Cijena lista
Za Dubrovnik na godinu fior, 4.

Za Austro-Ugarsku, Bosnu i
Hercegovinu na godinu fior. 4.50.

Za Srbiju i Crnu Goru na go-
dinu fior. 5,

Za svo ostale zemlje na godinu
franaka 15 u zlatu,

Na po godine i na četvrt godine
surazmjerno.

Pojedini broj lista 10 novčića.

Pretplata 1 oglasi
šalju se administraciji ,DUBROVNI- ,
KA“.
Dopisi se šalju uredništvu.
Rukopisi se no vraćaju.

Za oglas?, pripos
javne zahvale, rač
šća i slične objave sia
od retka (sitnijeh slova).
puta štampaju, po pogddb

Nefrankirana pism <
ju se.

Broj 38.

Izlazi svake Nedjelje.

Godina V.

U Ime Njegova, Veličanstva Cara
O. K. Sudbeni Dvor 1. molbe u Dubrovniku kao nadležni Sud
u tiskovnim poslima u smislu $$ 485, 486 i 493 k. P. rije-
šavajuć o predlogu 9. Septembra t. g. Br. ST1 6. k. Državnog
Odvjetništva u Dubrovniku; Ji £
Sudi:

1. Sadržaj stavke 8.0, 4.6, 5.e, Bre, Te i 8.0 članka pod na-
slovom ,Općina Kotorska i izbori“ tiskana u prva dva stupca
prve strane 36.og Br. lista , Dubrovnik“ štampan u Dubrovni-
ku dne 6. Septembra t. g. pod Uredništvom A. Fabris, i uprav
od riječi ,Od zadnjeg saborskog zasjedanja“, do riječi ,usre-
ćenu pokrajinu“ označuje se prestupkom bunjenja predvigjenim
u $ 300 k. z.

2. Potvrgjuje se zapljena već izvršena po Vlasti javne si-
gurnosti.

3. Zabranjuje se daljnje razdavanje šest ulomaka članka na-
znaćena u prvoj tački;

4. Naregjuje se uništenje zapljenjenih primjeraka i onih koji
bi unaprjed bili zaustavljeni i rastavljenje dotične tiskarne plo-
će u koliko to nije bilo već izvršeno.

O. K. Presjednik
Milić.
Razlozi
Vidiv da gori naznačenim člankom očito se je tražilo
j poticati čitaoce na mržnju i preziranje protiv e. k. Pokrajin-
j skoj Vladi Dalmatinskoj i proti njezinog 6. k. Podpresjeduika
gosp. Pavića a to pogledom na izvršivanje njegove siužbe,
bi sugjeno kao u današnjoj odluci.

Dubrovnik 12. Septembra 1896.

Općina kotorska i izbori.
Na osnovi zakona 5. marča 1862. (br.
18. L. D. 2.) 30. julija 1864. god. Nj. Ve-
ličanstvo sankcioniralo je zakon, kojijem se iz-
daje jedan općinski pravilnik i jedan pravil-
nik za općinske izbore u Dalmaciji.

Članak II. toga zakona kaže, da zakon
staje odma na snagu t. j. stao je na snagu
30. julija 1865. i po njemu su se morale
ravnati sve općine u Dalmaciji, kao što je i
danas dužnost mjerodavnijeh faktora da pa-
ze, kako bi se taj zakon tačno vršio.
| Da proučimo malo taj zakon, koji regbi
da su njeki zaboravili.
| U poglavlju o općinskom  zastupništvu
| 8 12, kaže: Općinsko Vijeće sastavlja se iz
| 36 članova u općinama sa više“ od hiljade
općinara.

S 13. kaže: Općinsko opraviteljstvo sa-
stavlja se iz općinskog načelnika i barem iz
dva pridsjednika. Općinsko vijeće može, ako
to poslovi i okolnosti iziskuju, prilično pove-
ćati broj pridsjednika, ali ih ne smije biti
preko šest. :

S 18:: Ako se uprazni mjesto općinsko-
ga načelnika ili općinskoga pridsjednika dok
trogodište teče, tada vijeće, koga se to tiče,
ima, za 14 dana najdalje, pristupiti izabira-
nju, a to za vrijeme što još ostaje. Uprazni
li se četvrtina mjesta  općinskijeh vijećnika,
onda će se za ostali izborni rok pristupiti
naknadnomu izbiranju, a to na temelju za-
dnjijeh biračkijeh imenika.

U poglavlju o djelokrugu općina $S 32.
naregjuje: Općinsko je vijeće poslovač  (or-
gan), koji odlučuje u poslovima općine, nad
njezinijem koristima kao i nad  izvršivanjem
svojijeh odluka bdije.

S 33. naregjuje: Što se tiče općinskoga
kućanskoga (ekonomičkoga) upravljanja, pre-
tresanju i odlučivanju općinskoga vijeća po-
3. proračun dohodaka i troša-

S 43.: Općinsko se vijeće po potrebi
sastaje, svaku tri mjeseca barem po jedan put.

S 44., koji je izmijenjen pokrajinskijem
zakonom 28. aprila 1895. (br. 18. P. L),
glasi: Općinsko vijeće ne može odlučivati ako
nije prisutno preko polovice njegovijeh čla-
nova zakonom ustanovljenijeh.

Nu ostaje li sjednica općinskoga vijeća
bezuspješna po dva puta izasebice radi ne-
dostatka zakonitog broja članova, može op-
ćinsko vijeće pri trećoj u istijem predmetim
sazvanoj sjednici pravovaljano odlučiti bude
li prisutna i sema trećina ozgornaznačenijeh
njegovijeh članova ....

$ 73.: Svake godine moraju se priugo-
toviti od strane općinskog opraviteljstva pred-
razbroji dohotka i troška općinskoga dojdu-
će godine, takogjer općinskijeh zavoda i po-
jedinijeh članaka.

Općinsko opraviteljstvo mora podnijeli
vijeću na pretres konačni razbroj prihoda i
troška općinskog, zavoda i pojedinijeh svoji-
jeh odlomaka, najkašnje dva mjeseca pokle
godina izmalne. :

Četrnaest. dana prije neg vijeće stane
pretresati predrazbroj ili konačni razbroj mo-
ra ih načelnik kod sebe držali izložene na
ogled općinara, a vijeće mora imati obzira
na opaske, koje bi općinari učinili.

Protiv načelnika i članova opraviteljstva,
kojijem je naloženo priugotoviti općinske raz-

broje, kad bi pustili da minu dva mjeseca

. preko roka propisana za  priugolovili pred-

razbroj, a šest za konačni razbroj i kad bi
bili dva puta globama prisiljeni, bili će izre-
čeno svrgnuće s časti, kao levivci teškog  pre-
kršaja.

S 74.: Imanjem valja upravljati po usta-
novljenom predrazbroju ....

Do hitre potrebe, kad se ne bi moglo zai-
skati povlašćenje, a dane bude teške štete jali
pogibli, općinsko opraviteljstvo smije potroši-
ti što treba, nu najdalje do mjesec dana mo-
ra da potraži neka mu općinsko vijeće po-
tvrdi potrošeno.

Uz $ 101. ide S 2. zakona 24. februa-
ra 1884., u kojemu se kaže:

Da nadgleda odgovara li uprava općin-
skog imetka propisima općinskog reda, ze-
maljski odbor može postaviti povjerenika,
koje on od slučaja do slučaja šalje k op-
činama.

Osobito onda će se odaslati takovijeh
povjerenika :

a) ako se dogodi, da ne ima još ni op-
Ćinskog imovnika ni predrazbroja i razbroja,
ili da nijesu na vrijeme bili podnešeni i pre-
gledani;

b) ako iz utoka stranaka jali dojave koje
Vlasti dozna činA, po kojijem se temeljito
može zaključiti da ima bstnijeh pomanjkanja
ili mana u upravi ili u polaganju računa.....

S 110. naregjuje: Od Namjesništva mo-
že biti raspušteno općinsko zastupništvo. —

Premda je o općini kotorskoj bilo go-
vora dva puta uzastopce u ovome listu na
uvodnom mjestu; premda se je o toj općini
već po odavno pisalo i neprestano piše kako
bi se mjerodavni sjetili svoje dužnosti; premda
su i Namjesništvo i Zemaljski Odbor primali
pismenijeh i slušali usmenijeh tužba protiv
nezakonite kotorske općine i premda su ih
zastupnici naroda molili da učine već jednom
kraj ovakovom stanju uz jasne zakonske
odredbe, općina kotorska još uvijek postoji
onakva, kakva je bila prije dvije godine sko-
r0, a najviše vlasti neće da porade da se
povrati zakonito stanje.

Općina kotorska broji do 5000 duša i
u općinskom zastupstvu moralo bi biti 36 vi-
jećnika, ali ih sada ne ima ni jedna trećina.

Dvije će godine do skora da minu od kada
većina vijećnika odbiše čast, koju su onda
imali, ali općina ipak opstoji!

Općina kotorska imala je načelnika i
šest pridsjednika. 24. maja, dakle prije četiri
mjeseca, umro je načelnik, a zamjenik mu '
se nije mogao izabrati, jer nije bilo vijeća.
Prvi pridsjednik, nepismen čovjek, od nepo-
zvanijeh primio je donačelničku čast, pa je
nesreća htjela, da je ion prije njekoliko
dana umro. Ostadoše pet prisjednika, od ko-
jijeh su tri nepismena, jedan bolestan, a jedan

je uvijek otsutan. Općinski pravilnik jasno

kaže, šta bi se moralo raditi u ovakovijem
slučajevima, ali to se ne radi, i ovai ovakva
općina ipak postoji!

Općina kotorska morala bi takogjer da
se ravna po općinskom pravilniku, koji smo
gore naveli, te da se tako radilo, mi smo
davno već mogli da imamo i potpuno općin-
sko vijeće i živog načelnika. Ali to se ne
radi, a ova i ovakva općina ipak postoji;

Općinsko je vijeće sve u jednoj općini.
Ono odlučuje skoro o svemu, a što je naj-
glavnije, ima kontrolu nad općinskijem novcem,
te ne dopušta da se novac nepromišljeno. troši.
Ali u kotorskoj općini to ne vrijedi. Već
ima dvije godine, da sama dva činovnika,
jer im za pridsjednike i načelnika nije nikada
bilo stalo, troše općinski novac po njekom
proračunu“, koje im potvrgjuje njihov štitnik,
Zemaljski Odbor. Popravljaju se ulice, troši
se blago za muziku, primaju se i otpuštaju
se po volji općinski stražari, priregjuju se
razne svečanosti, a to sve općinskijem novcem
bez ičije i ikakve neposredne kontrole, pa
ipak ova općina opstoji!

Zemaljski Odbor kao da je zaboravio zakon
od 24. februara 1884., te neće da šalje svo-
jeg povjerenika premda ne ima redovnog
proračuna ni potvrde potrošenog novca i
premda je uvjeren da ima bitnijeh pomanj-
kanja i mana u upravi, jer je o tome mogao
da se uvjeri i on i Visoko Namjesništvo i
prije i poslije objavljenijeh imenika za izbore.
To je sve bistro, kao da je na dlanu, pa
ipak ova općina postoji!

U novembru mjesecu prošle godine na-
vršile su se pune tri godine, zakoniti rok,
od kada je zasjelo današnje općinsko upra-

4 Podlistak.
Poslanstvo i smrt Nikole Bone (1678.)

Jedna glava iz djela: ,Dubrovnik i Osmansko Carstvo“
D-ra Luja kneza Vojnovića.
(nastavak):

Očekiva se sveopći mir. Nova konstelacija je-
vropska mogla bi donijeti žugjeni preokret u naši-
jem stvarima. ,Ako se dvije velevlasti (biva En-
gleska i Francuska) pogode pod koju mu drago ci-
jenu, misli Nj. Svetost da mu je obećao prekršćan-
ski kralj, da će obratiti svu svoju pažnju na Istok.
Meyju tijem Njegova Svetost nastoji, da Poljaci ne
odobte mir potpisan od njihovoga poslanika s 'Pur-
činom. Svak prezirno govori o njemu i drži ga ne
i za mšr nego za ropstvo onijeh naroda, koji se to-
8 liko diče slobodom. Moskov bez dvojbe ne miruje,
ako je bosanski paša prisiljen da odvrati misao od
našega grada. Ovi bi dogagjaji mogli učiniti, da
veliki vezir promijeni zvijerski način, kojijem  po-
stupa u svijem njegovijem djelima, i koja su tako
“bezumna, da ni on, niti carstvo što se na nj na-
slanja, ne mogu odviše trajati. Taj je čovjek spao
na taka skrajna sredstva, da s njime ne smijemo
> više ugovarati ni o danku, ni o drugijem stvarima,

nego odoljeti kako se bolje može i služiti se okol-

nostima vremena, koje gu mu sada suprotivne, a
biće mu i u buduća vremena za pedepsu opakoga
djela, što učini guproć Bogu i suproć ljudima“.!)

Pa Gradić orta, dakako u Rimu ne u Dubro-
vniku, s vatikanskoga brda a no s obronaka herce-
govačkijeh gora, smjelu osnovu o novijem odnoša-
jima republike s Portom. Zanaša ga dalečina, zve-
ket oružja velikijeh vlasti, mir i obrana  Vječnoga
Grada. Pa kao što nekada šćaše baciti republiku u
nove nedogledne staze reforme Ustava, tako bi sad
rad bio baciti sjekiru u mogjunarodne odnošaje Du-
brovnika. Kao da proviruje želja da vidi svoju
otadžbinu gdje stupa u onu ligu, kojoj bješe sretno
odmakla u oči boja kod Lepauta. ,Ja držim da u
ovoj teškoj zgodi, u kojoj se nije od postanka na-
šao naš grad, treba umiriti maštu i bar u nekoliko
ravnati se načelima različitijem od dosadašnjijeh,
kako su i "Turci drugačiji s nama. U danku nije

nama spas kako bi do sada. Mišljasmo do sada da

je to plaćanje jedini način da odvratimo navalu i
očuvamo život. Sada su se stvari promijenile. Ko
nas je do sada čuvao i branio, protiv onoga treba
da se mi sada čuvamo. Onaj gađa vojšti na nas
srdito i potajno, pa pod izlikom da hoće da se s
nama računi, lov lovi na našu vlastelu, provrgavši
protiv megjunarodnoga prava (contro il ius delle

') Senatu, 1. junija, passim.

genti), poslanike i taoce i postupajući njima ne
kao s taocima, uego kao sa zločincima osugjenijem
na Smrt. Prava je sreća da je priskočilo moskovsko
oružje, lijek, poglan od Boga na sramotu našijeh
katolika, da obustavi pobjede varvara i zle pošlje-
dice ništavila našijeh ljudi, jedini, pravi uzrok po-
bjeda o kojima govorim. I mi dakle možemo odla-
nuti i pripraviti se na obranu o kojoj sada treba
jedino da mislimo i uhititi svee zubim,") kako veli
naša poslovica, dok ovaj silnik ne dogje kud ga
naravno voda njegova nesmotrena i bezočna djela;
tada ću moći zapjevati: lcquens contritus est et
nos liberati sumus“.

Devetoga julija opet odvraća republiku od re-
vnovanja za plaćanje danka. ,Budemo li brzi u
plaćanju danka u doba kad nam oni otimlju svaki
način, da ga skupimo, pomisliće da nije priča ono
što se govori o kuli punoj dukata u našemu gradu“.
I tu imaše pravo. Ali kako udariti pravu mjeru sa
dušmaninom, koji ne poznaje nego slijepu “proždr-
ljivost svoje varvarske ćudi? Sa dušmaninom koji
na puškomet od grada razapinjaše šatore i mogaše
gred nehajne Jevrope pogaziti Dubrovnik u trenuću
oka? Sa dušmaninom koji imaše toliko osvajačkoga
duha u sebi, da je u prkos izmjeničnoj sreći na

?) Srpski u originalu ,Uhititi sarce zubim,. — (Držav.
Arkiv).

Dunavu snjevao o novoj poplavi Zapada? Gradiće-.
va vjera u jakost otadžbine imaše nešto ganutljiva
u sebi ali ovi u kneževskome dvoru poznavahu bo-
lje prilikesvremena i uvjete slobode. Tako mu od
prilike pisahu, a on odvraćaše njegovijem tonom,
premda jednako uvjeren da treba odgagjati i odga-
gjati uvijek. U tome se opet susretaše njegova mi-
gao sa mišlju republike. ,Ni s jedne se strane ne-
mamo nadati pomoći. Kad je tako, a ja bih u ve-
like krzmao davanjem novaca 'Turčinu pod kakvijem
mu drago naslovom, ma i za sam danak, jer da-
demo li ga, ostaćemo bez kapitala i bez dohodaka,
sa dva vlastelina manje u Velikom Vijeću, dva tao-
ca više u rukama varvara. Svake će godine bit go-
re i svo će to više rasti njihova proždrljivost. Do-
bro vele Vaše Promišljenosti, da ko ih tjera da ge
posvade s Turčinom, ili ne pozna našu prekomjer-
nu glabost ili ne zna kakva je i kolika je osman-
ska moć. Ovo su vaše riječi, a ja nađodajem, da
je takav čovjek mahnit i budalast. Ali to nije do-
bar razlog, da mu imamo, kad god uzište, dati na-
še novce i našu krv, a bez ikakve koristi i bez
ufanja da ćemo ga omekšati. Da neko uživa mir,
nije dosta, da ne izazove dušmanina, jer on nas
izazivlje, ni navaliti nanj, dočim on na nas navalju-
je. Ja cijenim dakle, da je dobar svjet otezati pla-
ćanjem i šiljanjem danka, služeći ge zgodom 0vogs