s

BETI

> donekle i niži slojevi narodni, kao javni
> zvaničnici, siromašniji gragjani, radnici,
> pai seljaci, ali svi ti u manjim mjerama,
. o ne prama svojoj ekonomskoj snazi, već |

iz straha pred vlastodršcima, koji od ni-

= kojeg sredstva ne prezahu, samo da si-
 ocotinji i zadnju paru izvuku.
oImadu najzad i moralna lica, koja:

mnogo svoje imanje uložiše u ratne zaj-
move, neki znanjem i privolom svojih za-
okonskih predstavnika, a nekoji i preko
volje istih, ali nagnani strahom, da im se
silom cio imetak ne digne, pa da spase
bar nešto.

Tako se potpisivahu i uplaćivahu te-

čajem prošlog rata zajmovi u bivšoj ca-

. revini, pa se može slobodno kazati, da su

ti zajmovi za srednju i nižu klasu narod-
nu bili uprav prisilni, a nipošto dobro-

voljni. Pa čak nijesu bili dobrovoljni ti.

za veletrgovce, ratne liferante, a ni druge
novčane zavode slavenskih narodnosti. Ti
se prikazivahu pred svijetom kao plod
patriotizma, dok to bijaše jedino kod ve-
likaša njemačke i magjarske narodnosti,

> inače kod drugih špekulativni posao.

(Svršiće se). D. B.

Domaće vijesti.

,KanocT. Hawera npujaresba r. Jla3a-
pa Noknecruha, yripasurTesea Cpncke Kpe-
JuTHEe 3anpyre y XepuerHoBome, 3ajecujJa
je Temuka Hecpeha ry6urKkOM noGpe H ne-
MeHuTe' Majke CaBeT€. Y iberoBoj KaJIocTH
HAIe CBECD/IHO Cayuetuihe.

Split 25. jula. Među našim nižim kle-
rom javljaju se vrlo zanimljivi i po naš
narod utješljivi pojavi. U Splitu se osnovao
uži odbor nar. svećenstva, komu je svrha
ostvarenje narodne crkve za žifim narod-
nim jezikom u službi božjoj. Na taj način
crkva bi bila najbolji čuvar naše narodne
svetinje + narodnog karaktera, slobode, sa-
mosvijesti, a bude li ovaj ideal ostva-
ren, otvara se laki put i sjedinjenju pra-
wvoslavne i kaloličke crkve. Ljudi s najvi-
Sim interesom prate ovaj pokret, i vesele
še našoj budućoj steći i čvrstom jedinstvu
troimenog naroda.

Glavni pokretači te nove svećeničke
struje jesu dva nar. svećenika: Božo Mi-
lošević i Ante Ivelić. Prvi, svojom  go-
ovorničkom vještinom obara sve  vjer-
ske predrasude i praznovjerja našega iz-
varanog naroda. a drugi, lijepim stilom,
putem javne štampe, utire put boljih dana
našem narodu; dana, kada će naš svijet,
prost od vjerskog fanatizma, a zadojen na-
ukom i nepatvorenim moralom Velikog Kri-
sta, osjetiti se slobodan u čitavom svom
biću, u čistini svoje zdrave duše.

Rodoljubima stavljamo na srce, da o-
vaj, po naš narod spasonosni pokret po-
mognu moralno i materijalno.

Sjedište je užeg odbora u Splitu, senj-

ska ulica, br. 8; II. kat.

Poziv na sastanak. Pozivlju se braća
svećenici obiju vjeroispovjesti, koji su pot-
pisali izjavu ,cetinskog svećenstva“ i koji
se suglasuju s njome, da dođu na sasta-
nak, koji će se održati u Spljetu dne 21
kolovoza 1919.

Sinj, 22—7. 1919. — Za odbor:

DE Dević pop Žarko
Stojsavljević pop Petar
- Obraćamo pažnju na oglas Općinskog
Upraviteljstva ostrva Mljeta, štampan na
3. stranici današnjeg ,Naroda“. Ta braća
naša pod tuđinom, uzdamo se, — ne za
dugo još! — mogu da posluže kao pri-
mjer i uzor pravog rodoljublja mnogima
od one naše braće, koja su bila bolje sre-
će, da iza jedne tiranije ne panu u drugu,
a u nečem i goru. Možda bi nekima, zaslije-
pljenim, zavedenim, hrđavo  odgojenim,
slične prilike pod novim, nezvanim gos-
podarom i nasilnikom, mogle samo da o-
tvore oči i izvedu ih na put spasenja, da
bolje spoznaju i uvide kud su zabasali, da
nauče dostojnije poštovati svoju narodnu
državu pod dičnim i viteškim svojim vla-

darom i dinastijom.
Svećenstvo na djelu. Uz ostale sve-
ćenike, spomenute u predprošlom broju
našega lista, koji pristaše na ,lzjavu sve-
ćenika iz cetinske krajine,“ pristupio je još

i Dum Jozo Boglić, parok Slanoga i dum

Andro Murat, parok Luke Šipanske. |

1
/

> Razjašnjenje. Primili smo iz Žrnova
pismo od od gg. braće Grbin, pod datu-
mom 23 srpnja, u kom nas mole, da javi-

mo u svom listu oklen je onaj Grbin, za.
kog smo spomenuli u 1. broju, da je tali- |

janski denuncijanat i ,patriot“ kao Cviliče-
vić i Kalogjera ,jer, — kažu, — kod nas
u Žrnovu takvoga nema, pošto su svi du-
šom i tijelom Jugoslaveni.“

Nemamo ništa protiv te izjave; niti
smo ikad posumnjali u koga od Grbina iz
Žrnove. Grbin, na kog se odnose riječi
našeg dopisnika, rodom je s Blata i tamo
se nalazi. Ovoliko na čast istini i kao na-
še razjašnjenje. i i

Mokošica 26/7.

Parče kolnog puta na Kantafigu ispod

.svaka je kritike, koli u higijeničnom, toli

u estetičkom pogledu, a da ne govorim o
nesnosnom smradu, koji se širi na daleko
pri ovoj ljetnoj zapari. Naša je općina u-

opozorila zanimane, da zapriječe daljnje

bacanje smeća na onome mjestu, a bilo je
također pisano i u listu ,Narod“ o ovoj
anomaliji. Do sada se nije nitko maknuo,
da pravednoj stvari udovolji, dapače se
pošlo i dalje bacanjem smeća s desne i li-
jeve strane samog puta. Zar ne bi za ovaj
posao, a uz malo truda, bila zgodnija pro-
valija na Boninovu ? Ne znam da li bi itko
bio toliko ustrpljiv, da šta onakova rade
Riječani na tuđem zemljištu. Ili se zar
čeka dok se pojavi kakova bolest, pa i
to bi smo još trebali uz ovu skupoću.
Molimo dakle zanimane, da uznastoje
čim prije ukloniti onu grdesiju radi općeg
zdravlja, a s druge strane, da se ne daje
još više povoda nekim zalupanim u njiho-
vim neslanim debatama. Grimica.

wo . .
Naši dopisi.
Kotor, jula 1919.

Dana 20. ov. mj. razvila se u Dobroti,
u neposrednoj blizini Kotora, prava bitka
izmegju jedne čete crnogorskih haramija,
pristaša bivšeg kralja Nikole i žandarme-
rijskog odjeljenja iz Kotora. Poginulo je

pet od tijeh bandita; megju njima vogja im
poručnik Panto Milovanov Savović, koji

je teško ranjen preminuo u ovamošnjoj
talijanskoj bolnici. Pri ovome sukobu po-
ginuo je i jedan talijanski časnik, a ranjen
je i jedan talijanski vojnik.

Dogagjaj se desio u neposrednoj bli-
zini kuće, u kojoj je smještena talijanska
komanda. Žandarmerija je zarobila : Haj-
dara Usmanagića, Milića Plačkovića, Ra-
divoja Plačkovića i Marka Jovovića, dok

su u toku okršaja našli skrovište u tali-

janskoj komandi: Miloš, Mitar_ i Milovan

. Nakočevići, Gjuro, Miloš i Bogić Plačko-

vići, Božo i Ilija Novakovići; svi spome-

nuti iz Pipera (Crne Gore), te ih je ka-

šnje talijanska komanda morala predati na

intervenciju francuskog generala, pa se

oni sad nalaze u tamnicama francuskog
bataljona.

Svi su imali pri sebi potrebitu op-
skrbu hrane, što su je dobili od Talijana-
ca, preko čije su se komande imali ukr-
cati na brod — za Italiju, da umnože ta-
mo onaj čuveni Nikolin bataljon. Pogibiju
talijanskog časnika lako je iz gornjih či-
njenica razumjeti, ipak ću vam, za bolje
shvatanje, još i ovo nadodati: Talijanska
komanda, sve do malo dana iza sukoba,
bila je smještena u Dobroti tik uz more,
dok je uz pristanište usidren jedan njihov

razarač. Javna je tajna, da su se tamo

stramputicama spuštali kriomice Nikolini
jataci, te u sporazumu s Talijancima _ukr-
cavali u njihove brodove za Italiju. Cak i
kojimudrago zločinci, pljačkaši, pa i oni
koji bi bježali iz kotorskih tamnica, znali
su odmah naći talijansku komandu, te bi

* im ovi pomogli, da prebjegnu u Italiju.

Ovakve ljude oni vojnički spreme i opre-
me iz Italije, te ih u manjim četama iskr-
cavaju na obali kod Bara i Ulcinja, da
izazivlju smutnju i nered, da vode brato-
ubilačko četovanje i podržavaju u neukim
vjeru u povratak Nikolin. Čak ih, kako se
čuje, oblače u talijanske uniforme, da ih
lakše i bez kontrole sprovedu, a “onda

kad su se već iskrcali, mijenjaju kape,
.koje su na formu ruskijeh.

Mi se čudom čudimo, kako se ka
dalje trpljeti zločine ovih megjunarodnih

NAROD

neupućeni dio Crnogoraca. Zar ni
dosta prolijevanja bratske krvi?!

, KA

' .. . Y - i Bi
smutljivaca. Mi samo žalimo zavedeni
je već

Većina našeg naroda u Crnoj Gori,
koja potpuno opravdano drži danas poli-
tičku moć u zemlji, a osobito njena slo-

bodoumna i napredna omladina, pokazala

je rodoljublja, požrtvovnosti i samoprije-
gora, da zaslužaje najbolju pohvalu i pri-
znanje, no mi mislimo, da je ipak potre-
bito počešćeg i organizovanijeg doticaja
i rada u Širokim narodnim slojevima, ti-
him, pomirljivim i odgojnim načinom pra-
ma prilikama, osebinama i potrebama
ambienta, u kome se djeluje i radi. Or-
ganizovani rad treba da znade za svakog
svog čovjeka, od najmanjeg do najvišeg,
te da stvori u njima svijest i osjedočenje,
da za svakim pojedincem stoji čitava
jedna organizovana snaga u svakom pravcu.
No i državna naša današnja moć dužna je,
da apsolutno i energično traži najzgodnije
načine, da se stane jednom na put ovom

megjunarodnom zlu, te se vrši nad naši-.

jem narodom. S druge strane i same vlasti
državne u Crnoj Gori kao da ne funkcio-
nišu, kako bi morale, i ne traže potporu
dobrih narodnih elemenata u zemlji i oslon,
koji bi trebale tražiti. Posljedica je svega
toga, da se iz mnogih pojava i činjenica,
kojima nije ovdje mjesto da se spominju,
opaža kod tih vlasti neka neupućenost,
nespremnost i nesposobnost, što sve rekbi

*

izazivlje pr
baš kod najbolji

čini.
Još nešto.

Mi znamo, da su, za crnogorske pri. |

like potrebite kadgod i najradikalnije mjere,

— no to mora biti sskrajnje sredstvo, —

ultima ratio“.

Držimo se i ovdje one velikog dea
Havlika: ,Prije su za narod ljudi umirali,

danas treba za nj živjeti!“ D.

Primjedba uredništva. Još na 17. ov.
mj., pitao je poslanik g. Marko Daković,:

u sjednici Narodnog Predstavništva, g.
predsjednika ministarskog savjeta o zva-
ničnim licima Italije, koja se na nedopuš-
teni način miješaju u unutarnje stvari Cr-

.ne Gore, te rovareći protiv ujedinjenja, još.

svakim danom gaze iukrv i vrše paljevi-
ne. ,Svi ovi događaji, — rekao je, — uzbu-
đuju stanovništvo, koje se nalazi između
noža Italije i prilične pasivnosti kraljevske
vlade, te će biti prinuđeno, da samo brani
svoje živote. Talijanci potplaćuju nepoštene
elemente u Crnoj Gori“...

Na to je odgovorio ministar predsje-
dnik g. Protić, da je, ne samo Crna Gora,
već i cijela obala Jadrana hude sreće, jer
imademo svuda susretaja s talijanskim or-
ganima. ,Poslanik valjda znade, — kazao
je g. min. preds., — zašto sve to moramo
trpjeti, dok se ne riješi naše pitanje !“....

Dubrovačke

Lične vijesti. Na 25. 0. mj. došli

su iz Beograda u naš grad bivši crnogor-

ski ministri: gg. Mihajilo Ivanović, narod-
ni poslanik, i Dr. Sekule Drljević, načel-
nik ministarstva pravde u Beogradu.

Sokolska zabava. U nedjelju, na
3. avg. mjesni hrvatski i srpski ,Soko“,
daju zajednički veliku javnu vježbu na
Brsaljama u korist svoga fonda. Program,
koji će biti biran i raznovrstan, saopćiće-
mo u broju od subote. Za sad kažemo to-
liko, da će biti nlaznića K 2, a za djecu
K 1. Najtoplije preporučujemo ovu patriot-
sku,. izvanstranačku našu nacionalnu usta-
novu !

Za srpsku siročad. Donosimo is-
kaz sakupljenih novčanih priloga, na ko-
rist srpske siročadi, prigodom Vidovdana
u Dubrovniku : od predavanja g. D.ra M.
Mičića, ulaznice i lože, ćisti prihod K. 1339 ;
od raznih prodaja na Vidov-dan K 7546:80,
suviše 47 dinara, 1:50 franak i 5 lei ru-
munjski: priložili gosti ,Hotel Lapad-a“
K 830; Zaklada za udovice i siročad (Puč-
ka asiguracija za Jugoslaviju) K 100; u-
čenici i učenice trgovačke škole K 100;
kotarska opskrbna poslovnica K 1000: g.
Kaldor S. K 100 ; I. Dalmatinsko Trgovač-
ko Društvo K 500; g. Pero Šutić K 100 ;
Hrvatska Pučka Štedionica K 200; Štam-
parija DeGiulli i dr. K 50; učenici nautičke
škole K 255; učenici realne gimnazije K
1142; Srpska Centralna Banka i Promet-
no Industr. Trgov, Društvo K 7000; Du-
brovačka Trgovačka Banka K 300; Du-
brovačka Parobr. Plovidba K 100, Odbivši
ukupne rashode od K 2930, ostaje u sve či-

osta prihoda K 17732:80, suviše 47 dinara

1:50 franak i 5 lei rumunjskih.

T jozo Brašić. Na 25 o. mj. slije-
dio je iz pokrajinske bolnice sprovod Jozu
Brašiću, maturandu nautičke škole. Spro-
vodu je prisustvovao učiteljski zbor iste,
drugovi, prijatelji i učenici VII. i VIII. ra-
zreda Gimnazije. U erkvi ispjevao je Dil.
pjev. omladinski klub ,Oslobodi me“, a
zatim nad grobom oprostio se u ime svih
drugova g. lvo Kolić, kratkim, ali dirljivim

govorom. Iza govora bi zapjevana od istog

slovenska ,Nadgrobnica.“ Pjevanje u crkvi
kao ina grobu zaslužuje pohvalu.

Zakupljivanje. Koliko nam je po-

 znato, naša je Općina u svoje vrijeme bila

izdala naredhu, kojom se strogo zabranju-
je zakupljivanje na željezničkoj stanici, te
je preko svojih redarstvenih organa na-
stojala, da se ista naredba što strožije iz-
vršiva. Ali, tekom vremena ova je nared-
ba izgubila rekbi svoju krepost, te sva
sila mjestnih trgovaca nađe se Pri dolasku

vlaka na stanici, te zakupu: jaja, kokoši
a : ,

. »Dubrovačkim Vijesti

a8 &

Vijesti.

sir, krumpir, u jednu riječ sve što dođe,
tako da građanstvo mora da zakupljenu
robu kupuje uz visoke cijene. Molimo Op-
ćinu, da se za ovo zauzme, te da prekrši-
telje ove naredbe najstrožije kazni, a s ti-
jem da se bijednom građanstvu bar do-
nekle oblakša današnje teško življenje, koje
je uslijed visokih cijena uprav do očajanja
dovelo. Gragjanin.

Ponude šećera iz Dalmacije.
Pod ovim naslovom donosi »Jutarnji List“
zagrebački od 24 0. m. slijedeće :

»Svakim danom stižu zagrebačkim tr-
sovcima ponude šećera sa strane dalma-
tinskih trgovaca iz Splita i Dubrovnika. U
ponudama se veli, da je to prekomorski

(amerikanski) šećer, koji će stići ovih dana *

S lađama u rečene luke. Šećer je kristalni,
a traže za njega po 12 do 15 kruna po
kilogramu, na brodu preuzeto. Neki nude
po 20 do 30 vagona, a neki po 100 vago-
na, a neki po 100 vagona i više“...

Citajući sve OVO, mi se čudom čudi-
imo, kako se u nas još i sad šećer ne mo-
že imati ispod K 90 kilogram !

Pišu nam iz Gruža: Pop Zlove-

čer: Š i
ra, neovlašteno i protiv crkvenih propi-

e je i dobio svijeću ili nekoliko

aL svakog, i siromašnog djeteta,

"m je, otrag nekoliko dana, podijelio

dit So Ovo u raboš i biskupu i na-

. a se znadu unaprijeda vladati, te
» «amo odoše krune | svijeće.

iro Mačka Gragj. muzika. Za-

istvom bilježimo, da se nekoliko gra-
đana zauzelo, da se opet uspostavi ova
naša omiljena ustanova. Muzika uslanov.

ljena je god. 1878 D
visokom stepenu u ? Pred rat stala je na

Miovićevi ispravci.
dva ispravka od Iva
Poriče sve što smo o

' Primili smo
Miovića, u kojima
. Njemu pisali, megju
« : :
zaga or SO
Zahvala.

Prigodom smrti nez

aboravnog nam dru
. > “Pdačno zahvaljujemo Dil
"mladinskom Klubu, koji se sado

Maturandi Nautičke škole.

avom neke neugodne osjećaje
h narodnih elemenata u
Crnoj Gori, kojima se doista time i krivo u