ali o NAROD: ona njihovo mjesto dolaze stalni mjesečni nadoplatci, ito u slijedećem razmjeru: za 11. činovni razred 450 K mjesečno, 10. : razred 500 K mjesečno, 9. razred 550 K mjesečno, 8. razred 600 K mjesečno, 7. razred 650 K mj., 6. razred 700 K mjeseč- no, 5. razred 750 K mjesečno, 4. razred .800 K mjesečno. Osim toga dobivaju či- onovnici svih pomenutih razreda za ženu i svako dijete po 90 K mjesečno. Penzionir- ci, udove i siročad dobivaju po 300 K mje- sečno, a za ženu i svako dijete 50 K mje- sečno. Ostali činovnici dobivaju srazmjer- no prema plaćama. Onaj koji bere plaću od 1400 K godišnje, dobiva mjesečno 350 K, a onaj sa plaćom od 1400—1800 K go- dišnje, dobiva mjesečno 400 K, a oni sa < plaćom većom od 1800 K primaju mjeseč- no K 450. Osim toga dobiti će za ženu i za svako dijete po 60 K. Ovi doplaci važe od 1. srpnja. o. g., a sa njihovom likvidaci- jom započelo. se 15. 0. mj. Demobilizacija naše vojske. Ministar: vojni brzojavno je naredio svim koman- dama, da odmah otpuste sve obvezanike starije od 38 godina, bez obzira u kojem “su pozivu i gdje se nalaze u službi, te da strogo vode račun o tome da se ne prave zloupotrebe i lična neraspoloženja prilikom puštanja obvezanika. Djelovi vojnika dru- gog poziva počeše se demobilizovati o Petrov danu. Ova bi demobilizacija bila odavno izvršena, ali nije bilo potrebne za- mjene. Zamjena će se uzeti od regruta i onih vojnika koji su bili u ropstvu i koji se nisu evakuisali na Krf, a nalaze se sa- da na određenom otsustvu. Pomoć Šantiću. Preko dignuti glas, da se oboljelom i od crno- žutih = neprijatelja ruiniranom našem pjesniku i rodoljubu g. Santiću pritekne u pomoć, nije ostao glas vapijućeg u pu- stinji: saznajemo, da je Kraljevska. Vlada Santiću odredila godišnju penziju od 7.000: dinara. Sasvim umjesno i za pohvalu. Slovene ec“ prima iz Pariza, da će se. dr. Tresić-Paviči ić brzo povratiti u Beo- orad: nece pripadati nijednoj strarićrja po- krenuće list » Vrijeme“. Financiraće ga Mi- hajlo Pupin. Državne novčanice. Državne novča- niće, koje se izraduju u Zagrebu i Pragu, bit će predane našoj državi u kolovozu i odmah će se vršiti zamjena s krunama, Put beogradskih maturanata. Oko 400 beogradskih maturanata polazi dne 15. 0. mj. na put po Jugoslaviji. Pohodit će Za- greb, Ljubljanu, Bled, Bosanski Brod, Sa- rajevo, Mostar, Dubrovnik i Novi Sad. > Konkordat sa rimskom kurijom. Iz Beograda javljaju, da je ministar vjera dr. Alaupović preduzeo sve što. je po- trebno; da se izradi novi konkordat, koji treba da se zaključi s vatikanom. Naroči- ta se pažnja poklanja pitanju glagoljice, koja će u ovom slučaju imati kardinalske važnosti. Ova je vijest vrlo čudnu. jer je kon- kordat jedno međunarodno utanačenje, ko- je narodno predstavništvo ne može da riješi, pošto mu zato fali i nužna kompetencija. Konkordat sa vatikanom, dotično sa rim- skom*kurijom, bio bi preuranjen i iz ovo- ga jedinoga razloga i nevaljan. Nadalje valja na um uzeti i Hrvatsku i Slavoniju, te Bosnu i Hercegovinu, u kojim zemlja- ma valjaju dva razna konkordata. Ta se oba moraju najprije ukinuti. I ukinuće tih dvaju konkordata i uzakonjenje novog kon- kordata spada samo u kompetenciju kon- stituante, a ne narodnog predstavništva. Osim toga pitanje je veliko, hoće li se bu- duća konstituanta države SHS postaviti na stajalište, da prizna svjetovnu vlast rimske kurije. kurije, prije sastanka konstituante, | učinio bi se jedan vrlo važni prejudicij — ako ne presija. Češka republika polazi sasvim drugim putem. Obzor. Jadranski problem i ant“ veli, da bi Italija odstupila od svojih za- htjeva na Jadranu, kad bi dobila teritorij u Maloj Aziji. Pariški list kaže, da bi Francuska na tu ponudu odgovorila Italiji prijateljski, drešito: Ne! No m opet pomeo novina po-. Francuskoj, da se ona ne a za kolo- | nije. Italija ne može prodati svojih sino- va uz nijednu cijenu. Italija hoće da ima. svoje gradove na Jadranu(21,). jer su tali-.\ janski, a uz to naglasuje i svoja prava: u. Maloj Aziji i Africi, jer su ta prava pri- znata Italiji od njenih saveznika. Znademo da su Englezi spremni, da u Africi propu- ste a dolinu Gjube, ali Italija hoće vi- 3 afrički kontingent, a Italiju ostaviti praznih u ruku. Nadamo se, da se to neće dogoditi. u bojazni, da jja ne krene drugim Pu tem. oše. Englezi su i na to odgovorili, da će . primiti. naše zahtjeve, ako ih primi i Fran- o cuska. Izgleda, da je danas Francuska in- transigentna, pa će tako Francuzi i En- glezi mirno da podijele između sebe cijeli Dubrovačke Rogjendan našeg kralja proslavljen je na svečan način. U oči dana slave, počeo se je grad kititi zastavama, a zvonjenje zvona sa mjesnih crkava navještalo je na- rodu početak slavlja. Kad je pao mrak, grad je bio svečano rasvijetljen, a ,Du- | brovačka. Gragjanska Muzika“ počela je da koncertira pred Dvorom. Već preko svira- | nja himne, počeše burni aplauzi i klicanje. Srbiji i Kralju Petru. Iza koncerta muzika je obašla grad i predgragje svirajući, te pošla pred vojnu komandu, gdje je otsvi- rala himnu i nekoliko marševa. Ogromna masa naroda sa bakljadom, i uz paljenje bengalične vatre, stupala je iza muzike, neprestano kličući Kralju-osloboditelju. Na dan slave, grad je osvanuo svečano okićen zastavama. Muzika je obašla grad svirajući, i pošla prihvatit srpsku vojsku. Ponosno i dostojanstveno marširali su div- junaci, predvogjeni našom muzikom. U 10 sati bila su blagodarenja u mjesnim cr- kvama, uz sudjelovanje uprava svih mje- snih, vojnih i civilnih vlasti, — i vojske. Iza službe božije, vojni zapovjednik i kot. poglavar, primali su poklonstva vlasti. Muzika je ponovno obašla grad svira- jući, i ispratila našu vojsku do Pila. Na večer bio je vrlo animirani ples u oficirskom domu. koji je pe do pred Zoru. Tekom proslave opazili smo opće ve- selje i zanos, a to je najbolji dokaz, koliko Sklopljenjem konkordata | između narodnog predstavništva i rimske Italija. Talijani spremni na koncesije. Pariški ,Intransige- je miona. i Md naš Čika Pera. + na Čudno nam izgleda, da naša općina nije izdala nikakva proglasa u ovoj vrlo svečanoj prigodi, dok su se druge, i mnogo manje za to pobrinule. Lične vijesti. Naš sugragjanin, gosp. Pero Banac stigao je sa svojom gospogjom, iz Ženeve. On je tamo boravio cijelo vri- jeme rata, te je sa svojom poznatom darežljivosću i zauzimanjem bio pri ruci našim izbjeglicama. Želimo mu sretan bo- ravak u ujedinjenoj i slobodnoj otadžbini. . Francusko slavlje. U ponedjeljak pro- slavila je francuzka vojska, koja se nalazi | kod nas, — svoj dan slobode (spomen pa- | da Bastille g. 1789). Na poziv općine grad je bio okićen zastavama. Muzika, sokoli, mjesna društva sa barjacima, pošli su nu Gruž, na poklon francuskom zapovjedniku. . Za vrijeme primanja, muzika je svirala na obali, pred franc. torpiljarkom. Uz zvuko- ve Marsiljeze omladina je burno pozdra- vljala francuski narod i njezine predsta- | vnike. “Rijeke baci u more, jer, nije moguće Pp laziti od velikog dima i užasnog smraua. eo ti vijesti. Petrovdan u Cavtatu. Bio je proslavljen u jutro, sviranjem muzike, koja je za prvi put izišla. Iza svečane službe božje, u matici crkvi, svirala je muzika oko mjesta. Zauzi- manjem g. Antuna Bratića, sakupila se za invalide, preko mise, lijepa svota. Na ve- čer bio je koncerat, a u povorci nosila se je slika Kralja Petra. G. Niko Vragolov donačelnik, zauzeo se je sa strane općine, da svečanost što ljepše uspije. Luka Šipanjska. Ovdje je bio tako- gjer proslavljen rogjendan kralja-heroja Petra Karagjorgjevića. Općina je na vri- jeme izdala lijepi proglas, kojim je po- zvala pučanstvo, da prisustvuje službi bo- žjoj i okiti svoje kuće. Ispit. Gospogjice Marice i Pavice Katić, kćerke našeg sugragjanina g. Joza Katića, položile su predprošle sedmice s uspjehom državni ispit iz muzike na konservatoriju iz muzike na konservatorijn u Zagrebu. Srdačno čestitamo njima, kao i njihovom učitelju, našemu vrijednome kapelniku Mo. Ivanu Čizeku. Općini. Preporuča se općini, da se put od Gruža češće polijeva, jer uz grdnu za- parinu ovijeh dana, nije moguće izdržati još i onaku strašno dosadnu i nezdravu prašinu. , i nač Istodobno biv ono pere Porat dase i užeženo —““ i “s smeće i đubre početkom pute. Česka beseda. Sa zadovoljstvom bi- lježimo, da se je u našem gradu ponovno otvorilo ovo društvo, koje je bilo, skupa sa ostalim narodnim ustanovama, raspu- šteno u početku rata. Želimo dobar uspjeh. Na zdar! | Po Preporuka policiji. Stavljamo na srce našoj policiji, da malo bolje pripazi na pa- ranje i uništavanje zvaničnih plakata po gradu. Zbilja, trebalo bi na vrijeme pro- naći i najstrože kazniti ovaj novi izum paklene ruke. Mio gost. Ovih dana bavi se u Du- brovniku sekretar našega konsulata u Nju- jorku, g. Pavle Hadži-Pavlović, podpresje- dnik saveza, sjedinjenih Srba ,Sloga“, naše najveće narodne organizacije u Americi. Sjutra odlazi natrag. Neka mu je sretan put u slobodnu Ameriku, megju našu ple- omenitu i rodoljubivu braću! Komisija za izradu farmakopeje. Mi- nistar Narodnog Zdravlja odredio je komi- siju sa zadatkom, da pripremi novu se makopeju, koja treba da zamijeni današnju. srpsku i hrvatsku. U, komisiju, koja se i- stovremeno zanima i pitanjem o novoj a- potekarskoj taksi i zakonu o apotekama, megju ostalim otmenim ličnostima, imeno- van je i naš čestiti sugragjanin, jegu g. Dr. Lujo Fouque. Sokolska zabava. Na 838. avg.“ prire- ojuju mjesni hrvatski i srpski ,Soko“ za- jedničku zabavu, u korist svoga fonda. To- plo preporučujemo gragjanstvu ovu našu vrlo važnu i rodoljubnu ustanovu, koja se, po zaključcima vidovdanskog Sokolskog Sabora u Novom Sadu, do skora stapa u jedno društvo za cijelu našu državu,. dr- žeći se visoko nad. svima plemenskim i partajskim razlikama, kao i od uvijek, s tom razlikom samo, da će sada, potpuno rearganizova u slobodnoj narodnoj državi, obuhvatiti vrlo širi djelokrug, i formirati glavni osnov naše narodne vojske, silne i nepredobitne, na slavu majci domovini, na strah i poraz dušmanima. Naš list Dum Niku u Gružu nije po ćeifu. Išćerao je djecu iz Hotel. ,Petka“ koji su raspačavali novinu, sa : »Mrš, ov- dje se ne prodava !“; dočim gospodar ho- tela, Nijemac, pokazao je naklonost i pri- pustio rasprodavače. Dum Niko se opet osilio. U“ pamet ! Primamo tužaba, da nekoji okolni župnici ne pokazuju sada onoliko revnosti u propagiranju čustava prema narodnoj dinastiji, kako su običavali za vrijeme biv- še Austrije. S druge opet strane. imamo: ozbiljnih tužaba, da narod pravi poteškoća onim župnicima, koji, i po svojim osjeća- jima, i po svojoj dužnosti, odlučno P paju. Ne bi bilo na odmet, da pozvane vla- sti, i u jednom i u drugom slučaju, pokažu više odlučnosti na korist državnog aukto- riteta. Za osiguranje od požara. Riješenjem g. Ministra Trgovine i Industrije od 28. aprila 0. €. zabranjen je dalnji rad druš- tvima za osiguranje, stranih, neprijatelj- skih država. U svim mjestima naše kra- ljevine sad se, po tome, vrše prenosi osi- guranja od požara kod domaćih društava, pošto kod neprijateljskih više ne važe. Tak- ve prenose osiguranja vrši i društvo ,Sr- bija“, čiji oglas donosimo na četvrtoj stra-. ni, i ujedno ga toplo preporučujemo. Me- đu nama se, od nekoliko: dana, nalazi i inšpektor društva ,Srbije“, g. Dimitrije C. Gjorgjević, koji će, u tu svrhu, proputo- vati cijelu Dalmaciju. Otsio je u ,Hotel De La Ville“, gdje će davati nužna oba- vještenja. JOGpOBOJBHH NPHJIOZH 34 HALI JIHCT. ,Cpneku /lom“ y Kamenapuma, bBoka-Ko- TOpCKA, M3BOJIHO HaM je NOCIATH KP. 436 KAO NOGPOBOJBHM IPHJOT 34 NOKPETAIE Hauer Jiucra, tiro je CAKYIIHO OL CJbEJLC- hux Juua: ,Cpncku /lom“ y KameHapuma K 100; Maro MuajnoButi_K 50; Ilanmnjo MnajnoBuhi K 50; Jlyman byuuh K 50; Musom BykoBuh K 25; Tomo KocoBau K ANTE ANIĆ.. VENČANJE MAJE CULIĆEVE. Iz uspomena tamnovanja. Praštajući se na rastanku, s belim da- nom, večernje, rumeno sunašce odraziva- lo se jeo zlatnoj kugli, na zvoniku crkve sv. Jozipa, u štajerskom Gracu. Igralo se je to rumeno svetlo o belu crkvu, i pro- -bijalo kroz velika bojadisana stakla pro- stranog hrama, uresujuć ga takovim ča- rom, kakovim ga ne bi kadra bila, da u. resi ruka nikakvog crkovnjaka. Onamo preko Mure, pirio je nestašni vjetrić, i po- drhtavao je kao i ono roblje, koje, u bliž- njoj Karlau-kaznioni, drhće međ životom i smrti. Neobičan, mali skup ljudi, čekao je pred crkvom, nekom napetošću, a svi- ma je propaćenost, nujnost i uzbuđenost izbijala na licu, i pričinjahu se, kao ne- kakvi bolesnici, koji su se tek počeli opo- zavljati od teške bolesti, koja im je pretila smrću. Ukočeni pogled odavao je ljude, ko- jima jestrah kosti prožeo, i kao da osećaju nekakav pritisak slobodnih reči i misli... “e To smo bili mi, — taj čudni skup, — mala, ,veleizdajnička“ Jugoslavija, sabra- “na u Grazu. Mi konfinirci, — tek izišli iz tamnica, — čekali smo, tu pred crkvom, neobičan par, njih dvoje, koji imaju još da dođu. Nit je bilo drndanja kočija, nit kićenih svatova, nit svatovske svirke, već policajna eskorta, imala je učiteljicu Maju osuđenu na tri godine rad veleizdaje, sa svojim odabranikom Jerkom osuđenim na dve godine, dopratiti na venčanje. A njihov venčani poziv glasio je, da su venčani u Gracu 26 Oktobra 1916. (Intern. K. K. Polizeidirektion). U onoj crvenoj, gnusnoj kući, Graz- bachgasse, u onom limbu, gdje su se ti- suće, iz Velike Dobe ,revolucije duša“, iz- menile, da ,peru svoje grehe“, boravio je i ovaj neobičan par. Vrh Schlossberga zamirao je u polu- tami požućelog lišća, i obnavljao zvuke iz davne prošlosti... na Katarinu Zrinsku i "Ivana Gnade... Od svih triju delova naše nacije, jed- nog i drugog spola, čekali su dalje na tr- gu, pred crkvom. U bledo-plavetnom odelu, koje je pri- stajalo utanjenoj spodobi, propaćenim i u- palim obrazima, u tom jednostavnom, — ne za venčanje spravnom, — odelu, dola- zila je, bez cveća i nakita, — bez svatov- ske pratnje, sa svojim zaručnikom, praće- na ,sigurnosnim organima“, Maja na ven- čanje. Iz dubine njenih crnih očiju, u onom toplom i mekanom pogledu, sipala se je neka milina,... dan. Napaćena kao ijedna njenog spola, disala je duboko, kao da potrebuje sve- | ožeg, čistog vazduha. Ali ona je bila i ja- ka, i jakost je duše nije ostavila, i zato je mogla, da podnese, za velike ciljeve, sva ona iskušenja, kojima je bila podvrgnuta. Ona je i pesnikinja naših dana pa peva i crvenom maku naših livada i kosovima naših lugova, i zove ciganina, nek ide s njome: »S tobom ću i ja, daj mi ruku, odi! Dosta je za nas nebeskoga svoda, Šume i luži, sokolova krila Dizat će s nama hvalospjev Slobodi !“ a dobra je Maja, kao dobar _. noć