a Mostar 28. marča 1897: | (Nasilja). — Sve to ernji dani osviću za nas u okupiranim zemljama. Naše se svetinje ne štuju, nego se čak nadigravaju, ko će vještije izvesti aten- tat na Islam. Osobito se u, tom pogledu odlikuju žandari i financijski stražari. i jvi MAS. ih či dašnjim i : la Apelait. d. — d) Ievješt Znadu već oni kad nam mogu po najviše po- S: . g iničke | vice i siročad državnih činovnika, a dosa ji ponsionovanju genera 5 j vrijediti naše islamske osjećaje, te za to uzeše naj- a jna je e < PE e: udovicama povišeno je izdržavanje u . 2. ia sa posljednje skupštine Srba dni: s dnije vrijeme, naš Ramazani šerif, da nag časte m Co o Do ae u S toga je 3527 udovica iz 125 gradova ur: d — e) Članak o državno-pravnoj e. ke 3 , sta: Boku-Kotorsku sa ratnim lukama Kotor, Hr- molbu na carevinsko lijeće da se sve, buduće i do- Hercegovine it sa svojim kavazima opremajući ih na buljuke po pašim kućama, da prave premetačinu, gdje ne na- gju ni po cigara duhana no se badihava trude. Ali nije njihova zadaća tražiti samo duhan nego uzne- mirivati nas i vrijegjati nam najdelikatnija čuvstva. Ovo je jasno. I mi znamo, što se hoće tim postići. * Sada da navedem neke fakte: U konjičkom kotaru, u selu Podhumi, poginuo je čovjek od 40 godina pred svojom kućom i to radi 1:60 for., što je bio dužan od poreza, koji dug nije on priznavao, jer je govorio da on to platio. Žandari dogjoše da mu porobe kravu i da starca gvezana povedu u Konjic, na što ovaj reče: Ne tre- ba da me vežete, ni da mi kravu robite, no ću ja odmah poći do poreznog ureda i donijeću kvitu da sam platio; ali vi me vezati ne ćete, jer ja znam, šta me čeka, kad me u šumu zavedete, odakle se ne bih mogao dići od vaših udaraca, što i na dru- gijem izvagjate. Žandar ne obzirući se na posljeđi- će — jer znade da jedan Musliman vrijedi koliko i Kalajevi golubovi na Ilidži — te pušku s ramena, a bijedan starac ni živ na zemlju, i to pred ženom i djecom. U istom selu žandari obeščastili ženu jednog Muslimana, koji već leži 18 mjeseci u istražnom ZBEVONA S a U mostarskom kotaru, a selu Hodbini, žan- dari noću ugjoše u kuću Alije Corojevića, odklen &£a jame i povedu nekoliko od kuće, te ga povale i udare mu stotinu degeneka (udaraca), pa ga onda odvedu u Blagaj, gdje je žandarska pošta i tu ga stanu metati cijeli dan na nove muke, odklen ga zatim svezana dovedu u Mostar i predađu vlastima radi neke globe, koju nije na vrijeme platio. Ovaj je siromah bio u bonici mostarskoj, jer su udarci taki bili, da se nije mogao za nekoliko dana, kako treba, podignuti. Pred nekoliko dana umrije u Mostaru Hadži Arif efendija Kajtaz, najstariji hodža i član naj- uglednije i najbogatije kuće. Sutra dan po ukopu finance, na opću sablazan, ugjoše u ožalošćenu ku- ću da obave premetačinu radi duhana, gdje ne na- gjoše ni jednoga grama, premda je premetačina bi- la obavljena kao u jednoj anarhističkoj kući, gdje se bombe traže. Mi moramo još i štetu trpjeti, što nam taki premetači nanesu, pa čak i to snositi, da gledamo svojim očima, gdje nam gaze naše svetinje. Ovi premetači ne će ni da se izuju nego u blatavim cipelama ulaze čak i u one sobe, koje se drže za klanjanje i molitvu. Ovako se postupa s nama, ova- ko nas časte! Pa kome da se žalimo? Mi možemo samo Vama, g. uredniče, da bu- demo blagodarni, što nam ustupate mjesta u Vašem cijenjenom , Dubrovniku“, koji nas uzima u zaštitu i gdje možemo svoje nevolje iznositi. Još se usu- gjujemo zamoliti Vas, g. uredniče, da posredujete kod Vaših zastupnika, da se oni zauzmu da se ovo čuje pred delegacijama, ne će li bar što odtolen da oblakša, premda nijesmo ni u tome do danas sretni bili. 4 Kattal Ibn: Sugajer. TRLJA 3 2 .. . Domaće vijesti Iz Beča pišu. — Bečki Reichswehr“ dono- gi ove podatke o novoj željeznici: Na 29. marta prikazata je carevinskom vijeću osnova 0 gragji usko-tračne željeznice od Gabele do Boke Kotorske sa krilnim progama do Trebinja i Gruža. Gradnja cegnovi, Tivat i Dubrovnik a s druge strane važna utvrgjenja oko Trebinja i Bileća. Nova će željezni- ca združiti Boku t. j. Hrcegnovi sa krilnim pruga- ma Dubrovnik (Gruž) i Trebinje, sa željeznicom Mostar-Metković, odakle biće spojena ga Sarajevom, bosanskim Brodom pa s jedne strane Zagrebom a g druge Budim-Peštom i Bečom. Glavna pruga ići će od Gabele kod Metkovića na Dubravicu, Hrasno donje, Hutovo polje, Turković, Velja megja, Ravno, Zavalu, Poljice, Jasenice, Hum, Uskoplje, Glavsko i Gruđu, gdje će biti više ili manje stacije. Od Huma ići će krilna pruga za Trebinje, od Uskoplja za Gruž. Glavna pruga ima 112:33 kilometara; krilna pruga Hum-Trebinje 15:6 kilm. a Uskoplje Gruž 12:5 kilm. Trošak za gradnju je proračunat na 9:7 milijuna for. a sagrađiće se za 2'/, godine. Pozajmiće se 11 milijuna kod kakve banke, a isplati- će se kroz 60 godina uz amortizaciju. U ugarskom parlamentu odobren je taj zajam, još treba da ga odobri naš parlamenat, pa će se radnja odma za- početi. Pišu iz Zadra. — U petak je bila rasprava pred ovdašnjijem sudom protiv D.ra Aleksandra Mi- trovića, urednika ,Srpskoz Glasa“, zbog zaplijenje- nog članka rašta je urednik bio i uapšen pa odmah zatim na slobodu pušten. Porotnici preglasiše D.ra A. Mitrovića jednoglasno nevinim. Čitulja. — U Presburgu umrla Nj. Visost Nadvojvotkinja Natalija, kći Nj. Visosti Nadvojrode Fridrika i Nadvojvotkinje Izabele. Pokojnica se ro- dila 12. januara 1884 godine. . — Umro je dr. P. Matković, universitetski profesor u mirovini i tajnik jugoslavenske akade- mije. Usobitv se odlikovao geografskim radovima o balkanskom poluotoku. Konferencija u Karlovcima. — Zagreba- čki ,Srbobran“ o tome donosi: »Kao što smo već prije javili, sastao se je 26. marta pododbor u Kar- lovcima glede sporazuma u prijepornim pitanjima uregjenja naše srpsko-pravoslavne narodne crkvene avtonomije. Bili su ovi članovi: episkopi Nikolić i Grujić, potpredsjednik sabora barun Jovan Živković, poslanici dr. Vučetić, dr. Mihajlović, dr. Krasojević, dr. Nika Maksimović, St. V. Popović, dr. Neđeljko- vić i dr. Vukičević i narodno-orkveni tajnik dr. Sekulić. Svoje su odsustvo ispričali: dr. Polit, dr. Medaković, dr. Gavrila, episkop Opačić i Gjurgjević. Vijećanja su trajala prije i poslije podne, te je postignut sporazum u spornim pitanjima: kao u pi- tanju biranja episkopa, biranju 25-ce svešteničkih članova i t. d. Predstavnici episkopata nijesu 'sta- jali na dosadašnjem svojem ultraklerikalnom stano - vištu, nego su tražili naslona na narod, što je jedini mogući izlazak u pitanju konačnog uregjenja naše avtonomije. Patrijarh je zaključio, da će još jednom sazvati konfereniciju, koja će donijeti detaljiran izvještaj o postignutom sporazumu u prijepornim pitanjima.“ Gj Srpska banka u Zagrebu — držala je pro- šlog četvrtka svoju godišnju skupštinu. Na skupštini bilo je 76 akcijonera sa 7525 akcija. Skupština je jednodušno odbrila rad Bančin u prošloj godini, odala je dostojno poštovanje osnivačima Srpske Banke: Pavlu Jovanoviću i Vašu Šijanu, iskazala je svoju zahvalnost nadzornom i upravnom odboru i vrijednom činovništvu. pl. David jOVao i mjesničkog gavjetnika ai 1896. dovoljno je provigje: Iz službenog svijeta. — NP. ie ki otputovao je 25. pr. my u pratnj T Nardelli u ai im a : oi Imatinska“ oprovrgava vijest, da je barun čić premještan : "rgt. Sada se »Jedinstvo može dvostruko radovati. jja Za udovice i S očad. — Zakonom 14. jeno za buduće udo- tadašnje, udovice izjednače u uživanju blagodati za- kona: od 14. maja 1896. I pravo je: Pedesetgodišnjica. — Priregjivački odbor proslave u slavu 50 -godišnjega književnoga rada srpskog pjesnika Jovana Sundečića izdao je nama. proslave koja će biti 18 (6. p- 8t.) aprila 0. g. ka je raspored svečanosti: 1. U oči tog. dana biće ba- kljada uz sviranje mugike po građu i pred stanom gvečara. — IL Na dan proslave u 11% sati pr. podne sviraće muzika pred stanom svečara. — 1II. Na večer proslave bić» Svečana Akademija sa igrankom u kafani »Dojmi“, koja će započeti u gati na veče. - Jobrovoljni prilozi primaju — Cist prihod namijenjen je Kotoru. Imenovanje. — ,Jedinstvo“ | javlja da je dr. Pavo Lučić, naš sugragjanin, sad liječnik u Bolu naimenovan okružnim liječnikom u Vipavi u Kranj- skoj. se sa zahvalnošću. Srpskoj Muzici u Iz zastupničke kuće. — Scohenererova stranka oglasila je rat ostalim njemačkim stranka- ma, čim je njemačka solidarnost pretrpjela fiag60. Ministar financija Dr. Kaizl podnio je kući preven- tiv za g. 1898. U svome govoru ministar je kazao, đa je sretan što može navjestiti ukinuće biljegovi- ne na novine. Carevinsko se vijeće odgodilo ra- di uskrsnih praznika. . Ratna mornarica. — Iz Budimpešte jav- ljaju da uprava ratne mornarice traži za gradnju ratnih brodova od 45 do 50 milijuna forinata. Srpske zemlje Srbija. — Kralj Aleksandar potpuno je oz- dravio. 3 — Ministarstvo prosvjete sprema nov zakon 0 gimnazijama, koji obuhvata mnoge i važne reforme. Izmegju ostalih daje se pravo ministru da ukine postepeno izvjestan broj gimnazija, i da uvede na njihovo mjesto zanatlijske i drugo poljoprivredne škole. % — Kraljevskim ukazom raspuštena je narodna skupština, izabrana za skupštinsku periodu 1897., 1698. i 1899. Novi izbori za narodnu skupštinu biće po Gjurgjevu danu. — Akađemijski savjet Velike Skole donio je jednoglasno odluku, da se umoli kralja Aleksandra, dase Velika Škola podigne na stupanj universiteta a ga nazivom: Universitet Srpskog Kralja Aleksan- dra Crna Gora. — Kralj Aleksandar 1. poslao je na dar knjaza Nikoli jedan egzemplar facsimile Evavgjelja kneza Miroslava iz XII. vijeka. — Citaonica u Podgorici broji 130 članova, ito Srba svih triju vjera. U Bajicama pleme Mar- tinovića svečano je otvorilo čitaonicu, Bosna i Hercegovina. — Poznato je da se »Srpski Vjesnik,, koji izlazi u Mostaru, mora slati na cenzuru u Sarajevo. Sama ova mjera dovoljuo karakteriše bosansku vladu. Ali pustimo to, pa vi- gjimo, kako postupa sarajevska Genzura sa ,Srpskim Vjesnikom“. Pred nama je dug izvještaj iz Mostara, iz koga ćemo prenijeti što je znamenitije li karak- terističnije. U posljednja dva broja cenzura je za- branila: a) Odgovore uredništva n. pr.: ,Dopisniku u 'Prebinju. Bilo je složeno i htjedosmo da štam- pamo, ali. ... vi ćete nas razumjeti;“ ,Srpska (Ci- taonica, Prijedor. 8. broj Srpskog Vjesnika nije izašao na vrijeme već 7 dana kasnije ito za to, što je bio zabranjen.“ Ove i ovima slične odgovore uredništva kojima se javlja da je list bio zabranjen ili odgovore dopisnicima da im je cenzura zaplije- i i enzura zabranjuje. — b) Dopise n. p Ps a kome se prosto javlja I se pra slavni Srbi gone na argatovanje na mia , nedjelju na dan uskršnjih poklada; iZ Modriča u e. do pisnik opisuje jadnu i nesretnu sirotinju, egze vlažne mogazigekoji aan za tamnice; radnji pravoslavne crkve. — 6) -- SAU ira ćirilice, o. mehandžijskim dozvola o prodaji Ilidže, o neuljudnosti jednog kanceliste, o to to čine i ostali gjaci iz inozemstva, > pjevačko društvo »Gusle“ u Most da priloži Uvjereni smo, : dobrovoljnijem prilozima a slati 11 o * gajnika društvenog g. Aleksu Šantića“. . i — Srbobran“ donosi pismo iz Bosne, iz k .ga vadimo ove stavke: » Vlada je naložila Petru B froviću da uskoro pokrene pitanje o držanju bosan- sko-hercegovačkog sabora ili skupštine!“ Dalje do. pisnik veli, da je u zemlji, kojom se upravlja ap- golutičko-vojnički, iskliučena svaka pomisao 0 Izjavi narodne slobodne volje. rt Maćedonija i Stara Srbija. — U. golun= skom vilajetu data je dozvola da se otvore još če- tiri srpske škole. se — "Turska skuplja vojsku u kosovskom vilaje- tu, a u Skoplju sve vri od vojnika, : Pregled vojska tamo ušla i istakla svoju zastavu. Tu skoro u Havanskoj luci na Kubi eksplo dirao je nenadno amerikanski ratni brod Maine Od tada su izmegju Španjolske i Saveznih Ame kanskih Država nastali još zategnutiji odnošaji, je se u New-Jorku i Washingtonu posumnjalo, da s Španjolci digli u zrak ratni brod Maine. Ameri: kanska istražna komisija izrekla je, da povod ek: sploziciji nije unutrašnji već vanjski. Izgledalo j da će rat postati neizbježiv. Predsjednik Saveznih | Država Mae Kinley zahtjeva od Španjolske, da na Kubi obustavi neprijataljstva iz humanitarnih ri zloga, jer da tamo vlada velika nevolja usljed dvo godišnjeg ratovanja. Takogjer je Španjolskoj učinje predlog, da povuče. vojsku-—-sa- Kube-—i uz--odšt podijeli nezavisnost otoku, — Zastupnička kuća | Washingtonu su 189 proti 189 glasova usvojila ji odluku. predsjedništva, da se ne može pripustii predlog Bailey-ev, biva, zahtjevati nezavisnost Kul i oglasiti rat Španjolskoj. Položaj je neizvjestan. Evropske države a u prvom redu Francuska po sredovaće, da se rat izbjegne. > U njemačkom parlamentu usvojena je ni trećem čitanju zakonska osnova o povećanju njema čke flote. u. U beogradskoj revue; ,Delu“ izašao je članal Dr. M. Gj. Milovanovića, bivšeg ministra u Simiće vu kabinetu, pod natpisom Srbi i Bugari. Svr je članku dokazati da: ,Ključ Istočnoga Pitanja nij danas, kao što se obično misli i kao što na p pogled izgleda, u Carigradu, pa ni u Beču ili Ber: linu, Petrogradu, Londonu ili Parizu. On je u Beo: gradu i u Sofiji. On je u rukama srpskih i bugar- skih državnika; u punoj vlasti, na apsolutnom Ta=. spoloženju srpske i bugarske političke svijesti uvigjavnosti. Danas, više nego ikad sudbina balkan=. skog Poluostrva stoji u vlastitim rukama balkanski naroda, prije svega i više svega u rukama Srba Bugara.“ 6 Podlistak Engelova povjest dubrovačke republike preveo, dopunio i primjedbe nadodao Ivan kanonik Stojanović S 13. Stanje crkve dubrovačke u XI. vijeku. Hijerarhijska povjest dubrovačka ovoga vremena priča sumo 0 moćima, manastirima i darovima svećenstvu. Njeki pomorski kape- tan Pruncije donese oko g. 1012. iz Strakola, luke na egejskom moru, moći sv. Zenobija i svete Zenobije'), koje biskupe Nićifvr*) i Comes Vitalis Veteranus primiše sa velikijem poštovanjem i polo- žiše u crkvu sv. Marije. Kako pripovijeda Melecije, ove moći učini- Bob: Vitalis I. bijaše od vlusteoske kuće Ovčarevića (Gozze)\. niše mnogo čudesa. : Kaže ge da je g. 1023. biskup Vitalis bulom Benedikta VIII. dobio pravo, da može sve dok je živ upotrebljavati pallium ad mis- gao gacrificia (donekle bi ge moglo posumujati, da je ikako i bilo čita kod Coleti-ja VI., 42.)%) čita na grobu: zvan: blaženi Vital episkop. te bule, ali bi bilo suvišno, da se to ovdje pretresa. Neka se pro- Za stalno su negda postojale u Dubrovniku bogomolje sv. Margarite, sv. Je- lene i sv. Lucije. Bogomolja sv. Margarite, sagragjena na čast hrvacke kraljice Miw- garite, koja uteče u Dubrovnik sa dvije bogoljubne žene: Dueijom i Jelenom, bila je na onom mjestu, gdje se sad nalazi mrtvica vojničke bonice. Po tome se ne mo- že poreći, da su i hrvacki vladari kao god i srpski iskali utočište u Dubrovniku, kao državi slobodnoj i neodvisnoj; ali se nikada ne može priznati, da su banovi i župani hrvaski dali koje svoje zemljište Dubrovniku. 5) Jedini fra Sabo Dolei spominje tri arhiepiskopa pod imenom Vitalija, a drugi svi dva: Vitalija 1., i Vitalija 11. koji je poslije bio svrgnut s dostojanstva radi neurednosti. Za to se i ne zna, koji je Vitalis ukopan na Lokrumu, gdje mu so Hie requiescit Vi- talis Arehieps Do- ni Theodori Filius eui. ama. humilit. R. Sva je prilika, da su dubrovački episkopi imali gamo naslov arhiepiskopa, a ne bili pravi metropoliti, jerbo kad se u Baru osnova arhiopiskopska stolica, bati bili namješteni prizivanjem sv. oko g. 1192. S U starijem je listinama na- Benediktinci takogjer kažu da su već u XI. vijeku S. 102 rovao Crkvu sv. Pankracija na Mljetu; ali su po svoj prilici lažno. listine osnivanja, kao i darivanja i potvrde. Ignjacije Gjorgji je vr lo zgodno primjetio, da su Benediktinci mogli bit ovamo pozvani. tek oko g. 1128. s Monte Casino! (a bili su u istinu Po Meleciju dogjoše u Dubrovnik g. 1026 moći trojice muče nika sv. Petra, Lovrijenca i Andrije, koji su, kako se kaže, obršili mučeničkom smrću kod Kotora, i biše sahranjene I danas se svake godine na 7 Julija glavi u Dubr svečanošću njihova uspomena.?) U isto doba su znali Dvbrovčani da "Vlaha Kapadocijskoga, Svoga pokrovitelja spadaju i Konavle, kako piše i Farlati Ps . « . : Barski pak arhiepiskop zadrž mas regni Serbiše“, na Lokrum prigodom njekog požara, koji se udunu Benedikta, i da im je g. 1044. župan zahumski da pozvani tek ije d u posebnoj er ovniku crkveno . dobave s istoka glavu . Mi se ustežemo zajedno mu budu pod arhiepiskopom dubrovački a0 je ješ i do dana današnjeg: f ga oi ii € Ca prazan naslovi , arhiepiskop bi imenovan zakonitijem nasljednikom već razorene Duklje, i to se : i 1 zgodi osme godine pošto papa Benedikt VIII. namjesti Vitalija za dubrovačkog ar- hiepiskopa. Barski arhiepiskop zahtjede, da srpski “episkopi kotorski budu pod bila 9) Njeki dubrovački pisći spominju, da Fruncije kupi te moći u jednog grčkog kalugjera Za 300 perpera. 0) U njekoj tobožnjoj si di snjoj povelji od g: Mak o j a diktinaca, govori se o Goin Ma 1044. koja je u prilog lokrumskijeh ili G Ienobili j um & Ignobilium, senum juvenum. & puero: a) Pastor hujus motropolis. Meletius. 3 : : ame više pod splječkijem srhiepiskopom. Dubrovački biskup je opet zahtjevao, da o ai It Tal. IV., diss. LID, 2). Oyaj se episkop Nićifor spominje oko S 980-1023 malo prije no je Dubrovni- je on zakoniti metropolit svijeh srpskijeh biskupija obreda latinskosa jerbo s ma 4 I istinu, kojom se-daje u to doba Lokrum kalugjerim: MIKI ku bila darovana Župa, Gruž, Rijeka, Zaton i sve primorje do Orašea. Coleti (De najposljednji metropolit dukljanski, kom je to vravo pripadalo teče A Dul ž deni talijem, i Muratori odbija kao apokrifnu, a št < SJe1 ima pod arhiepiskop Feel. Rag., str. 41) piše u iskvarenoj priči, slijedeći Lueeari-ja i Orbini-ja, da su i bi biskup dubrovački s naslovom negdašnje metropolije duklj će u Dubrovnik, Na otoku Tremiti u TE » a Sto Je najveće — i Ienjacije Giorgl va metropolitska pripadaju biskupu dubrovačkomu, isto kao i ika id de jure divino imaju pravo na prvenstvo u erkvi vasionskoj po o ' tar, koji držaše prvenstvo megju apostolima, pošao u Rim i tu umr: : ustanovila arhiepiskopska stolica u Baru, n u. ni arhiepiskopu spljeskome, kako nasljedni kraljevi srpski branili Dubrovnik, niku, i kad ge vrati u i aliji je živio njeki Petar pustinjak, rogjen u Dubo iri oh f . Svoju domovinu s njekim jeromonahom Leonom, nastani i i a go a. 2 načini i kućica i mala bogomolja. Dakle je So sed ooo PUBUNJAK, u Stoprvig. 1128. dakle. čitavih at ke ia iz Monte Casino, i imat im eat Suka Mr Se dogodi 1123. na dan i sna (kan + na dan sv. Benedikta. : ) Nadbiskup Andrija Zmajević, Peraš Lo ovi 8v. mučenici bili rodom iz Ž u a. gdje se je, kako kažu njegd e I 66. o odmetnika katoličke crl 8. 1249, To Nije nikako moguće, j Dubrovčani primili ova mjesta od Krešimira, vladara hrvackoga. I sam Coleti pi- še: ,Haee quidem loca non ad Croatiam, sed ad regnum Serbiae pertinebant, quia Oregimirus haec ex paterna hereditato sibi retinuerat.“ Evo kako se ova priča na- Nješimir, veliki župan srpski, uze za ženu kćer Čedomira, župana hrvačkoga. ir je imao dva sina: Krešimira i Predimira. Djed njihov Čedomir, župan hr- kopi rimski što je sv. Pe- pošao Prije nego se ije ni bilo te raspre: svi su bili podlož- same E metropolita solinskoga. Premda gu aK su zahtjevali pr D “bude episkop barski, jer je Bar u ae Pee = Eo sm: o počevši g. 1024. ža pape Benedikta VIII. pa sve do Kg. a1. dai a papa Kalisto II., koji naredi, da sipski predjeli Zahumlja i Peavinije ME Do , Wu grdi: okrum za zavjet radi yacki, ostavi svu hrvacku županiju unuku svome Krešimiru, koji tako posta banom hrvackijem, a brat mu Predimir zauze županiju srpsku. Priča ge po tom izgrdila, što je Kremišir, kao župan 1 yackoj, i to su ta primorska mjesta. tanin, kaže u svom ,Orkvenom Diet anjica, malog zatona na početku poli a nalazio grad Rose, i da su bili p kve, a preneseni iz Lepetana u Dubrovn 8 se i po drugijem dubrovačkijem pi Hrvaeke, uzeo komad očevine i pridružio županiji hr-