Grama

a SE
> 1z naše države.

2 o 2  Razmještaj novaka. Prema dobro ude-
 šenom planu, naša vlada nastoji da raz-

> mjesti novo formirane čete i pukove tako,

da novaci iz oslobodjenih krajeva služe u

o bivšoj kraljevini Srbiji, a oni iz Srbije

u oslobodjenim krajevima. Tako se di-

- že nacionalna svijest naših vojnika, oni
upoznavaju bolje svoju domovinu, šire
svoj pogled s uskoga domaćega kruga na
visinu spoznaje o veličini i jakosti svoga
naroda.

Naš regent i Nijemci u Vojvodini.
 Novosadska ,Zastava“ javlja, da je regent
Aleksandar na svojem putu u Veliku Ki-

kindu u selu Glogolju najugodnije izne-
nadio tamošnje stanovnike Nijemce, kad
im je govorio u najčišćem njemačkom je-
Ziku. Rimokatolički župnik poljubio je na
tako spontani način ruku našemu regentu,
da ovaj nije imao vremena, da odbije na-
mjeru svećenika. Nijemci su u ovom činu
prestolonasljednika vidjeli čistu naklonost
i pažnju regenta prema njima.

Istarski bjegunci kralju Petru. Istar-
ski bjegunci poslali su na Petrovdan kralju
Petru ovaj brzojav:

»U svijetao dan, kad se Vaše Veli-
čanstvo poslije besprimjernog poraza ne-
prijateljske vojske u presjajnom triumfu
vraćalo u glavni grad, u junačku pradje-
dovsku prestolnicu, mi smo, istarski Jugo-

slaveni, pod pritiskom austrijskih bajuneta, |

skučeni, progonjeni, pjevali sakriveni u
domovima svojim: ,Tebe Boga hvalimo“!

1 u današnji, uzvišeni dan naša istar-
ska braća, otkinuta od mile domovine,
sapeta, mučena, podjarmljena od drugog
dušmanina, ali vjerna zakletvi danoj  Va-
šem  Veličansvu, pjevaju Bogu slavu i

hvalu i mole mu se, da Vaše Veličanstvo |
doživi i posljednju krunu svoga besmrtnog |

djela, osvetu našeg drugog Kosova, ovoga
našeg sinjeg Jadrana i Istre naše tužne.

Bog neka štiti oca_našega, Velikoga
kralja. Petra I.“

Rezolucija Srpskog Društva u Lon-
donu protiv proganjanja u okupiranim
krajevima. , Times“ donaša rezoluciju Srp-
skog društva u Velikoj Britaniji, uprav-
ljenu engleskom ministru predsjedniku

Lloydu George-u. U rezoluciji Srpsko dru- | regenta. Beograd, 18,/VII. Danas u 6 sati

štvo, zahvaljujući na priznanju države
SHS od strane Engleske, hoće da upozori
englesku vladu na nasilja i proganjanja,
kojima su Jugoslaveni izvrgnuti u kraje-
vima okupiranim po Italiji. U rezoluciji
se navadjaju i uapšenja i deportacije naj-
uglednijih gradjana, a koja obuhvaćaju
više tisuća ljudi: sudaca, načelnika, uči-
telja, profesora, veliki broj svećenika i
članova državnoga vijeća. Rezolucija za-
vršava nadom, da će engleska vlada u-
pozoriti novu talijansku vladu, da ukine
to stanje, koje teško može da prejudicira
balkanskom miru i savezu naroda.

filozofski.

.šalju imena s potanjim oznakama

NAROD:

Sveučilište u Skoplju i Sarajevu.
Beogradski listovi javljaju: Vlada namje-

rava, da otvori univerzitete u Skoplju i.

Sarajevu, koji bi imali za prvo vrijeme
samo ove fakultete: tehnički, pravnički i

Prijave za traženje ekstradacije. Po-
krajinska vlada pozivlje preko mjesnog
Obavijesnog Ureda gradjane, neka joj po-
svih
činovnika i vojnika njemačkih kao i au-
strijskih, čiju ekstradaciju treba tražiti
zbog njihovih zlodjela počinjenih za vrijeme
rata proti našemu narodu. Prijave treba
u najkraćem roku slati pismeno ili usmeno
najbližoj političkoj vlasti ili neposredno
Pokrajinskoj Vladi. |

 Pripomoć za ženidbe Talijana s na-

šim djevojkama u Istri. Javlja se sa Su-
šaka, da talijanska vlada daje svakom
običnom vojniku, koji se oženi u Istri i
uzme Jugoslavenku, 3000 lira, dok časnici
dobivaju 6000 do 9000 lira. Eto kakovim
se sve sredstvima ne služi talijanska vlada,
kako bi što prije potalijančila tu našu
pokrajinu.

Lihvarenje, kriomčarenje i podmići-
vanje u Bosni. — Istrage i uapšenja.
Sarajevo, 18. VII. U Bosni i Hercegovini
se u zadnje doba pojavilo toliko slučajeva
lihve, kriomčarenja i podmićivanja, da se
bosanska vlada našla ponukanom povesti
istragu. Takove istrage vodile su se u
kotaru višegradskom, te kotarima Bos. Pe-
trovac, Krupa i Bihač. Istragom je doka-
zano, da se radilo o lihvi i kriomčarenju
na veliko. Željez. činovnici specijalno še-
fovi stanica primali su mito. Pritvoreno

je i predano oblastima na daljni postupak

nekih 20 osoba, najviše trgovaca, ali se
medju njima nalazi i bankovnih direktora,

svećenika, umirovljenih činovnika i želje- |
ozničkih činovnika. O ovoj istrazi izašlo je -

službeno vladino saopćenje.

Povratak naših emigranata iz Ame-
rike. Beograd, 18./VII. Prema vijestima a-
meričkih listova, izjavilo se spremnima oko
100.000 naših emigranata, koji su se na-

ostanili u Americi, da se povrate u svoju

domovinu.

Seljaci iz virovitičke županije kod

primljena je velika deputacija seljaka, ima
ih 32 pod vodstvom velikog župana viro-
vitičke županije Šaja, kod regenta u au-
dijenciju. Seljaci virovitičke županije izja-
vili su svoju bojazan, na usta velikog žu-

pana Šaja, što se oteže sa "provedbom a-

grarne reforme. Njegovo Visočanstvo  re-

Naši dopisi. | o

3alocinaspawe hupunuue. |
 Heku nau Guo cam y:Koropy 4 ua

BHJIMO CaM y Kp. Kor. [lormaBapcTBy

Hupu.IHnuoM, Ia JaTuHHIOM, KAO IHTO
H Mopa ga Gyue, ako heMo mno Tpa-
BHIH. AJIH Ce BEOMA HY/MM, KAKO CY
HeKH  »KaH/LApCKH = rniomToBOlje = OMJIM
ApCKH, na Ha TaGjrama nocraje u30cTa-
Be hupuuuuy u nanumy caMo ,Oru-
žnička postaja“, Ka;t BpJ10 1oGpo 3Ha1y,
ua oBuje *«uBu npeko nBuje rpehune
CpGa, KOju IMINy HCKJI6Y4UHBO  hiHpH-
JIHIOM.

Onu cy TOJKKO APCKH, za Hujecy
HA uCTHM TAGJIAMA HANMCAJH, IITO MO-
pajy ,Kp.“, naume ,Kpa/b. Opy>KBHUKa
nocTaja“.

Ja CaM OBakBe TaGne BHIMO y
TuBry u KamenapuMa, a curypHo he
GuTH H MHOTH_Apyru mo Boku HcrTy
CTBAP YuHHHJIM. | |

lipxumM, na 6u rpe6aso na I 1lora-

TOPy Ty NOrpeniIKy OJLIMAX HCIIPABH,
TE HApeIH CBHM INOCTajaMA, AA HA TA-
Gama Harnuiuy ,Kp. OpyKHHuKa  Imo-
Craja“, u TO hHpHIHuoM, ra JaTHHHILOM.

oKpaves pojendan y boku.

Kp. KOT. IlorgaBapcTBO y Koropy
u3laJo je upuiuKkomM pobennaHna Hanier
KP&JbPA HAPELOy, LA CBaKA Kyha MOpa
GurH na zan cB. Ilerpa nue 12.VlI
okuheHa, u 36uyba IlerpoBnaH je ocBa-
HyO, a na uuje Oumo kyhe, koja nuje
GuJa okuheHa HapoiHuM 3acraBaMma 4
CArOBHMA. Y OUIheM BeCerby OCTaJOlIJE
MpTBH Myo, Ilpuat, CroguB u Jle-
nerane. To cy oma cega, rje «uBe
Gpaha ApBaTu, KOju cy 3a Bpujeme
oAycrpuje sa uajvaey noGjey, 3a uaj-
Maiby CBCUAHOCT KHTMJIH CBOje Kyhe
AVCTPHjCKHM 3HCTABAMA H IAJIMJIH MY-
xape.

Ja H€ 3HAM, KAKO OHH JILAHAC MHCIIE,

CaMO npumjehyjeM, za 6u um ce 6oJbe
HCINJIATHJIO, AA NPHKPHjy MANO cBojy
MP»KIby.

He 3HaM, kakO MHCJIE JlacroBjaHu
H. TuBhaHu, aji 3HaM TO, za cy ou
NpBH, KA/L Tpeća ga ce okuTe Kyhe,
MJIH HCKAK€ KAKBA NOHACT, CTOTA HM
ysujek uacT.

Y BOKk4 XKHMBH NpekO LBHje Tpe-

gent Aleksander javio je seljacima Hrva- |

tima i Srbima, da je dao svoju kraljevsku
riječ, da će se agrarna reforma pravedno
provesti i ta njegova riječ važi i da se na

tomu ništa ne može promijeniti.

|
|

hune Cp6a, u oBo ce zoratja. To no
MojeM MHLIJ/beHy HHje Apyro Hero
MPXKiIba H uBasuBaie. Kako he mak
Guru onjje, ruje uemajy oG3upa rnpama
CpG6uma, T. j. rije meMa_ Mel“ iouma
Cp6a? ao

 Kamenapu (Boka Koropecxa), 16. VII.*)

Moje 1uBJbetbe, jep je TO KOL HAC 4y10,

Ha BPATHMA CBHX OJIjeJb€IbA HATIIHCE

BAPCTBO MJIH OPy2KHHuHKa BJIACT Y Ko-

a MOTry pehu, za Me ce u He Tuue, *

| Domaće vijesti.

Aprovizacija a- |

= Pišu nam sa Šipana: m
mošnje općine dala je tvornici M. Zec a-
merikanskoga brašna, oc
tjesteninu za dijeljenje pučanstvu: Ova je
poslala pastu crnu i ljutu, što ne odgovara
ni iz daleka finom predanom brašnu. Za-

htjevamo istragu u ovom poslu.

|

“) Kacno cTurno 3a npounumu 6poj. Ilpumj. Ypen- |

HHLITBA.

Pušteni iz zatočeništva. Prigodom po-
znatih nereda u Velojluci i Blatu za dolaska
engleskih časnika, — bili su uapšeni od
tal. okup. vlasti i odvedeni u Zadar gg. dr.
Niko Moretti, Ćiro i Ante Petković Kovač,
Niko i Ivo Marinović, Želimir Šeman, Jure
Zoković, Vidović, Kuzma Anić i Ante Sar-
delić. U Zadru su ih poveli u lazaret u
Petrčanima i tu ih držali kao »okuženike“.
Najzad su ih pustili, ali da se ne smiju
vratiti u svoje rodno mjesto. Neki su od
njih došli u Split, a neki proslijedili u Du-
X brovnik. |
Nevjerojatno! Primamo iz Cavtata:
Vas će sigurno iznenaditi vijest, da je još
uvijek načelnikom Grude u Konavlima
onaj isti Mašan Magud, koji je bio stup
austrijanštine u ,najvjernijim“ Konavlima,
onaj koji je organizovao sve moguće izlete
u Beč, na natjecanja strijeljanja, na ,Fest-
zuge“, itd. S mnogih strana čujemo za-
mjeraka, što se u Konavlima još uvijek
podržava duh prošlosti. Ima još neo-
sviještenika, koji čekaju povratak Karlov.
Pa nije ni čudo, kad na načelničkoj stolici
u Grudi još sjedi — intimus ,dvorskog
kapelana.“ »Novo Doba“

Svećenstvo na djelu. Svećenici kato-
lički i pravoslavni biskupije dubrovačke i
eparhije boko kotorsko-dubrovačke pristali
su na ,lzjavu svećenika iz cetinske Kra-
jine“. To su slijedeći svećenici :

Nedjeljko Sabatini-Subotić, župnik Vru-
ćice, Celestin M. Medović, akademski slikar,
Ivo Kinkela, župnik Janjine, Niko Musić,
župnik Crnegore, Valtaz4r-Vijolić-Ljubičić,
književnik, Niko Kalafatović-Milić, kateketa
Dubrovnik, Nikola Gjivanović, župnik po-
moćnik Dubrovnik, Ivo ĆČućuković, župnik
Velaluka, Pero Ev. Brajnović, župnik Tr-
stenik, Gašpar Vidović, župnik Žuljane,
Ivo Gjuračić, župnik Ponikve, Ante J asprica,.
župnik Banići, Lovro Totić, župnik Rijeka
dubrovačka, Protopop Sava Barbić, prav.
paroh Dubrovnik.

Ante Anić i Risto Šuković, divizijski
sveštenici Dubrovnik, Ivo Matić, župnik
Kliševa, Gjuro Kuljevan, župnik Sugjurgja
Sipan, Jerko Kovačević umir. župnik. Ko

x,

ojoš želi pristati; nek se javi Uredništvu

»Naroda“

Ko nam ne povrati če.
tvrti broj našeg tista, sma-
tramo ga bezuvjetno na-
šim pretplatnikom.

ADMINISTRACIJA.

Spomenica Nj. V. Kralja Petra I.

Sprijeda, povrh lika: IIETAP A. KA-
PABOPREBHR. Mladenački lik sadašnjeg
vladara je u poprsju, prodjeljena omu je
kosa; lice mu rese brkovi, i. t. d. Naokolo

je spomenica perlirana. Straga: izmegju

dva perlirana kolobara : CJIOBOJIA JEJI-
HAKOCT BPATCTBO. U kolobaru perliranu
krstaš barjak, te mu koplje prelazi preko
kolobara i dotiče se drugoga. U vrhu
slijeve je strane krstaš barjaka 1389,
s desne 1876. Do polovine su koplja kite,

u vrhu je krst, a na barjaku, koji pada:

do kolobara :|
| CJIOXKHO:

HA
KOCOBO .
Spomenica je od pozlaćena pafona,
teži 3'/, grama, promjer 20 mm., deblji.
2 mm.

Jedna od tijeh spomenica je dobavlje- -

na, uz druge srpske u g. T. Nubera, sta-
rinara u Osijeku, a sada je u zbirci Vida

= Vuletić Vukasovića; u Dubrovniku.
Neću da pričam ovdje, kako je i kuda naš

= uzvišeni kralj i gospodar hodio po svijetu,
kao pčela po cvijetu, prije no je, otragu

= šesnaest godina, na veliku sreću i spas
cjelokupnog naroda, došao na vrhovnu

bek : Za za

upravu Srbije; spomenuću samo prilike i

. doba, kada je kovana ova spomenica. To
oje bilo u vrijeme bosansko-hercegovačkog

ustanka 1875 g., kada se je sadašnji princ
Petar Karagjorgjević, kao rijetki vitez i
junak podignuo, da oslobodi naš narod

ispod dušmanskog jarma, i kad je bio po-
znat u narodu pod imenom Petra Mrkonjića.

U Jamnici, g. 1875., sastali su se Ka-
ragjorgjevićevi junaci na zbor. To je
bilo negdje u decembru, a u Bosni pono-
snoj. Tu je Petar Karagjorgjević oduševio
vogje i narod; njegova je besjeda- valjala

zlata. Bio bi stavio u teški škripac carstvo

otomansko, da nijesu bili na prestolju
Srbije Obrenovići, pa s toga nijesu sve
čete stupile u borbu uz Petra Karagjorgje-
vića. On se ipak pokorio zaključku jamničkog
zbora, te je stupio u boj s malo četa, i
tu se pokazao kao ljuti lav. Turci su se
od njega .bojali, kao od žive vatre.

I sada se vigjaju u Corkovači, a u

Bosni ppnosnoj, prorovi (šančevi) kralja
Petra, ondašnjeg vojvode Mrkonjića. Strepio
je Stambol ispred te malene vojske, jer su
znali, da su tu junaci, sve grom do groma.
Pošalju Hafiz Pašu sa tri buljuka i golemim
topovima, ali je kralj Petar svemu odo-
lijevao, kaono tvoj junačina Veljko. Tu se

obio boj dva dana i dvije noći, pa je valjalo

hiru. Ovo Corkovača i sada priča, pa će i
naprijed pis pasu to kazivati, dok bude
Bosne ponosne.

Što nije mogao onda da učini kralj

skom ratu, da sinovi junaka s Corkovače
dobro pamte sadašnje vitezove, koji su se
oglasili kao Srđe Zlopogleđe na brzoj Dri-
ni ina mrkijem Palima, do šeher-Sarajeva.

Pričaj i ti, golema ćuprijo u Višegra-
du; pričaj šeher-Fočo, kako znade Srbija-
nac sjeći i kolo voditi!

Ovo je bilo eto kao jučer, ali nije pro-
šlo mnogo vremena ni od onda, kad je
naš kralj Petar pohodio grad vila, Dubrov-
nik bijeli. Još i prije toga kucalo mu je
u junačkim grudima srce za naš grad, sni-
ojevao je o njemu, kad mu se slavni kr-
staš vio po Bosni ponosnoj. Besjedi nam
o mladom junačini, skromna kućo Kova-
čevićeva na Konalu: ti si sada časna iz-
među najčasnijih! — u tebi je onda kralj
Petar _sanak snijevao; u njegovoj velikoj
duši bila je njegova mezimica — Jugo-
slavija !*) a

|
|
|
|
;

*) Kralj
g. 1889., stanovao sa svom porodicom za nekoliko
vremena u ,Ulici Visokoj“, u kući br. 91,u kojoj su
sada g.ce sestre Petranović, Ta kuća treba da se sva-

Petar, to je sada _ učinio u velikom svjet- |

Petar je, Za svog boravka u Dubrovniku

Hafiz paši uzmaknuti i ostaviti veliku za- |

Onda je kralj Petar bio u našem Du-
brovniku; vila ga je ovamo dovela; ona
mu je kupila ljekovite trave po Srđu i o-.
kolo; ona ga je izvidala rodu i narodu....

Ovdje nije ostao kralj Petar; otišao je
kroz bijeli svijet! ,

Mi smo mlađahni pratili junake i pje-
vali im davorije, opjevali ovite perjanice.
Ko.će zaboraviti junačinu Peka Pavlovića 7!
ko će pomrsiti u povijesti uspomene Mi-
holjdana god. 18752! Vazda nam je u pa-
meti Klek i grad Hutovo. Tu su izginuli
buljuci turskoga nizama. |

Ah, kako je onda bil
cijenili svoju slobodu,
krvcu i za našu. Lijepo
zgađa se u oči bijele ne

0?! Talijanci su
pa su prolijevali
mi je na pameti;
pana I djelje. Na Hutovu
je bila kita PO izbor junaka, Garibaldina-
ca: tu Je bio i conte Faella, Lazzaro, Laz-
zari, i t. d. Borili su se, pucajući iz kore
og 2 im! Oni su bili ljudi, cije-
u svoju slobo i . Har
ai ke bodu, pa i tuđu!.. Harna

U Dubrovniku, na 15. jula 1919

Vid Vuletić- Vukasović.

kako obilježi spomen

x pločom, za sjećanie ; '
našem potomstvu, Pri i je zahvalno

Mmjedba Uredništva.

da od ovoga učine