ma sneRc A TE lj = O SRV Ek SAP TPRERINA: E. nade Hane Biao. se8> 1 osa soon . kumer isti o e dn Šoda —-— — — > o a TL Bomenike: >Hodi jadan moj sad ije, pa kad se rinforca inkanta će Jozova, a gdje te ivoj kanarin mešter Lujo?« Lujo: »Nemam ga; krepo je i ne kanta više.« ' CARO SIGNOR MURVA! Sicome tanti milionari ragusei sono stali causa questa crisi decimati, mi facia una li- sta di cifre positivi, per constatarmi, chi si ottenne al polso forte. In anziosa attesa Suo Ile. Dragi Ile. Primio sam Vašu knjigu colla quale 'ni inetta in dovere — per quella misera paga — un abbastanza distruso tema per evaderlo. Ma grazia ai miei boni amici Matica e Ni- ko i quali mi vennero allincontro, Vi mando le seguenti notacioni. 1 Luko milijuna oko 50; 2 Fede Ricca 50; 3 Berdovikjo 8; 4 Pasko Koli 8; 5 Stefi 8; 6 Tomo 200.000 tutto dolari; 7 Mortekani milijuna oko 5; 8 Tomo s Ploča (još nije bila- nać svršen); 9 Dr. Mato 5; 10 Negro di Rini 4; 11 Dr. Rusko 2; 12 Rusko No. 2 2; 13 Savo Spirin 2 (što u kući, a što u gačicama od svile i drugijem artikujima) 14 Antun Poca Voce 24 15 Stevo 114; 16 Gusti 1 (secondo stima del cognado); 17 Frano Sićiljan 1 (tra posse- sioni a Trau e in altrove); 18 Tonći banke Gospe 1; 19 Đino (kako mu spediškaju iz Amerike); 20 Zečići (svaki za se dosta, svi zajedno ništa); 21 i finalmente Signorina Te- reza oko 1 milijun bez vinograda u V eslau kraj Viene. Kad sam pito, a đe su ostali, reko mi je Matica: >in mer...«, a kleo mi se sul Tantu- mergo che No. 7 non sbaglia. Eto ti tu i pozdravlja Te Tvoj Murva. PREDAVANJE. Profesur Kristo predavo u Boškovića xa- ko je Amundsen otkrio sjeverni pol i u malo, da se nije smrzo od zime. »Boga mi ko pođe otkrivat južni pol, ti će izgorjet od vrućine« — spara Vido Kalitijer KONTRAT NA KANFESURIJI. Došo Miho zlatar ispoviđe se u Padre Iva i šapće mu 4 smrtna grijeha. Padre Ivo mu dava četiri očenaša za po- koru. »Malo je, govori Miho, dajte mi barem sedam«. »Dobro, evo ti sedam, pa imaš gut još za tri grijeha« — reče Padre Ivo. PORCIJON. Otišo Šapro i Niko Đorđi u Ivanka, da što zagrizu. Ivanko jim do na pijatu jednu veliku i jednu malu ribu. Šapro: >Uzmi Niko!« Niko: >Uzmi ti prvi Antune!« Ali nije niko od njih hotio prvi, da uzme i sve jedan drugom ofrivali. U neko doba uzme Šapro veću ribu, a kad je Niko to vidio, reče: >Baš si bezočan!« Šapro: >Pa dobro, da si ti prvi uzo, koju bi ti ribu uzo ?« Niko: »Svakako manju«. Šapro: >Pa eto ti manje, što se jediš«<. BIRA. Kad je neki silno pobožni vlastelin, koji je puno godišta bio u Poljskoj, umro u kon- ventu, neprekidno je u agoniji tiho govorio: »Bira di Polonia«<. | Svi oni, koji su bili kala umirućeg, misle- ći, da spominje kakvu svetieu, pokloniše ze i odgovoriše: >Ora pro nobis«<. INVEZICIJON. Za brijeme gvere upita gospara Duju jc- dan što mu je kopo u đardinu: == Pe = . -——— -—- PESTELJ »Ma recite mi, molim Vas, kako to, đa kad sparavaju ispod mali ne uđe voda u bužu od kanjula«. >E to ti je isto tako ko kad se kupaš pa molaš jednu u moru, a more ti ne uđe u bu- žu“ — spjega mu gospar Duje. OBRA CENJE. Nekoj se ženi muž svaki dan inbalunovo, pa pođe u Dum Mata za Bin kako bi ga obratila. >Ti mu napengaj vraga na dno bokare, kad loče« reče Dum Mato. Žena tako i učini. Muž po užanci nagrie iz bokare, a kompara mu glava vraga kao da- ga rimproverava, de će mu duša. Muž kad je oservo glavu vraga reče: >Tu si nesretniće, ne ćeš ni kapi, ja ti garantiška- vam.« 3 Žena viđela, da je sve zaluđu, pođe opet u Dum Mata, a Dum Mato joj reče, da mu đa napengat na dnu bokare Isukrsta, ko zna, ne bi li se ganuo. Žena i to proba, a on _ pijući oserva inkunicu i reče: >Ah, moj dragi Isu- krste, kad ću te intijera viđet, valja mi sve istrusit, da ti se svemu poklonim.« PREDIKA. Za vrijeme republike prediko neki Dum Andro u Mlinima, pa kako je bio u balunu, potegne: »i tako je Jezus nasitio pet ljudi sa pet tisuća kruha«. Tad kap. Fenić iz crkve zaviče: »Kome no i že krepai« >U tomu je moj dragi i mirakuo« odgo- vori pun spirita Dum Andro. ĐE NEMA KANALIZACIJE. Kad je Dr. Pajo bio inamuran u Zadru, mala mu stanovala na rivi, a on u noći šeto ispod kuće i uzdiso gleda jući put funjestre. U toliko počme: dan, dan, dan, zvonit ponoća. Pajo pun sentimenta zi varajuči oči uzđa- hne; >aa, ah, ora d'amoređ »No šjor že ora de erdba reče jedan fa- kin, koji je tu pasavo i trasportavo karag u more. «I Zi a KONTRABANAD. : Vraćo se Vlaho iz Abana. Za memoriju uzo pola botije mora. Kad je arivo s vaporom u Gruž, vizitavo ga neki furesti filancijer. Vadi iz valiže botiju, a filancijer, koji je dubito, da je kontrabanad, upita: »Što je to?« »More« — odgovori. Vlaho. | »A zašto polovica, a ne puna botija?« >E moj gosparu, sad je rekesa, a da sam šes ura ritardo, plimala bi Vam botija i bi- jankarija«. U VENECIJI. Viađo jedan Tudešak za Veneciju, a na putu učinio konošencu s jednijem dubrovač- kojem gosparom. Svakoga je pito po koju ri- ječ za znase obrnut u Veneciji, pa zamoli 1 gospara kako se govori na moru >Nachttopi ?« Gospar mu reče kantorica i tudešak senja. Kad je arivo u Veneciju pođe u otel i premendo mu prituži pa htjede poć u kama- rin i zaviri u senjacijoni, * reče kamarijeru; »Vojo kantare«<. Kamarijer mu odgovori, da se u to doba ne smije kantat, ali za doć mu inkontro, spe- diška ga u potkuplje. Furesti izvadi iz špaga bokun foja i abri- va u potkuplje. Kamarijer misleći, da je izvadijo note, i kurijoz kako kanta, odleti za njim. Furesti skarika svom foreom na sre poi- kuplja, a kamarijer iskopečen od straha reče; »Orko ke profonda intonasion!« ROŽINA. Na novo godište žasfeli se jedan nagluhi + gospar i jedna poznata jogi pa je upita: t Pađina 3. ———— === === == o = === deja === >Đe ste noćas pasali ?« >U postelji« — odgovori gospođa. Gospar, koji je raziunio, da je bila u tea- tru, zapita je:'“ >A je li bilo dosta čeljadi?< NARODNE. Čuvaj se konja ozada, žene sprijeda, | a kambijale s obe dvije bande. Žena je da kuha pitu i da grije kitu. Tramvaj i žensku ne treba puno čekat, kad pasa, brzo ia drugo. PRONAT. Kad je Krista Vlajku zakinula jedna gos- pođica u Splitu, da ima sijede kose na glavi, Kristo joj odgovori: »Jest, draga gospođice, ma samo na gor- njoj pozicijoni«. Prva bosanska fabrika metala | i bruškina d. d. u Sarajevu (Zagonetka) FELJTON Kominata Kad me je Pestelj proboko, evo i mene, da Vam nešto pripovidim: Glavna sam Vam ja stvar doma, perke, da mene nema, onda bi se dušili on dima, a i na ulici bi se kuhalo itako bi svak dozno, ko što stavlja u pinjatu. Zato su me stavili u kuću i skrili s bande. Ima kuća gdje sam sa- ma, a ima nas boga mi negdje i više. Neko kuha i pod obe kominate. Mene valja respe- tat i čistit. Zato su stvoreni špacakomini. Ko me ne čisti,, dogodi se, da se užežem, pa za- dimim, da perikula sva kuća. A kad se uže- žem, valja zvat pumpijere, da me gasu. Mo. ram, da budem čista tako, da kad u mene uljegneš i izađeš, moraš bit čis. Ma to malo ko razumije, nego me obandonavaju dok se ne užežem, raspucam i šundram, a onda aju- to i zovi prota, da me okrpi. Ako sam gnusna, dogodi se, da —bokun čađe pane u pinjatu i rovina glavicu, kuljen ili štogod se kuha, a onda si osto bez objeda, pa moraš poć u susjestvo i sekavat domaćicću da ti permeti skuhat barem dva jaja pod nje- zinu kominatu. A znate li, da nijednom mužu nije drag», kad mu se neko drugi pača.u posle njegove kominate, perke in ultima on plaća sve savu: ze za nju kad bi se rovinala. Dunkve rakomandavam Vam, da me ri- spetate, da me ne bi svaki momenat dolazili spacakomini i inkvietavali me fikavajući mi one rotonde pizove i četice, a molim Vas,. đa se u toju samo držite mene, jerbo sam Vam a Njega ž ja manje periš loza od Pestelja.“ i ea