamarijeru;
»Vojo kantare«<.

Kamarijer mu odgovori, da se u to doba
ne smije kantat, ali za doć mu inkontro, spe-
diška ga u potkuplje.

Furesti izvadi iz špaga bokun foja i abri-
va u potkuplje.

Kamarijer misleći, da je izvadijo note, i
kurijoz kako kanta, odleti za njim.

Furesti skarika svom foreom na sre poi-

kuplja, a kamarijer iskopečen od straha reče;

»Orko ke profonda intonasion!«

ROŽINA.
Na novo godište žasfeli se jedan nagluhi

+ gospar i jedna poznata jogi pa je upita:

t

Pađina 3.

———— === === == o = === deja

===

>Đe ste noćas pasali ?«

>U postelji« — odgovori gospođa.
Gospar, koji je raziunio, da je bila u tea-
tru, zapita je:'“
>A je li bilo dosta čeljadi?<

NARODNE.

Čuvaj se konja ozada, žene sprijeda, | a
kambijale s obe dvije bande.

Žena je da kuha pitu i da grije kitu.

Tramvaj i žensku ne treba puno čekat,
kad pasa, brzo ia drugo.

PRONAT.
Kad je Krista Vlajku zakinula jedna gos-

pođica u Splitu, da ima sijede kose na glavi,

Kristo joj odgovori:

»Jest, draga gospođice, ma samo na gor-
njoj pozicijoni«.

Prva bosanska fabrika metala |
i bruškina d. d. u Sarajevu
(Zagonetka)











FELJTON
Kominata

Kad me je Pestelj proboko, evo i mene,
da Vam nešto pripovidim:

Glavna sam Vam ja stvar doma, perke,
da mene nema, onda bi se dušili on dima, a
i na ulici bi se kuhalo itako bi svak dozno,
ko što stavlja u pinjatu. Zato su me stavili u
kuću i skrili s bande. Ima kuća gdje sam sa-
ma, a ima nas boga mi negdje i više. Neko
kuha i pod obe kominate. Mene valja respe-
tat i čistit. Zato su stvoreni špacakomini. Ko
me ne čisti,, dogodi se, da se užežem, pa za-
dimim, da perikula sva kuća. A kad se uže-
žem, valja zvat pumpijere, da me gasu. Mo.
ram, da budem čista tako, da kad u mene
uljegneš i izađeš, moraš bit čis. Ma to malo
ko razumije, nego me obandonavaju dok se

ne užežem, raspucam i šundram, a onda aju-

to i zovi prota, da me okrpi.

Ako sam gnusna, dogodi se, da —bokun
čađe pane u pinjatu i rovina glavicu, kuljen

ili štogod se kuha, a onda si osto bez objeda,

pa moraš poć u susjestvo i sekavat domaćicću
da ti permeti skuhat barem dva jaja pod nje-
zinu kominatu.

A znate li, da nijednom mužu nije drag»,
kad mu se neko drugi pača.u posle njegove
kominate, perke in ultima on plaća sve savu:
ze za nju kad bi se rovinala.

Dunkve rakomandavam Vam, da me ri-
spetate, da me ne bi svaki momenat dolazili
spacakomini i inkvietavali me fikavajući mi
one rotonde pizove i četice, a molim Vas,. đa
se u toju samo držite mene, jerbo sam Vam

a Njega

ž ja manje periš loza od Pestelja.“ i ea