t. ne | godine. morao. | Duše skupio u jedno mprm a “tugjini, a je za mo pe oda traži utočišta > najveći ideal i san svoje velike i poštene ožno kolo Srbe, Hrvate. Slovence, ljubeći ih sve podjednako. doni. očin- skog ljubavlju, da dočeka i najveću sreću. i blaženstvo, da i megju njima nestane. svake razlike, koja bi bila na štetu zaje-. : dničke lijepe i prostrane njihove domo-- ovine, i da ih budu svuda, u. svijetu poštovati i prijatelji i protivnici u onoj. istoj mjeri, u kojoj su se proslavili u. ratu dični sinovi stare njegove kraljevine, odgojeni i uregjeni pod njegovim žezlom. i upravom. To mu od srca želi naš list uovoj. svečanoj prigodi sedamdeset l pete godišnjice njegova rogjenja. Da živi naš uzvišeni Kralj, Petar Ia Karagjorgjević, i sin mu Presto- tonasljednik, Princ Regent Alek. sandar! a8 Naša prva riječ. Na ovim surovim hridinama boravio je kroz vijekove jedan gipki organizam, | koji je, izložen svim udarcima vjetrova, znao da sačuva skrušenu svoju slobodu, si- lom svoje kulture i svoga uma. Vjera u. spoj razdvojenih dijelova jednog te istog naroda, proklamirana je kroz Gundulićevo pero, a značajna i široka crta, koja je u toj vjeri vodila, u širokim i prostranim kon- cepcijama, naš stari Dubrovnik, održala se je i poslje gubitka njegove slobode. Opa- danjem nade u restauraciju tog hrama slo- bode, bacio je Dubrovčanin, možda prvi, sa obronaka ovih gora, dalekovidni svoj po- gled na slobodne bracke državice, od kojih je jedino isčekivao svjetlo i spas. I ta vjera dala je toj idejitvrlo markantnih ličnosti. Ona je prošla u baštinstvo, in carne et os- sno jer slijepac. ne. može da prosuđuje. sibus inanajnovije generacije, te se ispoljila, u najvećem inn iza ma rata. "Postavljen nas “orad HA TAKO VELIKO ušnjee kroz rat, dao jemnoge svoje sinove za iskup | narodne slobode. Stupili su ponajbolji du- | brovački Srbi i Hrvati u teške uze austrij- skih tamnica, i svoju vjeru nijesu pogrdili. Dubrovčani su, i za vrijeme ovoga rata, i u stranom svijetu neumorno radili u is- punjenju narodnih zavjeta. Dubrovnik je svoju dužnost izvršio, te ponosan, može danas da stoji u velikoj narodnoj zajednici. On je neopisivim ushitom, dočekao svijetli odan ispunjenja svojih ideala, i hoće i dalje da djeluje, učvršćuje i jača tu zajednicu. Ne kažemo ovim, da je u našem gradu i okrugu. sve zlato, i da nema ništa što nas može da ojadi. Mi bi sami sebe precijeni- vali, kad bi tako tvrdili, i možda bi smo. državnom interesu mogli samo štete nani- jeti. Imade pojava, koje su ostatak, kroz jedan vijek zlo utuvljenih principa od je- dne koruptivne vlasti. Možda smo jedan dobar dio i sami krivi, — mi intelektualci, — da imade i razornih elemenata, koji su bili zaštićeni negdašnjom pokvarenom vlasti a mi nijesmo hajali, da takovo zlo barem | i oplijenjeni srpski vojnik čuva kuću, kako, m štitu donio zlatnu paraliziramo. Rađxje povećao takove na- rodne griješnike. Odgojeni u onom despo- jao da ie papira. nesvijesne redove, ni- jesu osjećali strašno poniženje u svojim. Pe dera Radi takovih pojava, radi manjkavosti spoznaje nesvijesnih elemenata, a s druge | dh. strane radi nehaja i ravnodušnosti za na- : stojanjem 3 potrebitim natjećanjem oko | učvršćivanja. 1 uređenja svoje države, ada | ne zahvati skleroza ovaj negda gipki or- ganizam, mi danas: izlazimo. Srbe, Hrvate i Slovence smatramo. je- | dnim narodom i ne praveći nikakve razlike | izmegju njih, stojimo na stanovištu, da je Svaki od tih ravnopravan i. slobodan, na- živao se kojim imenom hoće. se Borit ćemo se protiv svih onih eleme- menata, koji bi potkopavali temelje prije-. stolja slavne nam dinastije Karagio rgievića. Centralizam smatramo toli korisnim i spasonosnim po državni ustroj i zato ćemo iza nj uložiti svoje sile.“ Spravni smo da otvorimo svoje. Nag. če, oda se iznesu prljavštine crno-žutih špi- juna, te kuge, koja je pomorila toliko našeg naroda, a od kojih našoj državi nikad ko- risti neće biti. To ostaje uvijek prljavo smeće, koje otvrdnuto u starim grijesima, nikad se podignuti neće moći do uzviše- nog i poštenog ispunjenja dužnosti prama otačbini ; ali ćemo zahtjevati samo ' tačne dokaze i odgovornost onih koji iznose. Naša je svrha odgajati narod, da se. opaše oružjem samosvijesti i spoznaje ve- like i korisne promjene u ustrojstvu. vla“ stite države. Moramo pokazati, da u nama nema više ni traga od onog razorenog si- stema, koji je mogao da žive dugo vrijeme u demoralizovanim gomilama, koje su vo- dili u klaonicu, okićenu hrvatskim troboj- nicama. Gdje je namjerne zloće, tu ćemo: ljutim tdarcima podvrći narodne zlotvore. Protiv nehaja istupat ćemo oštro. Nije do- sta (manifestirati i pjevati: ,Zovi, samo zovi“; a kad te zove, upadaš u zemlju da se kriješ, i tražiš nek ti i dalje iskrvareni iza hi aa VAKO li Ga KEVAVE jabuku slobode i sedam se godina za nju borio. Vrlo bi bilo komično, da nije žalo- sno. Mi nećemo nikada imati dovoljno snage, | da učvrstimo temelje svoje države, ako ne budemo svijesni, da što radimo, radimo, ne više za tuđina, nego za sebe. Napose ćemo posvetiti veliku pažnju obnovi i unapređenju seljaštva, te glavne srčike naše države, koja korisnim organi- zacijama ima da bude najjača podloga za zdravi državni ustroj. Književnim i kultur- nim tečevinama posvetiti ćemo također svoju pažnju. Bit će, u jednu riječ, naš list tribina za sve narodne interese. = Još jedno da izjavimo. Pošto još nije naša država učvršćena: u svojim temeljima, te ni same granice još nijesu utvrgjene, a još. manje sređena u- nutar njih; obzirom, što neprijatelj besra- mno drži okupiranim najpotrebitiji dio naše zemlje, i još je u ropstvu jedan od najsvi- jesnijeg dijela našeg naroda; cijenimo, da. bi bilo ne samo neumjesno nego i ubita- .čno po državni razvoj, izazivati u kući tr- zavice i nesporazumljenja, i zato list hoće. da bude nezavisan. Mi ćun M. Pavićević — Dubrovnik PETAR MRKONJIĆ. *) Došo si ko vihor, svetiteljskog lika, Pod bremenom bola, od kog duša grca, I k'o neka čudna, ispolinska slika, Vij'o se ograšjem, velikoga srca !... “To je bio trenut nabujale plime, Grčeva i sumnje, kad se duša ledi, — Dan ledenog sunca, oluje i zime, Kad se kroz smrt juri: grobu il pobjedi... = Kršila se snaga hiljadama diva, bok ključao orkan paklenog goriva Nad Srbijom, majkom ćutljivih Lete Dok je tvoja riječ, sa litice sure: i ,Naprijed. junaci !“ — .poput noćne bure Grmljela,... i bila trijumf strašnog boja... \ 2 Pod ovijem imenom borio se je, kao vojvoda, za slobodu Bosne i Hercegovine, 1875, i 76. godine, o naš viteški Kralj, Petar 1. moe sia iva e uredništva). Tri Petra... Pred očima duše vidim do tri Petra: Svačić Petra kralja, Petra Zrinovića | I trećega: Petra Karagjorgjevića .. | Nikad lepšeg nisam zamišljao spektra : Pred očima duše, vidim do tri Petra... Sa prvim se naše začelo Kosovo... Sa drugim se stara povredila rana; Treći smače ona dva crna gavrana, Baš kad htešenadnam zagraktat nanovo... Treći Petar naše osveti Kosovo... S tim Imenom naša skopčana je sudba — Hrist se rodi, umre, al? Hrist voaliese. Nek i ono nama naš Vaskrs donese : To je celog roda hrvatskoga žudba. o Stim Imenom naša skopčana je sudba... U te ime, rode, u današnjoj sreći — Koju s Kraljem svojim deliš blagodatno, Dok Novoga Doba sviće Jutro Zlatno... Kliči: ,Živ nam bio, u slavi i sreći, Kralj naš, Petar Prvi! ,A za pravo Treći!“ U Dubrovniku, 12/VIL. 1919. Žitomir D. Simatović. | HapoJa ; Nastojeći koncentrirati javno mnijenje za ispunjenje patriotskih dužnosti, pokazati ćemo ujedno, da želimo pravednost prama ž svakomu, i zato ćemo istini u oči pogledati, opa bila komu i neugodna. Naši je program : Moralno preporođe- duhu, i prama ovim načelima, bit će uređi- van naš list. =a ave Msisami HuBaJIMJIHMA. Drnođotjeme u yjeuui»etwe CpCa, XpBara u CuroBenana mrakeHno je o6nm- HUM »KpTBama. BejuKu 6poj naruux naj- xpaGpujux CuHOBa NOJIOXKMJIH CY CBOj IKHBOT HA OJITAP OTAUGHHE; HA E>HXO- .BHM KOCTHMA MU Cala 3HNAMO 3FpA1) HAIIET HOBOTF H BEJIHKOT KPAJbEBCTBA. LIPyTH, PAHEHH, TIPOJIMJIH CY CBOjy 1pa- roney KPB 34 Cnac u cpehy cBora HEKH OJ IbHX M3JIHjeHEeHM CY, a H&KH Cy OCraju COFAJbH 34 LIHO »KH- BOT, H3TyOHBIIH HOTE, PYKE, CIIYX, TA H OuHH BH/L. TO CY HALIH CJIABHH MH- BAJIMAH, M3 UMje IIPOJIHBEHE KPBH HHUE Halia oriuura croGona u jeguHcrBo. HeKku ou OBHX HHBaJuna crnoco6uu Cy, La CBOj4M PALOM 3acJyKe CBOj HA- CYIIHH X.b€O; APYTH TIIAK JEKE OCA- KakienH, u Hehe Guru y CTatby za npe- xpane ce6e u cBoje moponune. H jen- HH H Apyrn norpe6yjy 6pse u oG6u- He momohH.. Ty noMoh npya OBuM jyHauuma, Ha NPBOM MjecTy —pKaBa, a 3aTumM HpyurBo lIpBenor Kpcra u upyra na- NA Hu CrpaHa NOGPOTBOPHA = APJIITBA. MebyTuM, OHH Cy MHOFOGpOjHH H IbH- XOBe Iorpeće cy BeIuKe u pa3HOBP- CH€, C TOTA Cy IIOTpeGHe HOBE HEHIIHJA- THBE, JA yOJaxe paHe u Oujene Haruux MHBAJIMJA y OBUM NPBHM HajTEXUM JLA- HHMA. BpxoBHa KOMaBJA, y ume nese CrneKkO-XpBaTcKOo-CnoBenauke Boj- Za Ja nd y3me uuuuujaruBy Ba Npuky- KpaJBEBCTBY, 34 JIMUHe HHBAJIMJIE, HEF- namibe Gopue u xepoje, upeko uuje je NPOJHBEHe KDBH H IIOJIOMJbEHHX KOCTH- jy ocrBapena Hama saBjerua ujieja. 3a IPHKYIJbAHE TE TOMOHH HBa- GpaH je ša ,MuBajmuucKku nan“, Ile- TPOB NaH OBe rojuHe (No CT. KaJeH- napy) «ao pobennaHn tb. B. Kpaba Ilerpa 1. Tora nama uaBpiuinhe Bojne BJIACTH, y3 nNpunomoh 1o6poTBOpHux HajGOJBA BOJbA, yGeheH caM, u OBOM IPHJIHKOM NOCBENOUHTH, — NIPHKYTIJbA- Ib€ HOBUAHe NOMONH, Y NEJIOj 3EMJBH, IIOueB 0/1 ij poje aa na zo Hajma- Ibera ceJma. YnyhyjeM nosuB na obunupe u Boj- HHKE Halle xpa6pe Bojcke, za ce Tora NaHa CeTe CBOJHX HEBOJBHHX APYTOBA, u na cBojum npujosuma npeBujy 6par- CKH MEJEeM HA tbHXOBE paHe. MoJgumM HEJOKYNHO CTAHOBHHIITBO KPAJBEBCTBA, GOraTo u CHPOTO, MYIIKO H KEeHCKO, CTAPO H MJIALLO, /IA CBAKH TIpeMA CBO- juM CPe/ICTBHMA, IIPMJIOKH CBOj apak 34 HAUIe HHBAJIHJLE, xepoje, asu Gorajbe. MHJIOCTHIbA, BE KAO 3HAK Halle upy- rapcke naxibe u /byOaBu. Ouu umajy IIpaBo, xa pauynajy Ha Haliy 3axBaJ- HOCT HM HA HAIIY /byOaB. CBu cMo Mu NATHJIH 34 BpeM€ OBOTFA IyTOTA M KP- BaBora para, amu he 6garojaru rmo6e- NOHOCHOTA MHPA yYUHHHTH, A Ce Te NnaTibe_ 6p30 3a6opaBe. HHBAJIHJIH, TAK, NaTHhe H AJbE, ILEJOTA CBOFA BEKA. CBeTa je IIyKHOCT CBaKOra CpOuna, XpBara u CJoBenna, za Te maribe y- ONaKH V KOJIMKO GOJbE MOXKE. IIpukynsbeHa_ noMoh uHaMetena je CBHM HHBAJIH LAMA HallETA KPAJBEBCTBA. .0Bojunuu u rpabjauu, rpatjauke u HajcBeTujy NaTpMOTCKY, IJIEMEHHTY M Opareky 'nyaHocr! BoraruM NpuJo3u- Ma VOJAXHMO 6e1y HAINIHX BPJIHX HH- BAJIHJA H YTPHMO CY3€ IbHXOBE CHPO- uanu. Hana nmaxa u 6pura 34 wux nje prama državnom auktoritetu, i u ovom | u izlijevima harnosti, £ 3 EMATNA. 34. faoiv CBETy. Avanoc ix o. odi TIJb&IB€ HOBYAHe NOMOhH, y uMjedome. ApyluraBa, — uuja he ce roToBocT " OBa noMoh Heke um ce zaTu Kao. JeLio, Yuunumo CBH Tora zada cBojy | TIOKA3AT . H OBOT NyTA, Na cy ce u- MAJIH PAL IITA XKPTBOBATH. IlerasbHHju niporpaMu 3a Heda cku lan, 34 Pak s MecTO, 6uT he y BpeMe OOJjABIbEHH. o o 20 | jyaa 1919, — Hauey- HuK 1ura6a BojBoja DE. 11 Mu- miHh C. p. >> ak s... ia Dubrovačke vijesti. Čitaocima. Pošto su nam prostor lista zauzeli aktuelni članci, bili smo prisiljeni da izostavimo za ovaj broj nn političke, i druge vijesti. Narode! Šesnaest je godina, otkada je Velika Narodna Skupština u Beogradu, na- šoj prijestolnici, pozvala Nj. Veličanstvo Kralja Petra 1., da bude zvijezdom pred- hodnicom, ne samo maloj Srbiji, nego či- tavom našem narodu. Otada se povrati srpskom prijestolju sjaj i veličina, otada počimlju dani slave i veličine našega Pije- monta. Umnim vladanjem, špartanskom u- strajnošću, preporodio je On u kratko vri- jeme malu Srbiju, te stvorio hrabre soko- love, koji nas, poslije niz vjekova ropstva, istrgoše iz pondža krvoločnog orla. Juna- čka Njegova djela i nepobjedljive Mu voj- ske za naše Oslobodjenje, prinijeti će, u naše mlagje naraštaje, od Timoka do Ja- drana, od Ohridskog jezera do Alpa, na- rodni naši pjevači pjesmom, a starci i majke iz naroda gordom ljubavi i silnom riječi, te ih očuvati za sva vremena. u našem narodu. : U danu svjetlosti, Narode, slavimo s toga sutra svi, bez razlike, Srbi, Hrvati i Slovenci, Imendan Kralja -Našega, jer Vo- ljom Njegovom i Slavom nepobijedne Mu vojske, granulo je nama svima sunce Slo- bode, što danas ogrijava sve krajeve, gdje se našim jezikom govori. Natječimo se svi slavimo svi, i brat sa Sulte, i brat s Morave i s Vardara, Kra- lja Našega, blagosivljajmo Njegove nadčo- vječne žrtve i one što ih je s Njime pre- trpio srpski dio našeg naroda; blagosivljaj- mo i sva ona vješala, razboj stvaj i neprav- I 1 očia . 4. : Ti Bo KOJA je DIO čistu Zč« LnarLu. 28. lipnju 1914. do prevrata, jer su nam svi skupa donijeli Oslobodjenje. Narode! Ukrasi s toga sutra, prilikom ovog velikog Goda, svoje domove naro- dnim zastavama; zatvori svoje radione, o- stavi svoja polja, i pohrli u hram Gospo- dnji, da se pomoliš za Kralja Oslobodite- lja, te se sjeti ujedno i Njegovih palih ju- naka, koji zadiviše cio svijet, koji su nas svojom krvi iz ropstva otkupili, koji su nam svojim herejstvom pribavili simpatije cijelog civilizovanog svijeta, a koji nas sada gledaju sa nebeskih visina, te blagosivlju bratsku ljubav i slogu svih nas Srba, Hr- vata i Slovenaca, u našoj slobodnoj, veli- koj i slavnoj otažbini! A ti, Omladino, sunce budućnosti na- šeg naroda, u čijem još mladom i nepo- kvarenom sreu plamti prava i nepomućena domovinska ljubav, ti se prva preni, i prva. pregni! Nemoj nikada da propuštaš prigo- de, da se uvijek dostojno slavi Kralj Pa- tnik, Kralj Osloboditelj ! Zapamti da je On postao sviinom sviju Jugoslavena, i da nam lik Njegov mora biti svetinjom, dok bude svijeta i vijeka ! Neka ti je bez razlike mio i svet svaki kutić prostrane nam domovine, jer je cijela naša država, iskupljena uz cijenu velikih Njegovih patnja, milijuna žrtava naše bra- će iz Srbije, i bezbrojnih stradanja svije- snih Srba, Hrvata i Slovenaca širom cije- log Juga. Ne daj nikako, da se ikada uko- rijeni u našoj sredini najbolji saveznik na- ših brojnih neprijatelja, — nesloga; već uvijek imaj pred očima historički dokazanu činjenicu, koja se dogodila poslije Kosova, da pogibija jednoga dijela našega naroda povlači za sobom pogibiju drugoga dijela. Narode! Posvetimo sutrašnji dan Uzvi- šenom Našem Vladaru, i ne propustimo, da se, s oltara i inbavi i Zahvalnosti, k Nebesima uzdigne tamjan, isprepleten ovom našom pravom i iskrenom molitvom : Bože, poživi Njegovo Veličanstvo Kralja Petra I.! Bože, poživi dinastiju Karagjorgjevića! Du- brovnik 11. Jula 1919. Poglavica Kr. Ko- tarskog Poglavarstva: Dr. Perović, s. r. Zaruke. Naš sugragjanin, čestiti otačbenik Dr. Miće Mičić, koji se je povratio iz stranoga svijeta, gdje je, kao član jugosla-