Na ysBuEuyru: ,XBaza Bam roenogo, 6palio u »pujarejun, 6e3 cBakora oeBpraja ua pas- »IHEy Bjepe u mjemena!... xpaja Bam cBu- ,»Moja najzynieBunja GlarogapHocT; KaKo oHu- > ,jeMa, Koju cre ce, Ma Ha Koju nauun, y ,OBAKOBOj eBeuanoj npurogu Mene crapna »AHBHO CjeTHJH; TAKO H OHHMA, KOju Cy MG »C6 HAMJepno u nenagijepno orayniniu, 360r *,y8poka, upeko kojujex me emjeM, HO MyKOM »oBze upeliu, ysjepeu umag, za MH MW omu »Y eBojum wenpuma momry Hoce! .. .“ Oera- zo lie, ago Bor ga, Guru uagoknaljemo y KiBH3H = ,Cnomeuuuu“, kojy upapeljusauku Og6op wamjepasa caeraBuru u oGjenoganu- TH, — a ja oerajem omujeM, mro cam Guo, mro cam u mro liy Basga u Bujekom zo rpo- 6a Guru, sa omliy Hapoguy c1ory, 6pacrBo H jeguHcTBo, Kao eTaHan KaMeH — TBPA, He- NOMHYAH H HCHBMJeHIBHB, Ca IECIOM: . ,3zpaBo Bjepo cBakom eBoje: »SIpaB OparuHeTBo, Bjepo moja! > ,)83IpaBo Cp6u, s7paB XpBaru! »CBu CaaBeHcTBa, palio, 37paBo »Ro. Tog mueza o uszaju »Hek ra nocu upra ljaBo!...“ Korop 10 (22) Aupuna 1898. J, Cyrgeumh, s . Naši dopisi Beorpan, 3 (15) — IV — 1898. YecTe npomjene-H TpsaBnine emerajy Hanper- Ky H mHoro crapnjux, eliux u jauux IpxaBa, a KAMO ZH MawHx H mlaljax kao iro je Cp6uja. Ho mTO je OBO H OBAKO KOJ HAC, HHjecMO KpHBH camu mH. Jep mu Tex mro noljemo eBojam IyTemM, yrmre- Te ce neko og molinujax eyojeza HIH ,7OGpoxeJa- TOBA“ Hamiux, za mam Gajaru 60H 1IyT IOKAE, Ia HAC y HAIpeNOBAy OMETE. Ila unax me moe ce pelin za He nHanpeny- jemo, am H y OBHM TpšaBanama H uecTum npomje- Hama. Pasymnje ce, za OBHX CMeTEA HHje, KOpala- zu 6u 6oze u 6pxe. He »jepyjre omuma, koju Beze za Cp6nja oma- za mj uagx u uponaga. Hema mu nyHo eroelie KAKO €MO ce Typaka ocJoćoguau, a moxemo pelin la, NOopeg CBHXx CMETEBA H He3rOja KOje eMO HMAJIH Ka0 MAJEeHA H MJAZA ADKABA, HILAK CMO OJZMAKJIH nae u. up. og Zlazmanuje, koja je y Belioj u KyJ- TypHoj zpoxaBu Beli TOJIHKO BpemMeHa. Hasemliy HeKoJIHKe HAIpeTKe, NA Cy7uTe cama. V noueTky oBora Bujeka mu uujecmo uma nu jegue jegune wxoze, a naHac 1mopez BeJHKe mKo- ze, Boje akagemnje u nopez zBazjeceT u HeKOJIHKO CPOJIBHX H CTPyuHHX IIKOJA HMAMO IPOKO XHIBAJE OCHOBHHX IIKOJA CA ZBHje XHIBAJE yuHTODA H yuH- o reznina. IlIkoze oBe eroje y muorome 6oe nero Bamie y Jazmanuju. Cag je omer cnpemaH 106 mpojekar sakona 0 Ocnosnum mkojama, kojum lie ce yBecrTH muore Ho- ,Ma — mpeny6oka u njeuuta Bam xBala u BHH& H NOGOJBIIATH CTAEEe yuuTEJCKO. JaBemilie ce CTAJAH CTPyYAH HAZ3OP, NOJMJAO H ONPABKO mKO- za Bpumhe ogpysn, HaćasKke ImIikojekux 1 baukux norpeća spiulie 6cpeekm 1mKoJ. o6opu; mare yuu- TeIeKe nosnenke ce go 3000 zunapa, a rogane czyo6e emawulie ce na 30. obe . V noezenie Bpujeme maeroju ce za ce mpu- spujega y 3eMI6H MITO BHIIe yuaupujenu. M oz napoz- HHX IUKOJA Ca Ce OuEKyje, NA HApOX y TOM yuy- liyjy. Tora pain NpoxaBa nogeriue u“ noTmomaske yuuTe/6e oko ypeljuBawa IIKOJICKHX BPTOBA H IOy- vaBawa ljaka u _Hapoja y manpegunjem nauuuy ra8- noBama u oGpaljusama sem;be, upupeljyje nomonpn- Bpujenue KypceBe sa yuureme HT. 71. IIponnie roxu« He Harpaljeno je 17 yaure;a narpagama og 70-250 nugapa sa pag oko ynanpeljasama nozeke upuspnje- ne. Ja game ogpeljee cy crazne Harpaze. oz 100-300 zunapa. < A M pyunu paz noueo ce yBoguTH y mymixe oem. IIKOJEe. Ja OBO IOGTOjH HApPOuHTO APYIITBO 34 yBO- jeme pyuHor paza u y myiike mkoje. OB0 zpymi- IBO oGuzaro normoma:ke gpxaBa re je omo upupe- Nuo No cag zBa Kypca sa GnpeMa2 yuure;a pyu: .HOr Paza y KApTORAKH HP CNOjNOBOM CTOJADCTBY. OBe rogune yseneH je OBaj NpenmMeT y yuuTemegy NIKOJIy, & HMA ZeGeTHHA OCH. IIKOJA y3 KOje €y Beli orBopeHe ljauke pazuonnie. ž «IIpomze roguue yuuTeBeKo yapyxeme odno- BaJo je wuxozcku Mysej, Koja Beli caga uma noBeliy 86upgy upezmera, koju le 6uru nsJoxeHu 0 yun- TeeKOj ekyniiruuH, koja le ce oBuje npsara y &BLyCTy. Jom jenay zujeny nojaBy mmamMo za saGmpe- sxumMo. Ilpuje Kparkor BpemeHna uerakuyrTa je mpe- KO ,YuurTea“ mucao, za 64 Trpećano npaxaBa a NONIAJBO KOTA TO ZA NpOyuHu MKOJe H pase Npoe- Bjerne yeranose y Illsegekoj u Hopsemkoj. Tu na: ponu cjeBepuu 6 MaZo epeeTasa mocruriu ey y upocBjera BHCOK CTEII&H, A H APJTHX yCTAHOBA HMA- jy, Na Ce HA IBHX MOIy yrJ/egarTu u mnore nanpez- unje gpxaBe. Cagasu muuuerTap npocsjere npuxBa- THo je oy mucao a jom OoBora era oruyToBalie y IllBegeky 0 TpONIKy ApokaBuom jenaH upovecop yuure;peKe mikoje u jezan yuHTej. M xa He nomuwem »pyre erBapH, na ce Ho OBOME BH/H, ZA Ce Ha upoeBjeTy '7ocra iaskie o6pahia. Ila u ua zpyrum nozuma ne moe ce pelin za ce croja m He nanpenyje. M ako Cp6njy KBace ABHje BeJIHKe IJIOBHO pujeke HlyuaB u CaBa, zo upnje HeKoJuKo rojuna, caMo ey maoBuje zalje ayerpujekux 1mapoćpozgeknx upymraBa. Cag u OCp6mja uma eBoje 6pogapeno ZpyurT60 Koje zujemo naupenyje u nenpecTaHo HoBe napoćpoze naćaB/a. Cp6uja je jena og majBelimx msBosa y eTona Hapouuro yrojeum eBuwama. M3Bo3 Taj mre roToBo camo y Mayapeky. IIpmje roguuy nama Mayapeka saTBopu rpamuny Cp6uja sa oBaj H3B03 HP Ipeko jacuax u ogpeljemux, Nornucannx TproBaukux yro- BOpa, Te y TOM OCp6nja nperpna orpomne Imrere. la ce TaKO miTO He 6u nonoBno, y Cpćuju je oe- HOBAHO ZPYWTGO 84 upEpaqy C6wtwcKo2 meca. Ono je nogarjo y Huniy BefđuEgy mogepuy Kranniny, a 687 noguke npyry y Beorpazy. Og skeesuuuke eramune nopen Cape, iozufin le ce npyra oke;pesinuka zo oBe kzanune na /ly- naBy. M oBaj pax nspazulie cprieko apymrso, koje je CKOpO OCHOBAHO y INHDBy za Noge Kylie H rpaljesune zpyre. Ilopeg mocrojelinx sweesnuyja, pagu ee na TOME za ce nojurae jegaa npyra og Branke It0- pen Tamoka, a Zpyra o7 cagae upyre go BaeBa. 3a uorpećy CcpneRux Re/6e3HHNA HMA Ap2KAB- uu majgau kameno2 eva y Cewy, kojm naje noera | u uaBpenor yrza, Ca je CRnompeno ApyiuTso 3% exengoaraipijy nosor yrmenor majgana Mucasa. Tako hemo umaru, uopex upeljamieux marsux zgd asi Hux majgana, koju ce noogaBna. eKCNJIOATHIJY, OBA ZBA Belia. % Hunyerpuja y Cp6uju APyrux mMagux eaćpuka sa pasne upepaze, uma: MO y Ilapauuuy jegay m mogepuy falpuy Tae uuuć sa onjemo; a eag je jom jema Taxa OTBO- pena y Beorpany. . . Ero, na ne peljam gaze, Ia BHAHTe, Za Huak HANDOTK& KOJ HAC HmMA H AKO HAC TAKO yeeTO upa“ Te emerme Koje nauperky emerajy, one GMETIb6 KO- je nemro camri ce6u crBapaMo Am Ham Hx MA. MHOrO BHIIE Ha uyT meke. spase / Donio vijesti . Srbi primorci u moćnoj Rusiji. (Glas iz Rusije). Rusija gradi veliku željeznicu u Kini koja se sa Sibirskom željeznicom i Hivropom veže. — Gradnja te željeznice povjerena je Dubrovčaninu Srbinu Aleksandru Jugoviću, u Rusiji poznatom od- ličnom inžinjeru, za kojega se misli da mu je na- mijenjeno prevažno ministarstvo gragjevina u Rusi- ji. Brat njegov, u Rusiji poznati industrijalac, po- sjeduje nekoliko velikih fabrika za izradu. pamuka u Turkestanu. Še Drugi jedan Dubrovčanin (?) Srbin inžinjer Je- ronim Taburno upravljao je gradnjom velikog dijela Sibirske željeznice, a danas je šef važne pruge Mo- skva-Saveljsko na Volgi. — 1 pored njega sklonio se mnogi valjani mlađi Srbin koji je morao u Svi- jet u Rusiju, jer na domu nema napretka. Srbi so potiskuju i zapostavljaju se kojekakvim tugjincima. I pomoćnik načelnika carske željeznice mladi | Srbin Bokelj inžinjer Jakšić stekao je već lijep glas pa je i on vrlo uvažen, a slušao sam megju ostali- ma još i za nekog vašeg zemljaka Srbina Cepovića, koji takogjer kao inžinir na dobru glasu, a to će mnogo reći — u golemoj Rusiji kcja je "4 sve Evrope i veliki dio Azije ili jednom riječi '/; po- vršine cijeloga svijeta poklopila. — Pa šta mislite kako su ti i taki inžinjeri u Rusiji nagragjeni? Ju- gović ima 56.000 rubalja godišnje, a mlagji inži- njeri po 18, 12-8000 rubalja. Prema tome možete proesapiti u kakvim dimensijama se u Rusiji se sve kreće; kolika i kakva im je ta Rusija! I prvi ruski glumac traged na peirogradskom dvorskom pozorištu jest Srbin Vasilj Lučić (Dalma- tov) iz Perasta u Boci. A osim toga imade vrlo mnogo i drugih odličnih Srba u Rusiji osobito trgovaca, velikih industrijalaca, pa i u vojsci i u svakakvim zvanjima. »Srbobran“ Iz službenog svijeta. — Nj. Veličanstvo vdostojalo se premilostivo naimenovati pravoslavnog paroha u Toploj kod Hercegnovoga, Aleksandra Mi- kulića, počasnim presjednikom pravoslavne konsisto- rije u Kotoru. — ,Smotra Dalmatinska“ javlja, da će ge ove godine držati u Drnišu od 9 do 11 maja kurs teoretični i praktični o pčelarstvu. — Naime- novani su: pokrajinskim savjetnićima Enrik Mia- nović, Antun Drobac (Sinj) i Lujo Salvi; kotarskim gućima Ivan Policki, Stevo Guzina (Metković,) Ru- dolf pl. Grisogono (Budva), K. A. Storić (Kista- M | Marko Maroli, unje jom paspujena, anu ce u ry ne eroju ma jeguom mjeory. - Ilope o. gudbonim tajnicima Adam Srzentić | nje; sudbeni David. Mandolfo i advokat D Metličić Va s gavjetnici: Melko pi. - i-Gozz ms Jagodić u Hvar, Marin Silobr Stjepan Zoretić u mi o, “In Beča. — Carevinsko sudište u elo je u utorak zaključak, da se moraju. dnevnice “poslanicima, koje je policija prošle S novembra mjeseca izbacila ia zastupničko ku da je lex Falkenhein nezakonita. ———— | Čitulja. — Umro je predsjednik prizivno gudišta u Zadru, tajni savjetnik Giunio, — Srpske zemlje “Srbija. — Kralj Aleksandar primio je u čanoj oudilenciji poslanika Francuske republike, g. Marehanda, koji je prihvatio poslove poslanst _— Prvostepeni sud za Beograd stavio j Pašića, za uvrijedu Nj. V'. kralja Milana, pod 8 g tim, da se iz slobode bradi io A \ nij Na ovu vijest opaziti nam je, da > mogl “bez ovoga procesa kao i bez mnogi odo gjaja i promjena proći. zgleda kao da je usud Sr biji dosudio, da ni u najkritičnijem spoljnim pr likama ne bude unutra mirna i konsolidovana Crna Gora. — Doznajemo da knjaz Niko po Gjurgjevu danu odlazi u Petrograd caru Nikoli 1I. u pohode. Ud ovoga putovanja nadaju se u Cr- noj Gori mnogo čemu. nje Bosna i Hercegovina. — Pišu iz Mostar Onomadne je bila zabava našega vrijednoga d tva ,Gusle“ i tu su zabavu naša mila braća Mu hamedanci posjetili u vrlo lijepom broju, što nas je veoma prijatno iznenadilo, te smo se od sri “| Gjikić, koji je igrao u kolu, te je radi toga zaradovali njihovu bratskom odzivu, koji nam ' prorekao bolje zajedničke dane u budućnosti, | zabavi je bio i mladi a vrijedni pjesnik naš“ Osman Osman mz | bio iz gimnazije istjeran. ' : Paae | — Neki listovi donose vijest, da će ministi Kallay drugoga decembra odstupiti od uprave B gne i Hercegovine. : Stara Srbija i Maćedonija. — O prav slavnim uskršnjim praznicima odigrali su se krva dogagjaji u Kumanovu, gdje od dulje vremena p stoji prepirka izmegju tamošnjih Srba i Bugaraša jli ti pristalica patrijaršije i egzarhije. O Uskrsu prošle godine uspjela je egzarhija, potpomognuta diplomatskim bugarskim agentom u Carigradu, iz- raditi irade, kojim se predaje Bugarašima u isklju- čivu svvjinu kumanovska crkva. Prije toga je služ ba u toj crkvi bila naizmjence: jedne nedjelje: slu: žili patrijašijski, a druge egzarhiski sveštenici, na- rod je pohodio obje službe. Tu su crkvu sagradili baš očevi današnjih kumanovskih Srba. Tako Srbi ostadoše čitavu godinu dana bez crkve i službe, jer gu zaptije u nju puštali samo one za koje bi sve- štenik kazao da su Bugaraši. — Beogradski , Odjek“ o tome dalje piše: Ali i strpljenju ima granica. Približavali se. “osvijetli dani Hristova Uskrsnuća, najveći praznik u svemu hrišćanstvu, kome se svi raduju i svi ga željno očekuju. Za Srbe u Kumanovu samo nije bilo radosti. Oni nijesu smjeli na tako svjetao praznik ući u crkvu da se bogu mole, jer:im to nijesu davale zaptije, koje već godinu dana čuvaju crkvu. 4 Kad su Srbi vidjeli da im ge_molbe ne sa: glušavaju, riješe ge, te na veliki Petak u masi ugju u crkvu da se bogu pomole. Zene i djeca su bili Kaže se da je tada dobjeglo u oblast dubrovačku mnogo ka- sanskom i o zavisnosti njegovoj o nadbiskupu dubrovačkom nije. ao Podlistak | > Engelova povjest dubrovačke republike preveo, dopunio i primjedbe nadodao Ivan kanonik Stojanović pa $ 17. Nastojanje nadbiskupa dubrovačkijeh da prisvoje sebi sva prava barskijeh nadbiskupa. Zavagja radi toga sa bosanskijem banom Borisom i sa Sljepanom Nemanjom srpskijem 1142-1169. Nastojanje dubrovačkijeh nadbiskupa poduprto od senata u Dubrovniku, da podlože sebi sve crkve, koje su od prije bile podre- gjene barskom nadbiskupu svjedoči ondašnju samostalnost dubrovač- ke republike. š Papa Inoćencij II. je g. 1142. po novo povjerio nadbiskupu dubrovačkom Andriji!) cijelu dijecezu nekadašnje nadbiskupije barske (V. $ 14). Andrija je s toga držao nekoliko provincijalnijeh sinoda posredovanjem papinijeh poslanika, ali je mogao skloniti na posluh veoma malo biskupa, jer su bili većinom na srpskom istočnom zemlji- štu; poimence se pokazaše trajno uporni, biva odani istočnoj erkvi, episkopi Ulcinja Drivasta i Kotora?). 9) Andriji II. 2) Farlati navodi dva pisma, kojijema bi bačena anatema na episkopa kotorskog, jer nije htio da dogje na sabor dubrovački. Red je spomenuti, da se velika epoha razdora crkve u istočnu i zapadnu nema smatrati kao kakva zgoda materijalna, kojoj. se zna tačno vrijeme kad se je desila, nego kao i svaka druga moralna prevrata, bila politička ili vjerozakonska, kojoj se hoće vremena dok dopre do potpune zrelosti. Razdor je uprav započeo sa Konstantinom, kad je on sagradio Carigrad i odabrao ga za prestonicu rimskijeh careva nazvavši ga ,Novijem Rimom“, kom su po njegovoj želji imale pripasti malo po malo sve povlastice staroga Rima, kao i opiskopu earigradskom crkveno prvijenstvo episkopa rimskog. Otolen Henotig cara Zenona, kojim bi proglašen vasionskijem patrijarhom Ivan Postilae, patrijarh carigradski, pak Ektezi cara Heraklija i t.d. , j Razdor bi konačno dovršen tek iza sabora fiorentinskoga. Dakle narodi koji su vršili službu božiju po istočnom obredu, kolebali su se mnogo i mnogo godina megju Rimom i Carigradom. Za to je bilo naravno, da srpski župani i kraljevi pristajuć njekad uz papu rimskoga a njekad opet uz patrijarha carigradskoga, ho- ćahu da budu potvrgjeni čas od jednoga a čas od drugoga (V. u Jagićevoj »Historiji književnosti“ poslanice sv. Save papi rimskome), dokle se na svrhu odmetnuše i od Rima i od Carigrada osnovavši svoju vlastitu patrijaršiju. Hrvati iskaše iz po- četka svećenika u istočnijeh careva, da ih upute u kršćanskoj nauci, a oni ih sa- vjetovaše, da ge za taj posao obrate papi rimskome. . tolika iz Srbije, gdje se širila istočna vjera i iz Bosne, gdje se ras- prostiralo patarenstvo. Kažu da je uz ostale bilo primljeno u dubro- vački senat i pribjeglo plemstvo bosansko, a nadbiskup dubrovački Mihajil Tribuniuse) (1153-1189), i ako Mlečić po rodu, ipak se sta- rao da podvrgne svojoj vlasti i biskupa bosanskog. : Borisu'), banu bosanskom (1153-1169.), bilo je protivno i što su se selili njegovi podanici i što se smišljalo podvrći biskupa bosan- skog nadbiskupu dubrovačkom. On opustoši g. 1159. oblast dubrovačku, a nadasve dolinu Župe; g. 1169. zaprijeti iz nova. Dubrovčani, poduprti od Kotorana, Peraštana i Ulcinjana, sakupiše 8000 ljudi pod vrhovnom zapovjedi Miha Bobali i generala Iva Ćerve“), Boris bi kod Trebinja pobijegjen, s bosanske strane osta mrtav n« bojnom polju Toma Vukmi- rović, a s dubrovačke Ivo Cerva: hrabrost posljednjega živi još u uspo- meni Dubrovčana po starijem pjesmama). Ž Mir se uglavi i bi sklopljen uzajamni ugovor za trgovinu i bezbijednost, po kom nije trebalo da plaćaju ni Bošnjaci u Dubrov- niku, ni Dubrovčani u Bosni nikakva nameta ni carine. Ban je tre- balo da nadoknadi ratne troškove i da šalje Dubrovčanima svake godine po dva lovačka psa i po dva konja bijelca. O biskupu bo- . Dubrovnik, kom je cijela kultura bila na osnovi latinskoj i italijunskoj, nije bio zapleten u te raspre, jer su se čak i njegovi prvi stanovnici, dok su bili još u Epidavru, držali postojano crkve zapadne, t. j, rimske po svojijem italijan- skijem navadama. Vrljali su za njeko doba samo gni doseljenici, koji su dolazili iz susjednijeh srpskijeh zemalja pod latinsko-italijansku aristokraciju dubrovačku. Vrijedi još znati, da su prije savršena razdora metropoliti grčkoga obreda imali pod sobom episkope latinskog obreda i obratno: lutinskijem episkopima su bili podložni episkopi obreda grčkoga, kao što dokazuje još i sad gdjekoji slučaj po Aziji i Africi. Papa Aleksandar III. šalje g. 1167. na 29. Dećembra episkopa barskoga obreda grčkoga arhiopiskopu dubrovačkomu, da ga poučava u obredima . latinskijem, jer se u ono doba često prelazilo iz jednoga obreda u drugi. a) Vijest Mansi-jeva, da se ovaj podložio mletačkom patrijarhu u Grado, nema nikakva osnova, kako dobro kaže (oleti. ; ') Boris, nezakoniti sin Kolomanoy, u narodnoj predaji nazvan Barić, živi još u uspomeni naroda dubrovačke okolice, kako sam se i sam mogao uvjeriti kad sam tu skoro bio u Župi. 1 ; KE 2) Orbini piše u svom ,Regno degli Slavi“ na str. 317. da je ban bosanski bio nagovoren da zarati na Dubrovnik od episkopa bosanskoga, koji se nije htio podlo- žiti arhiepiskopu dubrovačkom, a bio je i sam po sobi čovjek ratoboran, te je na- padao na župane humske i travunske, dok ih nije savladao i podložio svojoj vlasti. Kotorana je došlo 400 vojnika u pomoć Dubrovčanima pod vodstvom . Petra Bolice, a Peraštana 10 s vogjom Milošem Šestokrilićem. Ovi vogje se bokeljski po- ; slije zavadiše megju sobom u Boci Kotorskoj, gdje je bilo štete i krvi. Senat du- brovački posla Nikolu Bodaču koji smiri Peraštane s Kotoranima. du od Stjepana Nemanje, povrati oko g. 1188. nadbiskupu dubrovač b) Kačić; Razgovor ugodni. lo govora. i: Isto tako ne pogje za rukom nadbiscupu Tribuniju, da po vrgne sebi crkve u Uloinju, Kotoru i Baru. Stjepan Nemanja je i suviše zanesen za istočnom. erkvom, te to nije htio dopu Uzalud je papa grmio u bulama i brevima 1158. 1167; uzalu prijetio erkvenom anatemom. Papina kurija pokuša ponovo g. 1 da postavi nadbiskupa u Bar, ali kad ovaj nije bio pripo: Sva prava barskog arhiepiskopa. S 18. Mirno uvećavanje dubrovačke ' oblasti 2 18, van sti i trgo 1160-1169. Dubrovčani pomažu Greima da opet a Dalmaciju liq L, odbijaju navalu. Mlečića i stavljaju okrilje Viljema kralja sicilskoga 1173. | Njeki susjedni plemić Dekusije, sos mjesta Žrnovni stavnog djela Konavala, uda oko < (Kosova. Pamti Dubrovčanina Mikaču i ustupi svome zetu pod njekijem be: Svoje okružje, koje: tako dogje u oblast dubrovačku. s. s: * a Senat, Kim ge više svidjelo da goji mir i prijateljstvo: sa jedima, nego li da se svagja radi rasprostiranja duhor dležno nadbiskupa dubrovačkog, dii ua ao Kulinom banom bosansii Proovat trgovine g Italijom Kad je e. 1: # : X macija (osim da) E oteo Ugrima i Mlečićim čani i posavj pa ž Su ga u, tom pomogli eo OVI SAAlI 88, da pozatvori dvekolik Ž Maje 4 ) zemljištu. Brodevlje Mletačko Nise. A E KE kneže Krvašu i vsil vieka, i Tako mi