ali o

NAROD:

ona njihovo mjesto dolaze stalni mjesečni
 nadoplatci, ito u slijedećem razmjeru: za

11. činovni razred 450 K mjesečno, 10.

: razred 500 K mjesečno, 9. razred 550 K
mjesečno, 8. razred 600 K mjesečno, 7.

razred 650 K mj., 6. razred 700 K mjeseč-
no, 5. razred 750 K mjesečno, 4. razred

.800 K mjesečno. Osim toga dobivaju či-
 onovnici svih pomenutih razreda za ženu i
svako dijete po 90 K mjesečno. Penzionir-

ci, udove i siročad dobivaju po 300 K mje-
sečno, a za ženu i svako dijete 50 K mje-
sečno. Ostali činovnici dobivaju srazmjer-
no prema plaćama. Onaj koji bere plaću
od 1400 K godišnje, dobiva mjesečno 350
K, a onaj sa plaćom od 1400—1800 K go-
dišnje, dobiva mjesečno 400 K, a oni sa

< plaćom većom od 1800 K primaju mjeseč-
no K 450. Osim toga dobiti će za ženu i

za svako dijete po 60 K. Ovi doplaci važe

od 1. srpnja. o. g., a sa njihovom likvidaci-

jom započelo. se 15. 0. mj.

Demobilizacija naše vojske. Ministar:

vojni brzojavno je naredio svim koman-

dama, da odmah otpuste sve obvezanike

starije od 38 godina, bez obzira u kojem

“su pozivu i gdje se nalaze u službi, te da

strogo vode račun o tome da se ne prave
zloupotrebe i lična neraspoloženja prilikom
puštanja obvezanika. Djelovi vojnika dru-

gog poziva počeše se demobilizovati o

Petrov danu. Ova bi demobilizacija bila
odavno izvršena, ali nije bilo potrebne za-
mjene. Zamjena će se uzeti od regruta i
onih vojnika koji su bili u ropstvu i koji

se nisu evakuisali na Krf, a nalaze se sa-

da na određenom otsustvu.

Pomoć Šantiću. Preko
dignuti glas, da se oboljelom i od crno-
žutih = neprijatelja ruiniranom našem
pjesniku i rodoljubu g. Santiću pritekne
u pomoć, nije ostao glas vapijućeg u pu-
stinji: saznajemo, da je Kraljevska. Vlada

Santiću odredila godišnju penziju od 7.000:

dinara. Sasvim umjesno i za pohvalu.
Slovene ec“ prima iz Pariza, da će
se. dr.  Tresić-Paviči ić brzo povratiti u Beo-

orad: nece pripadati nijednoj strarićrja po-

krenuće list » Vrijeme“. Financiraće ga Mi-

hajlo Pupin.

Državne novčanice. Državne novča-
niće, koje se izraduju u Zagrebu i Pragu,
bit će predane našoj državi u kolovozu i
odmah će se vršiti zamjena s krunama,

Put beogradskih maturanata. Oko 400
beogradskih maturanata polazi dne 15. 0.
mj. na put po Jugoslaviji. Pohodit će Za-
greb, Ljubljanu, Bled, Bosanski Brod, Sa-
rajevo, Mostar, Dubrovnik i Novi Sad. >

Konkordat sa rimskom kurijom. Iz
Beograda javljaju, da je ministar vjera dr.
Alaupović preduzeo sve što. je po-
trebno; da se izradi novi konkordat, koji

treba da se zaključi s vatikanom. Naroči-

ta se pažnja poklanja pitanju glagoljice,
koja će u ovom slučaju imati kardinalske
važnosti.

Ova je vijest vrlo čudnu. jer je kon-
kordat jedno međunarodno utanačenje, ko-
je narodno predstavništvo ne može da riješi,
pošto mu zato fali i nužna kompetencija.
Konkordat sa vatikanom, dotično sa rim-
skom*kurijom, bio bi preuranjen i iz ovo-

ga jedinoga razloga i nevaljan. Nadalje

valja na um uzeti i Hrvatsku i Slavoniju,
te Bosnu i Hercegovinu, u kojim zemlja-
ma valjaju dva razna konkordata. Ta se
oba moraju najprije ukinuti. I ukinuće tih
dvaju konkordata i uzakonjenje novog kon-

kordata spada samo u kompetenciju kon-
 stituante, a ne narodnog predstavništva.

Osim toga pitanje je veliko, hoće li se bu-

duća konstituanta države SHS postaviti

na stajalište, da prizna svjetovnu vlast
rimske kurije.

kurije, prije sastanka konstituante, | učinio

bi se jedan vrlo važni prejudicij — ako

ne presija. Češka republika polazi sasvim
drugim putem. Obzor.

Jadranski problem i

ant“ veli, da bi Italija odstupila od svojih za-

 htjeva na Jadranu, kad bi dobila teritorij u

Maloj Aziji. Pariški list kaže, da bi Francuska
na tu ponudu odgovorila Italiji prijateljski,
drešito: Ne! No m opet pomeo

novina po-.

Francuskoj, da se ona ne a za kolo- |
nije. Italija ne može prodati svojih sino-
va uz nijednu cijenu. Italija hoće da ima.

svoje gradove na Jadranu(21,). jer su tali-.\

janski, a uz to naglasuje i svoja prava: u.
Maloj Aziji i Africi, jer su ta prava pri-
znata Italiji od njenih saveznika. Znademo

da su Englezi spremni, da u Africi propu-
ste a dolinu Gjube, ali Italija hoće vi-

3

afrički kontingent, a Italiju ostaviti praznih
u ruku. Nadamo se, da se to neće dogoditi.
u bojazni, da jja ne krene drugim Pu
tem.

oše. Englezi su i na to odgovorili, da će

. primiti. naše zahtjeve, ako ih primi i Fran-
o cuska. Izgleda, da je danas Francuska in-

transigentna, pa će tako Francuzi i En-
glezi mirno da podijele između sebe cijeli

Dubrovačke

Rogjendan našeg kralja proslavljen je
na svečan način. U oči dana slave, počeo

se je grad kititi zastavama, a zvonjenje

zvona sa mjesnih crkava navještalo je na-

rodu početak slavlja. Kad je pao mrak,

grad je bio svečano rasvijetljen, a ,Du- |
brovačka. Gragjanska Muzika“ počela je da
koncertira pred Dvorom. Već preko svira- |
nja himne, počeše burni aplauzi i klicanje.

Srbiji i Kralju Petru. Iza koncerta muzika

je obašla grad i predgragje svirajući, te

pošla pred vojnu komandu, gdje je otsvi-
rala himnu i nekoliko marševa. Ogromna
masa naroda sa bakljadom, i uz paljenje
bengalične vatre, stupala je iza muzike,
neprestano kličući Kralju-osloboditelju.
Na dan slave, grad je osvanuo svečano
okićen zastavama. Muzika je obašla grad
svirajući, i pošla prihvatit srpsku vojsku.
Ponosno i dostojanstveno marširali su div-
junaci, predvogjeni našom muzikom. U 10
sati bila su blagodarenja u mjesnim  cr-
kvama, uz sudjelovanje uprava svih mje-
snih, vojnih i civilnih vlasti, — i vojske.
Iza službe božije, vojni zapovjednik i kot.
poglavar, primali su poklonstva vlasti.

Muzika je ponovno obašla grad svira-

jući, i ispratila našu vojsku do Pila.

Na večer bio je vrlo animirani ples u
oficirskom domu. koji je pe do pred
Zoru.

Tekom proslave opazili smo opće ve-
selje i zanos, a to je najbolji dokaz, koliko

Sklopljenjem konkordata |
između narodnog predstavništva i rimske

Italija. Talijani
spremni na koncesije. Pariški ,Intransige-

je miona. i Md naš Čika Pera.

+ na

Čudno nam izgleda, da naša općina
nije izdala nikakva proglasa u ovoj vrlo

svečanoj prigodi, dok su se druge, i mnogo

manje za to pobrinule.

Lične vijesti. Naš sugragjanin, gosp.
Pero Banac stigao je sa svojom gospogjom,
iz Ženeve. On je tamo boravio cijelo vri-
jeme rata, te je sa svojom poznatom
darežljivosću i zauzimanjem bio pri ruci
našim izbjeglicama. Želimo mu sretan bo-
ravak u ujedinjenoj i slobodnoj otadžbini.

. Francusko slavlje. U ponedjeljak pro-

slavila je francuzka vojska, koja se nalazi |
kod nas, — svoj dan slobode (spomen pa- |

da Bastille g. 1789). Na poziv općine grad
je bio okićen zastavama. Muzika, sokoli,

mjesna društva sa barjacima, pošli su nu
Gruž, na poklon francuskom zapovjedniku. .
Za vrijeme primanja, muzika je svirala na

obali, pred franc. torpiljarkom. Uz zvuko-
ve Marsiljeze omladina je burno pozdra-

vljala francuski narod i njezine predsta- |

vnike.

“Rijeke baci u more, jer, nije moguće Pp
laziti od velikog dima i užasnog smraua.

eo ti
vijesti.

Petrovdan u Cavtatu. Bio je proslavljen
u jutro, sviranjem muzike, koja je za prvi
put izišla.

Iza svečane službe božje, u matici

crkvi, svirala je muzika oko mjesta. Zauzi-

manjem g. Antuna Bratića, sakupila se za
invalide, preko mise, lijepa svota. Na ve-
čer bio je koncerat, a u povorci nosila se
je slika Kralja Petra. G. Niko Vragolov
donačelnik, zauzeo se je sa strane općine,

da svečanost što ljepše uspije.

Luka Šipanjska. Ovdje je bio tako-
gjer proslavljen rogjendan  kralja-heroja
Petra Karagjorgjevića. Općina je na vri-
jeme izdala lijepi proglas, kojim je po-
zvala pučanstvo, da prisustvuje službi bo-
žjoj i okiti svoje kuće.

Ispit. Gospogjice Marice i Pavice Katić,
kćerke našeg sugragjanina g. Joza Katića,
položile su predprošle sedmice s uspjehom
državni ispit iz muzike na konservatoriju
iz muzike na konservatorijn u Zagrebu.
Srdačno čestitamo njima, kao i njihovom
učitelju, našemu vrijednome kapelniku Mo.
Ivanu Čizeku.

Općini. Preporuča se općini, da se put
od Gruža češće polijeva, jer uz grdnu za-

parinu ovijeh dana, nije moguće izdržati
još i onaku strašno dosadnu i nezdravu

prašinu. , i nač
Istodobno biv ono
pere Porat dase i

užeženo —““ i
“s smeće i đubre početkom pute.

Česka beseda. Sa zadovoljstvom bi-
lježimo, da se je u našem gradu ponovno
otvorilo ovo društvo, koje je bilo, skupa
sa ostalim narodnim ustanovama, raspu-
šteno u početku rata. Želimo dobar uspjeh.
Na zdar! | Po

Preporuka policiji. Stavljamo na srce
našoj policiji, da malo bolje pripazi na pa-
ranje i uništavanje zvaničnih plakata po
gradu. Zbilja, trebalo bi na vrijeme  pro-
naći i najstrože kazniti ovaj novi izum
paklene ruke.

Mio gost. Ovih dana bavi se u Du-
brovniku sekretar našega konsulata u Nju-
jorku, g. Pavle Hadži-Pavlović, podpresje-
dnik saveza, sjedinjenih Srba ,Sloga“, naše

najveće narodne organizacije u Americi.

Sjutra odlazi natrag. Neka mu je sretan
put u slobodnu Ameriku, megju našu ple-

omenitu i rodoljubivu braću!

Komisija za izradu farmakopeje. Mi-
nistar Narodnog Zdravlja odredio je komi-

siju sa zadatkom, da pripremi novu se

makopeju, koja treba da zamijeni današnju.

srpsku i hrvatsku. U, komisiju, koja se i-

stovremeno zanima i pitanjem o novoj a-
potekarskoj taksi i zakonu o apotekama,
megju ostalim otmenim ličnostima, imeno-
van je i naš čestiti sugragjanin, jegu g.
Dr. Lujo Fouque.

Sokolska zabava. Na 838. avg.“ prire-
ojuju mjesni hrvatski i srpski ,Soko“ za-
jedničku zabavu, u korist svoga fonda. To-
plo preporučujemo gragjanstvu ovu našu
vrlo važnu i rodoljubnu ustanovu, koja se,
po zaključcima vidovdanskog  Sokolskog
Sabora u Novom Sadu, do skora stapa u
jedno društvo za cijelu našu državu,. dr-
žeći se visoko nad. svima plemenskim i
partajskim razlikama, kao i od uvijek, s
tom razlikom samo, da će sada, potpuno
rearganizova u slobodnoj narodnoj državi,
obuhvatiti vrlo širi djelokrug, i formirati
glavni osnov naše narodne vojske, silne
i nepredobitne, na slavu majci domovini,
na strah i poraz dušmanima.

Naš list Dum Niku u Gružu nije po
ćeifu. Išćerao je djecu iz Hotel. ,Petka“
koji su raspačavali novinu, sa : »Mrš, ov-
dje se ne prodava !“; dočim gospodar ho-
tela, Nijemac, pokazao je naklonost i pri-
pustio rasprodavače. Dum Niko se opet
osilio. U“ pamet !

Primamo tužaba, da nekoji okolni
župnici ne pokazuju sada onoliko revnosti
u propagiranju čustava prema narodnoj
dinastiji, kako su običavali za vrijeme biv-

še Austrije. S druge opet strane. imamo:

ozbiljnih tužaba, da narod pravi poteškoća
onim župnicima, koji, i po svojim osjeća-
jima, i po svojoj dužnosti, odlučno P
paju.

Ne bi bilo na odmet, da pozvane vla-
sti, i u jednom i u drugom slučaju, pokažu
više odlučnosti na korist državnog aukto-
riteta.

Za osiguranje od požara. Riješenjem
g. Ministra Trgovine i Industrije od 28.
aprila 0. €. zabranjen je dalnji rad druš-
tvima za osiguranje, stranih, neprijatelj-
skih država. U svim mjestima naše kra-
ljevine sad se, po tome, vrše prenosi osi-
guranja od požara kod domaćih društava,
pošto kod neprijateljskih više ne važe. Tak-
ve prenose osiguranja vrši i društvo ,Sr-
bija“, čiji oglas donosimo na četvrtoj stra-.
ni, i ujedno ga toplo preporučujemo. Me-
đu nama se, od nekoliko: dana, nalazi i
inšpektor društva ,Srbije“, g. Dimitrije C.
Gjorgjević, koji će, u tu svrhu, proputo-
vati cijelu Dalmaciju. Otsio je u ,Hotel
De La Ville“, gdje će davati nužna oba-
vještenja.

JOGpOBOJBHH NPHJIOZH 34 HALI JIHCT.

,Cpneku /lom“ y Kamenapuma, bBoka-Ko-

TOpCKA, M3BOJIHO HaM je NOCIATH KP. 436

KAO NOGPOBOJBHM  IPHJOT 34 NOKPETAIE

Hauer Jiucra, tiro je CAKYIIHO OL CJbEJLC-
hux Juua: ,Cpncku /lom“ y KameHapuma
K 100; Maro MuajnoButi_K 50; Ilanmnjo
MnajnoBuhi K 50; Jlyman byuuh K 50;

Musom BykoBuh K 25; Tomo KocoBau K

ANTE ANIĆ..
VENČANJE MAJE CULIĆEVE.
Iz uspomena tamnovanja.

Praštajući se na rastanku, s belim da-

nom, večernje, rumeno sunašce odraziva-

lo se jeo zlatnoj kugli, na zvoniku crkve
sv. Jozipa, u štajerskom Gracu. Igralo se
je to rumeno svetlo o belu crkvu, i pro-

-bijalo kroz velika bojadisana stakla pro-
stranog hrama, uresujuć ga takovim  ča-
rom, kakovim ga ne bi kadra bila, da u.

resi ruka nikakvog crkovnjaka. Onamo

preko Mure, pirio je nestašni vjetrić, i po-

drhtavao je kao i ono roblje, koje, u bliž-
njoj Karlau-kaznioni,  drhće međ životom
i smrti. Neobičan, mali skup ljudi, čekao

je pred crkvom, nekom napetošću, a svi-

ma je propaćenost, nujnost i uzbuđenost
izbijala na licu, i pričinjahu se, kao ne-
kakvi bolesnici, koji su se tek počeli opo-
zavljati od teške bolesti, koja im je pretila
smrću. Ukočeni pogled odavao je ljude, ko-

jima jestrah kosti prožeo, i kao da osećaju

nekakav pritisak slobodnih reči i misli...

“e

To smo bili mi, — taj čudni skup, —
mala, ,veleizdajnička“ Jugoslavija, sabra-

“na u Grazu. Mi konfinirci, — tek izišli iz

tamnica, — čekali smo, tu pred crkvom,
neobičan par, njih dvoje, koji imaju još
da dođu. Nit je bilo drndanja kočija, nit
kićenih svatova, nit svatovske svirke, već
policajna eskorta, imala je učiteljicu Maju
osuđenu na tri godine rad veleizdaje, sa
svojim odabranikom Jerkom osuđenim na
dve godine, dopratiti na venčanje.

A njihov venčani poziv glasio je, da
su venčani u Gracu 26 Oktobra 1916.
(Intern. K. K. Polizeidirektion).

U onoj crvenoj, gnusnoj kući, Graz-
bachgasse, u onom limbu, gdje su se ti-

suće, iz Velike Dobe ,revolucije duša“, iz-

menile, da ,peru svoje grehe“, boravio je
i ovaj neobičan par.

Vrh Schlossberga zamirao je u polu-

tami požućelog lišća, i obnavljao zvuke iz
davne prošlosti... na Katarinu Zrinsku i

"Ivana Gnade...

Od svih triju delova naše nacije, jed-

nog i drugog spola, čekali su dalje na tr-
gu, pred crkvom.

U bledo-plavetnom odelu, koje je pri-
stajalo utanjenoj spodobi, propaćenim i u-
palim obrazima, u tom jednostavnom, —
ne za venčanje spravnom, — odelu, dola-
zila je, bez cveća i nakita, — bez svatov-
ske pratnje, sa svojim zaručnikom, praće-
na  ,sigurnosnim organima“, Maja na ven-
čanje. Iz dubine njenih crnih očiju, u onom
toplom i mekanom pogledu, sipala se je
neka milina,...

dan. Napaćena kao ijedna njenog spola,

disala je duboko, kao da potrebuje sve- |
ožeg, čistog vazduha. Ali ona je bila i ja-

ka, i jakost je duše nije ostavila, i zato je
mogla, da podnese, za velike ciljeve, sva
ona iskušenja, kojima je bila podvrgnuta.
Ona je i pesnikinja naših dana pa peva i
crvenom maku naših livada i kosovima
naših lugova, i zove ciganina, nek ide
s njome:

»S tobom ću i ja, daj mi ruku, odi!
Dosta je za nas nebeskoga svoda,
Šume i luži, sokolova krila

Dizat će s nama hvalospjev Slobodi !“

a dobra je Maja, kao dobar _.

noć