još ove godine u parlamentu riješi a to je: nagod- ba s Ugarskem. O toj nagodbi se je u velike ra- spravljalo i u parlamentu i u zemaljskim saborima (u Beču, Pragu i dr.) ali već na prvom koraku na- godba je udarila na žestok otpor. Gotovo sve stran- ke složne su u tome, da je nagodbom Austrija sil- no opterećena, da dava daleko veću kvotu nego li Ugarska. 8 toga prosmatrajući stvar. prama do- sadašnjem njezinu toku, izgleda da će okršaji u parlamentu o nagodbi biti zbilja žestoki. Opozicio- ne se stranke još spremaju, da iznesu na tapet si- jaset važnih pitanja, kako bi ge sa nagodbom što većma oduljilo. Osim toga spravlja ge živa debata o nagodbi, kada bude na dnevnom redu. — Sa svim ovim, što smo do sada o iza — uskršnjem radu care- vinskog vijeća ovdje iznijeli, ipak još nije sasvim igorpen rad parlamenta. Kako je poznato ova će sesija biti posljednja za sadašnje zastupnike što se tiče roka njihovih mandata. Ovo godine istječe rok sadašnjim zastupnicima; raspisuju se novi izbori za sarevinsko vijeće. S toga da ministarstvo, pošto je neparlamentarno, bude imati što slobodnije ruke u svom djelovanju prama novim zastupnicima, dolazi još u ovoj sesiji na dnevni red votiranje budžet-a za nastajnu godinu. Kako se vidi dakle rad carevinskog vijeća još je u ovoj sesiji veoma ogroman a zaplet stvari ta- kav, da svak nekom grozničavom napetošću očekuje što prije zatvor parlamenta, a još više rezultat nje- gova golemog ovogodišnjeg rada. \ Kostadin. KOTOR 1. Aprila 1896. Ovijeh dana proputovao sam nekoliko mjesta naše lijepe Boke, ovog divnog srpskog Bosfora. Imao sam prilike vidjeti svega i svačesa, vidio sam do- sta lijepijeh i ružnijeh stvari, da vam opišem sve moje putovanje mnogo bih prostora zauzeo dičnom »Dubrovniku“, za to odustajem od te namjere, ali ću samo ovdje napomenuti ono što je na mene učinilo najljepši utisak. U prošlu nedjelju putujući od Karvča put Tivta svrnuh u divni i veličanstveni ljetnikovac našeg čestitog sugragjanina gosp. Ilije Ramađanovića, koji se u Tivtu nalazi. Kako mo je gosp. Ramadanović dočekao to nije potrebito da ja ovdje spominjem, jer je svakome dobro poznato, ko poznaje njegovo srpsko gostoprimstvo. Tek stupih u njegovu kuću pravo da vi rečem ja ostadoh otvo- renih usta, ne znajući što prije hvaliti, ili onaj di- vni položaj na kome se nahodi njegov ljetuikovac, ili ljepotu kuća koje ga sačinjavaju. Naša je Boka lijepa to joj svak priznava i to joj niko ne može zanijekati, ali u lijepome ima i nešto najljepše a to je sigurno onaj divni položaj na kome se nahodi onaj krasni ljetnikovac gosp. Ramadanovića. Tek stupih na prozor ovog ljetni- kovca, gledajući onaj divni položaj okolo njega pa- doše mi na pamet stihovi poznatog srpskoga pje- suika Nikole I. koji glase ovako: Ah divna je srpska Boka! Može Bosfor da zasrami! Na svoj zemnoj površini Cime ona da se sravni? Opisati ovoj ljetnikovac nije lako, jer je on usko skopčan sa našom domaćom povjesti. Naš na- rod priča: kad je negdašnja vlada Mletačka otrovala kalugjere manastira Prevlake, i sa topovima ma- nastir razorila, tad je jedan kotorski vlastelin sa kamenjima razorenog manastira dno sagraditi spo- menuti ljetnikovac. U ovom ljetnikovcu mnahodi se mala katolička crkva posvećena Bl. Djevici Mariji. Premda je ovaj ljetnikovac i crkvica već od neko- liko godina svojina srbina pravoslavne vjere gosp. Ramadanovića, koji bi od crkvice mogao činjeti što bi sam hotio, jer je on to sve na jednoj dražbi kupio, on je crkvicu popravio i poljepšno tako da koje vidio prije, pa je sada vidi, ne bi je sigurno poznao. Ovo nekoliko redaka iznesoh, koji obaraju sve smjerove zvanijeh i nezvanijeh došljaka, koji pred- bacuju srbima pravoslavnijem da su vjerski fanali- Ci, ovakovijeh bih primjera mogao još mnogo na- vesti, ali to ostavljam za drugi put. af Politički pregled. Aleksandar, kralj Srbije, otputorao je iz Niša na veliku srijedu za Solun, odakle je na jachtu sulta- novu, koji bješe već 28. p. m, tamo poslan od sul- tana, prispio u Sr. Goru, manastir Hilendar, za- dužbinu sv. Save, gdje će provesti veliki petak, su- botu i prvi dan uskrsa. Aleksandar posjetiće i ru- ski manastir u Sv. Gori. , Poslije bitke, piše ,S. Z.“, na polju Kosovu kralj Aleksandar prvi je vladalao šrpski koji posjećuje svetu zadužbinu slavnoga No- manjića. Ovome se mora svaki Srbin radovati“. U Solunu su pozdravili kralja Aleksandra u ime gultanovo dva naročita adjutanta poslana iz Carigrada su četiri ordonansa, koji su mu ge stavi- li na raspoloženje. Drugi dan uskrea kralj Aleksandar iz sv. Gore Otputovaće u Atinu na jachtu grčkog kralja. ,Putu Nj. V. kralja, piše ,,8. 2.5 u Atinu daje se poli- tički karakter a po nekim vijestima, on ge dovodi u svezu sa ženidbom našeg Gospodara. Ova se vi- jest sa mjerodavnog mjesta oprovrgava, Nj. V. Kralj wratiće se do 10 aprila“. U jednom telegramu petrograckog ,,Novoga Vremena“ čitamo, da kralja Aleksandra prate u Atinu vojeni ministar Franasović, adjutant pukov- nik Qirić i dvorski maršal Rašić, pa da će iz Ati- ne krenuti jadranskijem morom u Trst. Značajno je što se čita u pariškom ,,Temps“ ovom prilikom: Maja mjeseca knez Ferdinand bu- garski i knjaz Nikola crnogorski pohodiće u Beogra- du kralja Aleksandra, koji će se u to vrijeme vra- titi sa svoga puta iz Atine. Sudeći po vijestima iz pouzdana izvora, megju ovijem trima državama spravlja se saglasnost odnosno savez svijeh sla- venskijeh naroda balkanskoga poluostrova pod pri- rodnijem protektoratom Rusije ga svrhom da se očuva mjr u evropskoj Turskoj a ogobito u Maće- doniji. Ljetos kralj Aleksandar pohodiće Sofiju i Cetinje. Da će se ovi posjeti obistiniti potvrgjuju oficiozne ,,Srpske Novine“ koje kažu: »Davnašnja je želja Njegovog Veličanstva, K.a- lja Aleksandra, da učinivši posjetu Njegovom Ve- ličanstvu Sultanu, pohodi vladaoce bliskih i jedno- vjernih država Balkanskog Poluostrova. Obnavljanje starinskih olimpijskih igara u Atini, i sličnost nji- hove s našim starinskim igrama, pobudila je Nje- govo Veličanstvo, Kralja, da se tom prilikom ko- risti, te da u ovoj. godini izvrši namjeravanu po- sjetu Njegovom Veličanstvu, Kralju Gjorgju. Pošto ge nedeleko od pravca toga puta nalazi i stara srpska Zađužbina Hilendar, Njegovo Veličanstvo je smatralo za svoju hrišćansku i srpsku dužnost da u toj zabužbini provede svijetli praznik Hristovog Va- skresenja i da ge pokloni onamešnjim spomenima starih srpskih vladalaca“. Čitamo u ,»»Viđelu“: , Nismo se navikli da do- bijamo komplimente od engleskih političara, pa za tv nas je vrlo prijatno izuenađiv govor britanskog vice-ministra Kurzona, na banketu udruženih trgo- Vačkih komora u Londonu. Državnik, koji od ne- kog vremena vodi prvu riječ u engleskom parlamen- tu u pitanjima spoljne politike, rekao je u tom svom govoru: da Srbija koraca putem unutarnjeg konsolidovanja i snašenja svoga spoljnog ugleda. U ovo nekoliko riječi iskazat je cio program današnje Srpske vlade; obilježeni su svi njeni uspjesi u unu- tranjoj i spoljnoj politici. Svojim trezvenim i ne- umornim radom na utvrgjivanju zakonitosti, reda i javne sigurnosti; svojim energičvim nastojavanjem da naše poremećene finansije postavi na zdravu osnovu, vlada doista za kratko vrijeme prokrčila put unutarnjem konsolidovanju Srbije. A kolike je usluge učinila megjunarodnom položaju u ugledu Srbije, koliko je tegoba svladala, u patriotskom radu na polju spoljnih zadataka Srbije, — svjedoče fu- kta, pred kojima i sami protivuici njeni moraju da se poklone i da im odaju zasluženo priznanje.“ Knez Ferdinand bugarski primljen je u Cari- gradu sa svijem onijem počastima i titulama, koje (osu poslije dugijeh pregovora, naprijed ugovorene megju bugarskom i turskom vladom. Ima ih, koji njegovoj posjeti daju veći značaj nego što ga ona u stvari ima. Posjet kneza bugarskoga ruskomu dvoru oficielno je zakazan za 6. Aprila. Corr. Bureau javlja, da će grčka vlada skoro na Cetinju osnovati dipl hk tupstvo, kojeg do sada nije bilo. Vojna na Dongolu reklo bi se da se neće iz- vrći u otvoreni sukob megju Engleškom i Francu- skom. U engleškom parlamentu od vlade ge je čula izjava, da oružani pohod na Dongolu nije nikakvo izazivanje Francuske; i da nipošto ne opstoji na- mjera vrijegjati čuvstva Francuske, te da će pobli- žijem ispitivanjem Francuska drukčije misliti. o egipatskom pitanju. Da se pregovori o egipatskom pitanju i vojni na Sudan megju francuskom i en- gleškom vladom vode dokazuje jednoglasni zaključak francuske komore da se odgodi odgovor na inter- pelaciju o egipatskom pitanju do četvrtka na izri- čitu želju ministra predsjednika Bourgeois, a s veli- kom nestrpljivošću iščekuje se odgovor vlade. Mi- nistar spoljuijeh poslova Berthelot dao je ostavku, Bourgeois je preduzeo lisnicu ovoga ministarstva, a Sarrien imenovan ministrom nutarnjijeh posala. U toliko je engleška vlada, da bi prisilila Francusku na popuštanje u egipatskom pitanju, po- digla protest proti zaposjednuću Madagaskara po Francuskoj; a Rusiji nastoji praviti neprilika na skrajnjem istoku potičući Japan protiv iste. Petro- gradsko ,,Novoje Vremja“ kaže, du je ova manevsa engleške vlade pogrešna, jer pojava japanske es- kvarde u korejanskijem vodama neće obustaviti Rusiju da s Francuskom suglasno postupa u pita- nja o oružanom pohodu na Dongolu. — O ugovo- ru megju Rusijom i Kitajem opet se ponavljaju glasovi, koji potvrgjuju vijest da će Kitaj ustupiti Rusiji Port-Arthar, te da s ovom lukom veže sibir- gku Željevnicu. Ugovori megju Menelikom i Italijom teku sporo, a javno mnijenje sili talijansku vladu da posebne pregovore vodi ze zarobljenike i posadu u Adigratu, te da ih uz izvjesnu sumu novaca otkupi. Svakijem se danom množe tužbe proti generalu Baratieri, koji je, po nekijem vijestima, provodio svoje vrijeme u haremu opkružen ropkinjama. Ako še ova vijest obistini, onda će se moći pravom po- sumnjati da ga je kršćansko čustvo odvratilo od samoubojstva, jer ko u onakijem prilikama provodi dragocijeno vrijeme u haremu za cijelo je u njemu slabo kršćansko čuvstvo. Di Rudini poslije one izja- ve u senatu o pomanjkanju spisa o predaji tvr- gje Makale, možda prisiljen opozvao ju je i kazao da gv se spisi izgubili u bitci kod Adue. Ovom prilikom vijesti francuskijeh novina, da se je talijanska posada iz tvrgje Makale otkupila za & milijuna franaka, potvrgjuje se, i tu bi svotu sam kralj bio dao. eh Domaće vijesti. Uregjenje činovničkijeh plata. — Na 26 marča vlada je prikazala zastupničkoj kući nacrt zakona o uregjenju činovničkijeh plata. Kako nam naš dopisnik iz Beča javlja zakon ne će stupiti u krijepost, prije nego zastupnička kuća usvoji #rž Dova nameta t. j. porez na bursu, pivo i žestoka: pića. Dok se cijeni da će porez na bursu za stalno biti usvojen, teže će ići sa dvjema ostalijem a 080- bito sa porezom na pivo. Općenito se pita zašto se vlađa, da pokrije višak povećanja činovničkijeh pla- ta, utiče porezima, koji će joj dvostruko doprini- jeti od potrebite svote za uregjenje plaća. Uspije li vladin predlog .svi činovnici osim profesora srednijeh škola mogu biti dajbudi za sa- da zadovoljni. Sudeći po govoru ministra prosvjete, Dr. Gautseha, očekivalo se potpunijem pravom da će ge profesorima jednom učiniti pravda obzirom na njihovu tešku i ozbiljnu službu j na nikakav izgled k unapregjenju, jer mjesta upravitelja ima malo a nadzornika još manje, a i za taj mikroskopični broj mjesta ne zna se kakove se sposobnosti od vlađe zahtjevaju, jer u opće dajbudi u našoj pokrajini vi- dimo da se zanemaruju viijedne profesorske sile a unapregjuju kojekakvi međiokriteti sa veoma malim te malim izuzetkom. Pošto se već sada opaža no- gtašica profesora na srednjijem zavodima, od sada će još i veća i t. di Nagodba s Ugarskom. — Predlozi austrij- ske deputacije za kvotu već su u Ugarskoj — piše ,Neue Freie Presse“ — poznati. Kako naime javljaju iz Budimpešte, imađu ondje vijest, da je austrijska deputacija predložila, da Ugarska u bu- duće doprinosi za zajedničke poslove 42% dočim bi na Austriju otpalo 58 %. Nuncij austrijske de- putacije upotrebio je posve nov sastav za izračuna- nje kvote. Po razmjeru pučanstva, to jest po nara- Vnoj kvoti otpalo bi na Austriju 575 %, a na Ugarsku 42:3 %. U nunciju austrijske deputacije uporabljen je kombinovani sustav t. j. uzet je za izhodište i broj pučanstva i broj, što predstavlja poreznu snagu. Ova metoda sračunavanja dovela je do predloga, što ga je stavila Ugarskoj avstrijska doputacija, da naime doprinosi za zajedničke poslo- ve, Ugarska 42 % a Austrija 58 %. Po svoj pri- lici, da bi pod ovim uvjetom austrijska deputacija spremna bila, da se odreče dvopostotnog vojno-kra- jiškog praecipuuma, što ga je do sada Ugarska plaćala. Ugarska plaća sada s ovim praecipuumom kvotu od 314 %. U austrijskom nunciju zatraženo povišenje iznosi prema tome 10.6 %. Uzme li se u obzir velik dobitak, što će ga Ugarska crpsti iz nove razdiobe potrošarine, pokazuje se zatraženo po- višenje znatno manjim. Faktična kvota iznosila bi samo 40 % prama 60 %,, ako bi ga odbio vojno- krajiški praecipuum. Austrijska je deputacija bez premišljaja samo ono tražila, što se otvoreno i po- šteno u Austriji ište. Željeznice. — ,Jedinstvo“ u broju 26. do- nosi: ,Iz pouzdanog izvora primamo sliedeće viesti, koje će bez sumnje obradovati svakoga pravog i iskrenog prijatelja naroda: Usljed raznih viesti, ko- je su se ovih zadnjih dana razturile po zemlji gle- de visećeg željezničkog pitanja možete slobodno ja- viti u vašem cienjenom listu, da riešenje ovog po nas životnog pitanja, ide redovitim tekom. Nj. Pr. £. ministar Kallay već je prikazao osnovu za gra- gjenju pruge od Bugojna do Aržana, a ovaj predlog nije naišao na ikakovu potežkoću ni sa strane Ugar- ske, ni sa strane Austrijske vlade, te će dotična zakonska osnova, koja, kako je poznato, ima biti glasovana toliko u bečkom, koliko u peštanskom parlamentu biti prikazana kroz trajuće zasjedanje. Što se tiče prege od Splita do Aržana, kako se zna gada go radi oko detaljiranja projekta, a medjutim 0. kr, željezničko ministarstvo pripravlja potrebite podatke da prikaže zakonsku osnovu u car. vieću. Jedino pitanje, koje se prikazivalo nešto zapletenim bilo je ono, da ge s neke strane htjelo smatrati že- ljezničku prugu Split-Aržano kao mjesnu željeznicu, te zahtievati od pokrajine jedan doprinos. Na to ge Zemaljski Odbor izrazio u protivnome smislu, a po- znato nam je da usljed posredovanja uplivnih fak- tora ovo će pitanje biti povoljno riješeno. Pokrajina neće biti pozvana na ikakav do- prinos. Svaka je nada dakle, da će zakonska osnova za gradnju pruge Spljet-Aržano biti prikazana malo ; poslije nego bude prikazana ona za prugu Bugojno Aržano“. Poznato je da je ovogodišnja skupština kra- ljevine Srbije zaključila i gradnju željeznice preko Valjeva na bosansku granicu, a sada ,Jedinstvo“ javlja da će zemaljska vlada za Bosnu i Heresgo- | vinu građiti željeznički trak od granice do Saraja- va, tako bi se Srbija spojila željeznicom preko Sa- rajeva i Mostara sa Dalmacijom. Ako smijemo, upravili bi jedan upit našoj vladi: Kad će nas u južnoj Dalmaciji spojiti želje- znicom ga ostalijem svijetom ? . Česka opera. — U petak je imalo stići u Spljet operno česko društvo iz Brna u Moravskoj, te će u ponedjelnik biti prva predstava. Njemački Car. — Čitamo u novinama da će Car njemački, Vilhelm, na putu za Mletke ne svomu jachtu Hohenzollern svratiti na 10. 0. m. po podne u Boku-Kotorsku, Bunjevci. — Jedan madžarski list, koji izlazi u Subotici, sramotno je napao Bunjevce povodom vijesti da će pravoslavni Srbi mjesni zajedno sa Bunjercima, koji su katolici, prirediti jednu zabavu. Na taj napadaj ,Subotičke Novine“, bunjevački list, odgovoriše tomu madžarskog šornalu člankom ,Naj- veći bezobrazluk“ iz koga sljedeće vadimo, jer vrlo dobro pristaje i našijem prilikama, gdje se u ime vjere rogjena braća jednoga naroda zavagjaju: »Samo pokvarenost i nemoćna pakost mogla je izbljuvati ovako šta; pakost, što vidi, kako ge po krvi i jeziku rodjena braća u mistu, ne obzirući ge više na virske razlike, grle i ljube, te eto već zajednički priredjuju i javne zabave, da javno dokažu, e gu već do tvoga stupnja svisti došli, da su oni, koji jednim jezikom govore, ako se megjutim virski i razlikuju, jedan narod, jer vira je drugo, a naro- dnost je drugo, — glupost ili možda pritvorna glu- post je u toj bilišci te što njezin pisao, ....... ne zna ili ne će to da zna, da oni koji jednim je- zikom govore, da su ti i jedan narod, ne zna ja- dana sa. da ni svi magjari nisu jedne vire, da - nisa svi katolici, nego da ih imade i lutoranske, kalvinske itd. druge viroispovisti, pak se za oto svi podjednako oduševljavaju za svoj jezik irod..... Cilj ove gadne biliške svakojako je promašena, jer ko vridja Bunjevce, vridja ujedno i Srbe. No mi imamo iz ovoga i veoma korisne pouke ; vidimo, gdi nike naše pritirane protivnike boli, pak nam se valja truditi, da njihova pakost a naša ra- dost bude što veća, pa ma se oni od pakosti i bi- snila i raspukli, a mi jednokrvna braća Srbi i Bu- njevci od radosti i miline na vike se sjedinili, u jedno se stopili. Megjutim svaki od nas neka svoju viroispovist, u kojoj ge rodio i odnigovao, ljubi i brani, ali zajednički valja da“ ljubimo i branimo zajedničko blago i zajedničke svetinje“. Srpska Književna Zadruga. — Javlja svo- jijem povjerenicima i članovima, da su knjige IV. kola gotove i da će se početi ekspedovati sutradan po Crvijetima. Da bi ekspedicija bila što tačnija i svi članovi što prije dobili svoje knjige, mole se povjerenici, da jave odmah Zadruzi, ako ima ka- Kvijeh izmijena u mjestu stanovanja njihovijeh upi- snika, a mole ge i sami članovi, koji su se odseli- li iz mjesta, u kome su se upisali, da to odmah jave. Beogradskijem članovima upisanijem neposred- no kod Zadruge neće se knjige slati u njihov stan, već se mole, da izvole sami doći po njih. Zadrugi- na kancelarija (Kralj Milanova ulica 49) izdavaće knjige od rečenoga dana pa na dalje svakoga dana od 3-6 sah. po podne. Još se obraća pažnja svima članovima, koji su do sada propustili položiti ulog za IV. kolo, da će Zadruga članske uloge primati samo još do kra- ja ovoga mjeseca, a poslije toga roka, računaće svakoga, koji uzme ovo kolo knjiga, kao običnog kupca. Prema tome neka svaki, koji još hoće da bude član, položi dotle novac ili najbližem povje- reniku Zadruginu ili neka ga pošlje neposredno Zadruzi. Gracke vijesti. Sjednica općinskog vijeća. — Na 30. p. m. bješe sjednica općinskog vijeća sa dnevnijem redom, koji smo u prošlom broju priopćili, te se je jednoglasno odobrila pogodba sa g. Paskom Jobom i družinom za gradnju kasarne za dva bataljuna domobranaca. Na poziv zemaljskog odbora da općinsko vi- jeće odredi porez na mast i grožgje od kojega se pravi vino, i ovo je jednoglasno odredilo 50 novč. na 100 Kg., a da je slobodno unositi u grad koli- činu od 25 Kg. kao voće. U povjerenstvo za klasifikaciju konja za g. 1896. bjehu izabrani gg. Mato Šarić i Božo Banac. Nadina Slavjanski. — Pjevačko društvo Nadine Slavjanski, kćeri poznatoga Slavjanskog, na povratku iz Bosne stigla je u utornik u naš grad. Društvo sastoji od 37 osoba, megju kojima 7 gospogja, 14 ljudi i 16 djece. Na 6. i 7. 0. m. tačno u 8 sati u voče, daće ovo društvo u Bondinu teatru dva koncerta. Ulazna je cijena 1 for. a sjedalište 80 nov. Ulaznice. “ se mogu dobiti svakog dana na kasi teatra 049—11