s BETI > donekle i niži slojevi narodni, kao javni > zvaničnici, siromašniji gragjani, radnici, > pai seljaci, ali svi ti u manjim mjerama, . o ne prama svojoj ekonomskoj snazi, već | iz straha pred vlastodršcima, koji od ni- = kojeg sredstva ne prezahu, samo da si- ocotinji i zadnju paru izvuku. oImadu najzad i moralna lica, koja: mnogo svoje imanje uložiše u ratne zaj- move, neki znanjem i privolom svojih za- okonskih predstavnika, a nekoji i preko volje istih, ali nagnani strahom, da im se silom cio imetak ne digne, pa da spase bar nešto. Tako se potpisivahu i uplaćivahu te- čajem prošlog rata zajmovi u bivšoj ca- . revini, pa se može slobodno kazati, da su ti zajmovi za srednju i nižu klasu narod- nu bili uprav prisilni, a nipošto dobro- voljni. Pa čak nijesu bili dobrovoljni ti. za veletrgovce, ratne liferante, a ni druge novčane zavode slavenskih narodnosti. Ti se prikazivahu pred svijetom kao plod patriotizma, dok to bijaše jedino kod ve- likaša njemačke i magjarske narodnosti, > inače kod drugih špekulativni posao. (Svršiće se). D. B. Domaće vijesti. ,KanocT. Hawera npujaresba r. Jla3a- pa Noknecruha, yripasurTesea Cpncke Kpe- JuTHEe 3anpyre y XepuerHoBome, 3ajecujJa je Temuka Hecpeha ry6urKkOM noGpe H ne- MeHuTe' Majke CaBeT€. Y iberoBoj KaJIocTH HAIe CBECD/IHO Cayuetuihe. Split 25. jula. Među našim nižim kle- rom javljaju se vrlo zanimljivi i po naš narod utješljivi pojavi. U Splitu se osnovao uži odbor nar. svećenstva, komu je svrha ostvarenje narodne crkve za žifim narod- nim jezikom u službi božjoj. Na taj način crkva bi bila najbolji čuvar naše narodne svetinje + narodnog karaktera, slobode, sa- mosvijesti, a bude li ovaj ideal ostva- ren, otvara se laki put i sjedinjenju pra- wvoslavne i kaloličke crkve. Ljudi s najvi- Sim interesom prate ovaj pokret, i vesele še našoj budućoj steći i čvrstom jedinstvu troimenog naroda. Glavni pokretači te nove svećeničke struje jesu dva nar. svećenika: Božo Mi- lošević i Ante Ivelić. Prvi, svojom go- ovorničkom vještinom obara sve vjer- ske predrasude i praznovjerja našega iz- varanog naroda. a drugi, lijepim stilom, putem javne štampe, utire put boljih dana našem narodu; dana, kada će naš svijet, prost od vjerskog fanatizma, a zadojen na- ukom i nepatvorenim moralom Velikog Kri- sta, osjetiti se slobodan u čitavom svom biću, u čistini svoje zdrave duše. Rodoljubima stavljamo na srce, da o- vaj, po naš narod spasonosni pokret po- mognu moralno i materijalno. Sjedište je užeg odbora u Splitu, senj- ska ulica, br. 8; II. kat. Poziv na sastanak. Pozivlju se braća svećenici obiju vjeroispovjesti, koji su pot- pisali izjavu ,cetinskog svećenstva“ i koji se suglasuju s njome, da dođu na sasta- nak, koji će se održati u Spljetu dne 21 kolovoza 1919. Sinj, 22—7. 1919. — Za odbor: DE Dević pop Žarko Stojsavljević pop Petar - Obraćamo pažnju na oglas Općinskog Upraviteljstva ostrva Mljeta, štampan na 3. stranici današnjeg ,Naroda“. Ta braća naša pod tuđinom, uzdamo se, — ne za dugo još! — mogu da posluže kao pri- mjer i uzor pravog rodoljublja mnogima od one naše braće, koja su bila bolje sre- će, da iza jedne tiranije ne panu u drugu, a u nečem i goru. Možda bi nekima, zaslije- pljenim, zavedenim, hrđavo odgojenim, slične prilike pod novim, nezvanim gos- podarom i nasilnikom, mogle samo da o- tvore oči i izvedu ih na put spasenja, da bolje spoznaju i uvide kud su zabasali, da nauče dostojnije poštovati svoju narodnu državu pod dičnim i viteškim svojim vla- darom i dinastijom. Svećenstvo na djelu. Uz ostale sve- ćenike, spomenute u predprošlom broju našega lista, koji pristaše na ,lzjavu sve- ćenika iz cetinske krajine,“ pristupio je još i Dum Jozo Boglić, parok Slanoga i dum Andro Murat, parok Luke Šipanske. | 1 / > Razjašnjenje. Primili smo iz Žrnova pismo od od gg. braće Grbin, pod datu- mom 23 srpnja, u kom nas mole, da javi- mo u svom listu oklen je onaj Grbin, za. kog smo spomenuli u 1. broju, da je tali- | janski denuncijanat i ,patriot“ kao Cviliče- vić i Kalogjera ,jer, — kažu, — kod nas u Žrnovu takvoga nema, pošto su svi du- šom i tijelom Jugoslaveni.“ Nemamo ništa protiv te izjave; niti smo ikad posumnjali u koga od Grbina iz Žrnove. Grbin, na kog se odnose riječi našeg dopisnika, rodom je s Blata i tamo se nalazi. Ovoliko na čast istini i kao na- še razjašnjenje. i i Mokošica 26/7. Parče kolnog puta na Kantafigu ispod .svaka je kritike, koli u higijeničnom, toli u estetičkom pogledu, a da ne govorim o nesnosnom smradu, koji se širi na daleko pri ovoj ljetnoj zapari. Naša je općina u- opozorila zanimane, da zapriječe daljnje bacanje smeća na onome mjestu, a bilo je također pisano i u listu ,Narod“ o ovoj anomaliji. Do sada se nije nitko maknuo, da pravednoj stvari udovolji, dapače se pošlo i dalje bacanjem smeća s desne i li- jeve strane samog puta. Zar ne bi za ovaj posao, a uz malo truda, bila zgodnija pro- valija na Boninovu ? Ne znam da li bi itko bio toliko ustrpljiv, da šta onakova rade Riječani na tuđem zemljištu. Ili se zar čeka dok se pojavi kakova bolest, pa i to bi smo još trebali uz ovu skupoću. Molimo dakle zanimane, da uznastoje čim prije ukloniti onu grdesiju radi općeg zdravlja, a s druge strane, da se ne daje još više povoda nekim zalupanim u njiho- vim neslanim debatama. Grimica. wo . . Naši dopisi. Kotor, jula 1919. Dana 20. ov. mj. razvila se u Dobroti, u neposrednoj blizini Kotora, prava bitka izmegju jedne čete crnogorskih haramija, pristaša bivšeg kralja Nikole i žandarme- rijskog odjeljenja iz Kotora. Poginulo je pet od tijeh bandita; megju njima vogja im poručnik Panto Milovanov Savović, koji je teško ranjen preminuo u ovamošnjoj talijanskoj bolnici. Pri ovome sukobu po- ginuo je i jedan talijanski časnik, a ranjen je i jedan talijanski vojnik. Dogagjaj se desio u neposrednoj bli- zini kuće, u kojoj je smještena talijanska komanda. Žandarmerija je zarobila : Haj- dara Usmanagića, Milića Plačkovića, Ra- divoja Plačkovića i Marka Jovovića, dok su u toku okršaja našli skrovište u tali- janskoj komandi: Miloš, Mitar_ i Milovan . Nakočevići, Gjuro, Miloš i Bogić Plačko- vići, Božo i Ilija Novakovići; svi spome- nuti iz Pipera (Crne Gore), te ih je ka- šnje talijanska komanda morala predati na intervenciju francuskog generala, pa se oni sad nalaze u tamnicama francuskog bataljona. Svi su imali pri sebi potrebitu op- skrbu hrane, što su je dobili od Talijana- ca, preko čije su se komande imali ukr- cati na brod — za Italiju, da umnože ta- mo onaj čuveni Nikolin bataljon. Pogibiju talijanskog časnika lako je iz gornjih či- njenica razumjeti, ipak ću vam, za bolje shvatanje, još i ovo nadodati: Talijanska komanda, sve do malo dana iza sukoba, bila je smještena u Dobroti tik uz more, dok je uz pristanište usidren jedan njihov razarač. Javna je tajna, da su se tamo stramputicama spuštali kriomice Nikolini jataci, te u sporazumu s Talijancima _ukr- cavali u njihove brodove za Italiju. Cak i kojimudrago zločinci, pljačkaši, pa i oni koji bi bježali iz kotorskih tamnica, znali su odmah naći talijansku komandu, te bi * im ovi pomogli, da prebjegnu u Italiju. Ovakve ljude oni vojnički spreme i opre- me iz Italije, te ih u manjim četama iskr- cavaju na obali kod Bara i Ulcinja, da izazivlju smutnju i nered, da vode brato- ubilačko četovanje i podržavaju u neukim vjeru u povratak Nikolin. Čak ih, kako se čuje, oblače u talijanske uniforme, da ih lakše i bez kontrole sprovedu, a “onda kad su se već iskrcali, mijenjaju kape, .koje su na formu ruskijeh. Mi se čudom čudimo, kako se ka dalje trpljeti zločine ovih megjunarodnih NAROD neupućeni dio Crnogoraca. Zar ni dosta prolijevanja bratske krvi?! , KA ' .. . Y - i Bi smutljivaca. Mi samo žalimo zavedeni je već Većina našeg naroda u Crnoj Gori, koja potpuno opravdano drži danas poli- tičku moć u zemlji, a osobito njena slo- bodoumna i napredna omladina, pokazala je rodoljublja, požrtvovnosti i samoprije- gora, da zaslužaje najbolju pohvalu i pri- znanje, no mi mislimo, da je ipak potre- bito počešćeg i organizovanijeg doticaja i rada u Širokim narodnim slojevima, ti- him, pomirljivim i odgojnim načinom pra- ma prilikama, osebinama i potrebama ambienta, u kome se djeluje i radi. Or- ganizovani rad treba da znade za svakog svog čovjeka, od najmanjeg do najvišeg, te da stvori u njima svijest i osjedočenje, da za svakim pojedincem stoji čitava jedna organizovana snaga u svakom pravcu. No i državna naša današnja moć dužna je, da apsolutno i energično traži najzgodnije načine, da se stane jednom na put ovom megjunarodnom zlu, te se vrši nad naši-. jem narodom. S druge strane i same vlasti državne u Crnoj Gori kao da ne funkcio- nišu, kako bi morale, i ne traže potporu dobrih narodnih elemenata u zemlji i oslon, koji bi trebale tražiti. Posljedica je svega toga, da se iz mnogih pojava i činjenica, kojima nije ovdje mjesto da se spominju, opaža kod tih vlasti neka neupućenost, nespremnost i nesposobnost, što sve rekbi * izazivlje pr baš kod najbolji čini. Još nešto. Mi znamo, da su, za crnogorske pri. | like potrebite kadgod i najradikalnije mjere, — no to mora biti sskrajnje sredstvo, — ultima ratio“. Držimo se i ovdje one velikog dea Havlika: ,Prije su za narod ljudi umirali, danas treba za nj živjeti!“ D. Primjedba uredništva. Još na 17. ov. mj., pitao je poslanik g. Marko Daković,: u sjednici Narodnog Predstavništva, g. predsjednika ministarskog savjeta o zva- ničnim licima Italije, koja se na nedopuš- teni način miješaju u unutarnje stvari Cr- .ne Gore, te rovareći protiv ujedinjenja, još. svakim danom gaze iukrv i vrše paljevi- ne. ,Svi ovi događaji, — rekao je, — uzbu- đuju stanovništvo, koje se nalazi između noža Italije i prilične pasivnosti kraljevske vlade, te će biti prinuđeno, da samo brani svoje živote. Talijanci potplaćuju nepoštene elemente u Crnoj Gori“... Na to je odgovorio ministar predsje- dnik g. Protić, da je, ne samo Crna Gora, već i cijela obala Jadrana hude sreće, jer imademo svuda susretaja s talijanskim or- ganima. ,Poslanik valjda znade, — kazao je g. min. preds., — zašto sve to moramo trpjeti, dok se ne riješi naše pitanje !“.... Dubrovačke Lične vijesti. Na 25. 0. mj. došli su iz Beograda u naš grad bivši crnogor- ski ministri: gg. Mihajilo Ivanović, narod- ni poslanik, i Dr. Sekule Drljević, načel- nik ministarstva pravde u Beogradu. Sokolska zabava. U nedjelju, na 3. avg. mjesni hrvatski i srpski ,Soko“, daju zajednički veliku javnu vježbu na Brsaljama u korist svoga fonda. Program, koji će biti biran i raznovrstan, saopćiće- mo u broju od subote. Za sad kažemo to- liko, da će biti nlaznića K 2, a za djecu K 1. Najtoplije preporučujemo ovu patriot- sku,. izvanstranačku našu nacionalnu usta- novu ! Za srpsku siročad. Donosimo is- kaz sakupljenih novčanih priloga, na ko- rist srpske siročadi, prigodom Vidovdana u Dubrovniku : od predavanja g. D.ra M. Mičića, ulaznice i lože, ćisti prihod K. 1339 ; od raznih prodaja na Vidov-dan K 7546:80, suviše 47 dinara, 1:50 franak i 5 lei ru- munjski: priložili gosti ,Hotel Lapad-a“ K 830; Zaklada za udovice i siročad (Puč- ka asiguracija za Jugoslaviju) K 100; u- čenici i učenice trgovačke škole K 100; kotarska opskrbna poslovnica K 1000: g. Kaldor S. K 100 ; I. Dalmatinsko Trgovač- ko Društvo K 500; g. Pero Šutić K 100 ; Hrvatska Pučka Štedionica K 200; Štam- parija DeGiulli i dr. K 50; učenici nautičke škole K 255; učenici realne gimnazije K 1142; Srpska Centralna Banka i Promet- no Industr. Trgov, Društvo K 7000; Du- brovačka Trgovačka Banka K 300; Du- brovačka Parobr. Plovidba K 100, Odbivši ukupne rashode od K 2930, ostaje u sve či- osta prihoda K 17732:80, suviše 47 dinara 1:50 franak i 5 lei rumunjskih. T jozo Brašić. Na 25 o. mj. slije- dio je iz pokrajinske bolnice sprovod Jozu Brašiću, maturandu nautičke škole. Spro- vodu je prisustvovao učiteljski zbor iste, drugovi, prijatelji i učenici VII. i VIII. ra- zreda Gimnazije. U erkvi ispjevao je Dil. pjev. omladinski klub ,Oslobodi me“, a zatim nad grobom oprostio se u ime svih drugova g. lvo Kolić, kratkim, ali dirljivim govorom. Iza govora bi zapjevana od istog slovenska ,Nadgrobnica.“ Pjevanje u crkvi kao ina grobu zaslužuje pohvalu. Zakupljivanje. Koliko nam je po- znato, naša je Općina u svoje vrijeme bila izdala naredhu, kojom se strogo zabranju- je zakupljivanje na željezničkoj stanici, te je preko svojih redarstvenih organa na- stojala, da se ista naredba što strožije iz- vršiva. Ali, tekom vremena ova je nared- ba izgubila rekbi svoju krepost, te sva sila mjestnih trgovaca nađe se Pri dolasku vlaka na stanici, te zakupu: jaja, kokoši a : , . »Dubrovačkim Vijesti a8 & Vijesti. sir, krumpir, u jednu riječ sve što dođe, tako da građanstvo mora da zakupljenu robu kupuje uz visoke cijene. Molimo Op- ćinu, da se za ovo zauzme, te da prekrši- telje ove naredbe najstrožije kazni, a s ti- jem da se bijednom građanstvu bar do- nekle oblakša današnje teško življenje, koje je uslijed visokih cijena uprav do očajanja dovelo. Gragjanin. Ponude šećera iz Dalmacije. Pod ovim naslovom donosi »Jutarnji List“ zagrebački od 24 0. m. slijedeće : »Svakim danom stižu zagrebačkim tr- sovcima ponude šećera sa strane dalma- tinskih trgovaca iz Splita i Dubrovnika. U ponudama se veli, da je to prekomorski (amerikanski) šećer, koji će stići ovih dana * S lađama u rečene luke. Šećer je kristalni, a traže za njega po 12 do 15 kruna po kilogramu, na brodu preuzeto. Neki nude po 20 do 30 vagona, a neki po 100 vago- na, a neki po 100 vagona i više“... Citajući sve OVO, mi se čudom čudi- imo, kako se u nas još i sad šećer ne mo- že imati ispod K 90 kilogram ! Pišu nam iz Gruža: Pop Zlove- čer: Š i ra, neovlašteno i protiv crkvenih propi- e je i dobio svijeću ili nekoliko aL svakog, i siromašnog djeteta, "m je, otrag nekoliko dana, podijelio dit So Ovo u raboš i biskupu i na- . a se znadu unaprijeda vladati, te » «amo odoše krune | svijeće. iro Mačka Gragj. muzika. Za- istvom bilježimo, da se nekoliko gra- đana zauzelo, da se opet uspostavi ova naša omiljena ustanova. Muzika uslanov. ljena je god. 1878 D visokom stepenu u ? Pred rat stala je na Miovićevi ispravci. dva ispravka od Iva Poriče sve što smo o ' Primili smo Miovića, u kojima . Njemu pisali, megju « : : zaga or SO Zahvala. Prigodom smrti nez aboravnog nam dru . > “Pdačno zahvaljujemo Dil "mladinskom Klubu, koji se sado Maturandi Nautičke škole. avom neke neugodne osjećaje h narodnih elemenata u Crnoj Gori, kojima se doista time i krivo u