Grama a SE > 1z naše države. 2 o 2 Razmještaj novaka. Prema dobro ude- šenom planu, naša vlada nastoji da raz- > mjesti novo formirane čete i pukove tako, da novaci iz oslobodjenih krajeva služe u o bivšoj kraljevini Srbiji, a oni iz Srbije u oslobodjenim krajevima. Tako se di- - že nacionalna svijest naših vojnika, oni upoznavaju bolje svoju domovinu, šire svoj pogled s uskoga domaćega kruga na visinu spoznaje o veličini i jakosti svoga naroda. Naš regent i Nijemci u Vojvodini. Novosadska ,Zastava“ javlja, da je regent Aleksandar na svojem putu u Veliku Ki- kindu u selu Glogolju najugodnije izne- nadio tamošnje stanovnike Nijemce, kad im je govorio u najčišćem njemačkom je- Ziku. Rimokatolički župnik poljubio je na tako spontani način ruku našemu regentu, da ovaj nije imao vremena, da odbije na- mjeru svećenika. Nijemci su u ovom činu prestolonasljednika vidjeli čistu naklonost i pažnju regenta prema njima. Istarski bjegunci kralju Petru. Istar- ski bjegunci poslali su na Petrovdan kralju Petru ovaj brzojav: »U svijetao dan, kad se Vaše Veli- čanstvo poslije besprimjernog poraza ne- prijateljske vojske u presjajnom triumfu vraćalo u glavni grad, u junačku pradje- dovsku prestolnicu, mi smo, istarski Jugo- slaveni, pod pritiskom austrijskih bajuneta, | skučeni, progonjeni, pjevali sakriveni u domovima svojim: ,Tebe Boga hvalimo“! 1 u današnji, uzvišeni dan naša istar- ska braća, otkinuta od mile domovine, sapeta, mučena, podjarmljena od drugog dušmanina, ali vjerna zakletvi danoj Va- šem Veličansvu, pjevaju Bogu slavu i hvalu i mole mu se, da Vaše Veličanstvo | doživi i posljednju krunu svoga besmrtnog | djela, osvetu našeg drugog Kosova, ovoga našeg sinjeg Jadrana i Istre naše tužne. Bog neka štiti oca_našega, Velikoga kralja. Petra I.“ Rezolucija Srpskog Društva u Lon- donu protiv proganjanja u okupiranim krajevima. , Times“ donaša rezoluciju Srp- skog društva u Velikoj Britaniji, uprav- ljenu engleskom ministru predsjedniku Lloydu George-u. U rezoluciji Srpsko dru- | regenta. Beograd, 18,/VII. Danas u 6 sati štvo, zahvaljujući na priznanju države SHS od strane Engleske, hoće da upozori englesku vladu na nasilja i proganjanja, kojima su Jugoslaveni izvrgnuti u kraje- vima okupiranim po Italiji. U rezoluciji se navadjaju i uapšenja i deportacije naj- uglednijih gradjana, a koja obuhvaćaju više tisuća ljudi: sudaca, načelnika, uči- telja, profesora, veliki broj svećenika i članova državnoga vijeća. Rezolucija za- vršava nadom, da će engleska vlada u- pozoriti novu talijansku vladu, da ukine to stanje, koje teško može da prejudicira balkanskom miru i savezu naroda. filozofski. .šalju imena s potanjim oznakama NAROD: Sveučilište u Skoplju i Sarajevu. Beogradski listovi javljaju: Vlada namje- rava, da otvori univerzitete u Skoplju i. Sarajevu, koji bi imali za prvo vrijeme samo ove fakultete: tehnički, pravnički i Prijave za traženje ekstradacije. Po- krajinska vlada pozivlje preko mjesnog Obavijesnog Ureda gradjane, neka joj po- svih činovnika i vojnika njemačkih kao i au- strijskih, čiju ekstradaciju treba tražiti zbog njihovih zlodjela počinjenih za vrijeme rata proti našemu narodu. Prijave treba u najkraćem roku slati pismeno ili usmeno najbližoj političkoj vlasti ili neposredno Pokrajinskoj Vladi. | Pripomoć za ženidbe Talijana s na- šim djevojkama u Istri. Javlja se sa Su- šaka, da talijanska vlada daje svakom običnom vojniku, koji se oženi u Istri i uzme Jugoslavenku, 3000 lira, dok časnici dobivaju 6000 do 9000 lira. Eto kakovim se sve sredstvima ne služi talijanska vlada, kako bi što prije potalijančila tu našu pokrajinu. Lihvarenje, kriomčarenje i podmići- vanje u Bosni. — Istrage i uapšenja. Sarajevo, 18. VII. U Bosni i Hercegovini se u zadnje doba pojavilo toliko slučajeva lihve, kriomčarenja i podmićivanja, da se bosanska vlada našla ponukanom povesti istragu. Takove istrage vodile su se u kotaru višegradskom, te kotarima Bos. Pe- trovac, Krupa i Bihač. Istragom je doka- zano, da se radilo o lihvi i kriomčarenju na veliko. Željez. činovnici specijalno še- fovi stanica primali su mito. Pritvoreno je i predano oblastima na daljni postupak nekih 20 osoba, najviše trgovaca, ali se medju njima nalazi i bankovnih direktora, svećenika, umirovljenih činovnika i želje- | ozničkih činovnika. O ovoj istrazi izašlo je - službeno vladino saopćenje. Povratak naših emigranata iz Ame- rike. Beograd, 18./VII. Prema vijestima a- meričkih listova, izjavilo se spremnima oko 100.000 naših emigranata, koji su se na- ostanili u Americi, da se povrate u svoju domovinu. Seljaci iz virovitičke županije kod primljena je velika deputacija seljaka, ima ih 32 pod vodstvom velikog župana viro- vitičke županije Šaja, kod regenta u au- dijenciju. Seljaci virovitičke županije izja- vili su svoju bojazan, na usta velikog žu- pana Šaja, što se oteže sa "provedbom a- grarne reforme. Njegovo Visočanstvo re- Naši dopisi. | o 3alocinaspawe hupunuue. | Heku nau Guo cam y:Koropy 4 ua BHJIMO CaM y Kp. Kor. [lormaBapcTBy Hupu.IHnuoM, Ia JaTuHHIOM, KAO IHTO H Mopa ga Gyue, ako heMo mno Tpa- BHIH. AJIH Ce BEOMA HY/MM, KAKO CY HeKH »KaH/LApCKH = rniomToBOlje = OMJIM ApCKH, na Ha TaGjrama nocraje u30cTa- Be hupuuuuy u nanumy caMo ,Oru- žnička postaja“, Ka;t BpJ10 1oGpo 3Ha1y, ua oBuje *«uBu npeko nBuje rpehune CpGa, KOju IMINy HCKJI6Y4UHBO hiHpH- JIHIOM. Onu cy TOJKKO APCKH, za Hujecy HA uCTHM TAGJIAMA HANMCAJH, IITO MO- pajy ,Kp.“, naume ,Kpa/b. Opy>KBHUKa nocTaja“. Ja CaM OBakBe TaGne BHIMO y TuBry u KamenapuMa, a curypHo he GuTH H MHOTH_Apyru mo Boku HcrTy CTBAP YuHHHJIM. | | lipxumM, na 6u rpe6aso na I 1lora- TOPy Ty NOrpeniIKy OJLIMAX HCIIPABH, TE HApeIH CBHM INOCTajaMA, AA HA TA- Gama Harnuiuy ,Kp. OpyKHHuKa Imo- Craja“, u TO hHpHIHuoM, ra JaTHHHILOM. oKpaves pojendan y boku. Kp. KOT. IlorgaBapcTBO y Koropy u3laJo je upuiuKkomM pobennaHna Hanier KP&JbPA HAPELOy, LA CBaKA Kyha MOpa GurH na zan cB. Ilerpa nue 12.VlI okuheHa, u 36uyba IlerpoBnaH je ocBa- HyO, a na uuje Oumo kyhe, koja nuje GuJa okuheHa HapoiHuM 3acraBaMma 4 CArOBHMA. Y OUIheM BeCerby OCTaJOlIJE MpTBH Myo, Ilpuat, CroguB u Jle- nerane. To cy oma cega, rje «uBe Gpaha ApBaTu, KOju cy 3a Bpujeme oAycrpuje sa uajvaey noGjey, 3a uaj- Maiby CBCUAHOCT KHTMJIH CBOje Kyhe AVCTPHjCKHM 3HCTABAMA H IAJIMJIH MY- xape. Ja H€ 3HAM, KAKO OHH JILAHAC MHCIIE, CaMO npumjehyjeM, za 6u um ce 6oJbe HCINJIATHJIO, AA NPHKPHjy MANO cBojy MP»KIby. He 3HaM, kakO MHCJIE JlacroBjaHu H. TuBhaHu, aji 3HaM TO, za cy ou NpBH, KA/L Tpeća ga ce okuTe Kyhe, MJIH HCKAK€ KAKBA NOHACT, CTOTA HM ysujek uacT. Y BOKk4 XKHMBH NpekO LBHje Tpe- gent Aleksander javio je seljacima Hrva- | tima i Srbima, da je dao svoju kraljevsku riječ, da će se agrarna reforma pravedno provesti i ta njegova riječ važi i da se na tomu ništa ne može promijeniti. | | hune Cp6a, u oBo ce zoratja. To no MojeM MHLIJ/beHy HHje Apyro Hero MPXKiIba H uBasuBaie. Kako he mak Guru onjje, ruje uemajy oG3upa rnpama CpG6uma, T. j. rije meMa_ Mel“ iouma Cp6a? ao Kamenapu (Boka Koropecxa), 16. VII.*) Moje 1uBJbetbe, jep je TO KOL HAC 4y10, Ha BPATHMA CBHX OJIjeJb€IbA HATIIHCE BAPCTBO MJIH OPy2KHHuHKa BJIACT Y Ko- a MOTry pehu, za Me ce u He Tuue, * | Domaće vijesti. Aprovizacija a- | = Pišu nam sa Šipana: m mošnje općine dala je tvornici M. Zec a- merikanskoga brašna, oc tjesteninu za dijeljenje pučanstvu: Ova je poslala pastu crnu i ljutu, što ne odgovara ni iz daleka finom predanom brašnu. Za- htjevamo istragu u ovom poslu. | “) Kacno cTurno 3a npounumu 6poj. Ilpumj. Ypen- | HHLITBA. Pušteni iz zatočeništva. Prigodom po- znatih nereda u Velojluci i Blatu za dolaska engleskih časnika, — bili su uapšeni od tal. okup. vlasti i odvedeni u Zadar gg. dr. Niko Moretti, Ćiro i Ante Petković Kovač, Niko i Ivo Marinović, Želimir Šeman, Jure Zoković, Vidović, Kuzma Anić i Ante Sar- delić. U Zadru su ih poveli u lazaret u Petrčanima i tu ih držali kao »okuženike“. Najzad su ih pustili, ali da se ne smiju vratiti u svoje rodno mjesto. Neki su od njih došli u Split, a neki proslijedili u Du- X brovnik. | Nevjerojatno! Primamo iz Cavtata: Vas će sigurno iznenaditi vijest, da je još uvijek načelnikom Grude u Konavlima onaj isti Mašan Magud, koji je bio stup austrijanštine u ,najvjernijim“ Konavlima, onaj koji je organizovao sve moguće izlete u Beč, na natjecanja strijeljanja, na ,Fest- zuge“, itd. S mnogih strana čujemo za- mjeraka, što se u Konavlima još uvijek podržava duh prošlosti. Ima još neo- sviještenika, koji čekaju povratak Karlov. Pa nije ni čudo, kad na načelničkoj stolici u Grudi još sjedi — intimus ,dvorskog kapelana.“ »Novo Doba“ Svećenstvo na djelu. Svećenici kato- lički i pravoslavni biskupije dubrovačke i eparhije boko kotorsko-dubrovačke pristali su na ,lzjavu svećenika iz cetinske Kra- jine“. To su slijedeći svećenici : Nedjeljko Sabatini-Subotić, župnik Vru- ćice, Celestin M. Medović, akademski slikar, Ivo Kinkela, župnik Janjine, Niko Musić, župnik Crnegore, Valtaz4r-Vijolić-Ljubičić, književnik, Niko Kalafatović-Milić, kateketa Dubrovnik, Nikola Gjivanović, župnik po- moćnik Dubrovnik, Ivo ĆČućuković, župnik Velaluka, Pero Ev. Brajnović, župnik Tr- stenik, Gašpar Vidović, župnik Žuljane, Ivo Gjuračić, župnik Ponikve, Ante J asprica,. župnik Banići, Lovro Totić, župnik Rijeka dubrovačka, Protopop Sava Barbić, prav. paroh Dubrovnik. Ante Anić i Risto Šuković, divizijski sveštenici Dubrovnik, Ivo Matić, župnik Kliševa, Gjuro Kuljevan, župnik Sugjurgja Sipan, Jerko Kovačević umir. župnik. Ko x, ojoš želi pristati; nek se javi Uredništvu »Naroda“ Ko nam ne povrati če. tvrti broj našeg tista, sma- tramo ga bezuvjetno na- šim pretplatnikom. ADMINISTRACIJA. Spomenica Nj. V. Kralja Petra I. Sprijeda, povrh lika: IIETAP A. KA- PABOPREBHR. Mladenački lik sadašnjeg vladara je u poprsju, prodjeljena omu je kosa; lice mu rese brkovi, i. t. d. Naokolo je spomenica perlirana. Straga: izmegju dva perlirana kolobara : CJIOBOJIA JEJI- HAKOCT BPATCTBO. U kolobaru perliranu krstaš barjak, te mu koplje prelazi preko kolobara i dotiče se drugoga. U vrhu slijeve je strane krstaš barjaka 1389, s desne 1876. Do polovine su koplja kite, u vrhu je krst, a na barjaku, koji pada: do kolobara :| | CJIOXKHO: HA KOCOBO . Spomenica je od pozlaćena pafona, teži 3'/, grama, promjer 20 mm., deblji. 2 mm. Jedna od tijeh spomenica je dobavlje- - na, uz druge srpske u g. T. Nubera, sta- rinara u Osijeku, a sada je u zbirci Vida = Vuletić Vukasovića; u Dubrovniku. Neću da pričam ovdje, kako je i kuda naš = uzvišeni kralj i gospodar hodio po svijetu, kao pčela po cvijetu, prije no je, otragu = šesnaest godina, na veliku sreću i spas cjelokupnog naroda, došao na vrhovnu bek : Za za upravu Srbije; spomenuću samo prilike i . doba, kada je kovana ova spomenica. To oje bilo u vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka 1875 g., kada se je sadašnji princ Petar Karagjorgjević, kao rijetki vitez i junak podignuo, da oslobodi naš narod ispod dušmanskog jarma, i kad je bio po- znat u narodu pod imenom Petra Mrkonjića. U Jamnici, g. 1875., sastali su se Ka- ragjorgjevićevi junaci na zbor. To je bilo negdje u decembru, a u Bosni pono- snoj. Tu je Petar Karagjorgjević oduševio vogje i narod; njegova je besjeda- valjala zlata. Bio bi stavio u teški škripac carstvo otomansko, da nijesu bili na prestolju Srbije Obrenovići, pa s toga nijesu sve čete stupile u borbu uz Petra Karagjorgje- vića. On se ipak pokorio zaključku jamničkog zbora, te je stupio u boj s malo četa, i tu se pokazao kao ljuti lav. Turci su se od njega .bojali, kao od žive vatre. I sada se vigjaju u Corkovači, a u Bosni ppnosnoj, prorovi (šančevi) kralja Petra, ondašnjeg vojvode Mrkonjića. Strepio je Stambol ispred te malene vojske, jer su znali, da su tu junaci, sve grom do groma. Pošalju Hafiz Pašu sa tri buljuka i golemim topovima, ali je kralj Petar svemu odo- lijevao, kaono tvoj junačina Veljko. Tu se obio boj dva dana i dvije noći, pa je valjalo hiru. Ovo Corkovača i sada priča, pa će i naprijed pis pasu to kazivati, dok bude Bosne ponosne. Što nije mogao onda da učini kralj skom ratu, da sinovi junaka s Corkovače dobro pamte sadašnje vitezove, koji su se oglasili kao Srđe Zlopogleđe na brzoj Dri- ni ina mrkijem Palima, do šeher-Sarajeva. Pričaj i ti, golema ćuprijo u Višegra- du; pričaj šeher-Fočo, kako znade Srbija- nac sjeći i kolo voditi! Ovo je bilo eto kao jučer, ali nije pro- šlo mnogo vremena ni od onda, kad je naš kralj Petar pohodio grad vila, Dubrov- nik bijeli. Još i prije toga kucalo mu je u junačkim grudima srce za naš grad, sni- ojevao je o njemu, kad mu se slavni kr- staš vio po Bosni ponosnoj. Besjedi nam o mladom junačini, skromna kućo Kova- čevićeva na Konalu: ti si sada časna iz- među najčasnijih! — u tebi je onda kralj Petar _sanak snijevao; u njegovoj velikoj duši bila je njegova mezimica — Jugo- slavija !*) a | | | | ; *) Kralj g. 1889., stanovao sa svom porodicom za nekoliko vremena u ,Ulici Visokoj“, u kući br. 91,u kojoj su sada g.ce sestre Petranović, Ta kuća treba da se sva- Petar, to je sada _ učinio u velikom svjet- | Petar je, Za svog boravka u Dubrovniku Hafiz paši uzmaknuti i ostaviti veliku za- | Onda je kralj Petar bio u našem Du- brovniku; vila ga je ovamo dovela; ona mu je kupila ljekovite trave po Srđu i o-. kolo; ona ga je izvidala rodu i narodu.... Ovdje nije ostao kralj Petar; otišao je kroz bijeli svijet! , Mi smo mlađahni pratili junake i pje- vali im davorije, opjevali ovite perjanice. Ko.će zaboraviti junačinu Peka Pavlovića 7! ko će pomrsiti u povijesti uspomene Mi- holjdana god. 18752! Vazda nam je u pa- meti Klek i grad Hutovo. Tu su izginuli buljuci turskoga nizama. | Ah, kako je onda bil cijenili svoju slobodu, krvcu i za našu. Lijepo zgađa se u oči bijele ne 0?! Talijanci su pa su prolijevali mi je na pameti; pana I djelje. Na Hutovu je bila kita PO izbor junaka, Garibaldina- ca: tu Je bio i conte Faella, Lazzaro, Laz- zari, i t. d. Borili su se, pucajući iz kore og 2 im! Oni su bili ljudi, cije- u svoju slobo i . Har ai ke bodu, pa i tuđu!.. Harna U Dubrovniku, na 15. jula 1919 Vid Vuletić- Vukasović. kako obilježi spomen x pločom, za sjećanie ; ' našem potomstvu, Pri i je zahvalno Mmjedba Uredništva. da od ovoga učine