du

Brf£9.14

! Str. 2,

 jetanje tugjih država u suverena prava, no je bio za-

htjev Austrije u formi ultimatuma, zbog čega je Srbija

radije uljegla u rat i u momentalnu propast, nego da

imu se podloži i ponizi sebe i svoju čast. :
Našoj državi nijesu bile nužne nikakve odredbe
sa strane, ni nikakvo nametanje obaveza; ona itia

dovoljno u sebi plemenitosti i poštenja da poštiije

svaku narodnost, u koliko ona vrši tačno i korektno
Svoje podaničke dužnosti.
o Što se tiče pak pretenzija Italije za zaštitu mia-

njina, cio svijet, koji ima i iskre poštenja i rive

tazuma, zna i vidi, da je jedno »talijanaš ili autono-
maš«, a drugo pravi i čisti Talijanac. Naši autonomaši,
koji su od prije govorili, da su samo za jezik i kulturu

talijansku, a većinom i ne znali nikad ni jezika tali- -

janskog ni se okoristili tom njihovom kulturom, ne-
maju prava, ni pred Bogom ni pred ljuđima, da uži-
vaju nekakva prava manjine, naturene San-Žermenskim
ugovorom, Zar bi nam mogla da podnese čast i do-
stojanstvo, da priznamo Talijancoin sina našeg se-
Waka, koji nosi fes i široke gaće, kad su se od njeg,
kako nam je dobro poznato, češće prepadali pravi
Italijanci i nemali kuraži-da se iskrcaju iz parobroda,
misleći da su Turci?! Mi treba, da prije dobro ispi-
tamo, ko je bio otac i djed onima, koji vole da se
tiazivlju »gentil sangue italiano«, jer bi bila za nas
sramota i poniženje da priznamo -načelo »stat pro
ratione voluntas«, i da svoje odrođe i otpadnike ča-
stimo i u nesavjesnosti i bestužnosti njihovoj podu-
piremo.

Porez na ratne dobitke.

Gosp. Dr. Momčilo Ninčić, koji je do avgusta
ove godine bio ministar financija u ministarstvu g.
Stojana Protića, još je u mjesecu maju podnio Na-
rodnom Predstavnišivu predlog državnog budžeta. Sa-
dašnja vlada nije više ni prstom mrdnula da budžet
sa financijskim zakonom dogje na diskusiju u Nar.
Prestavništvu.

Pišući o tome g. Ninčić u »Samoupravi«, nado-
stavlja još nešto, što radi velike važnosti same stvari
ovdje prenosimo :

»Gotovo jednovremene s budžetom podnio sam
Narodnom Prestavništvu »Predlog zakona za ratme
dobiike«. O teme vrijedi reći koju riječ. Tome zakon-
skom predlogu pridavao sam veliku važnost. Prvo
zbog toga, što sam od toga poreza očekivao više sto-
tina miliona prihoda, tako potrebnog državi. Poreske
stope išle su za velike dobitke do 80%. To je bilo
pravedno, pošto je ovaj porez pogagjao one, koji su
se bogatili u sred opšte nesreće, a obično i eksploa-
tišući opštu nesreću. Dok su jedni gragjani napuštali
svoje poslove, da bi otišli da brane zemlju, radi koje
su žrtvovali svoje zdravlje, a često i život, i materi-
jalno upropašćivali svoju porodicu; drugi su, pod raz-
nim izgovorima uspjeli, da se sklone, i oslobodivši

103 grdmsNAROĐD4 dinvrariui

se konkurenata, koji su otišli u vojsku, .za nevjero-
 valno kratko vrijeme zgttali milione. S toga je i javni
moral zahtjevao, da bar materijalnu žrtvu za ratiie

troškove podnešu oni, koji su se obogatili zahvalju-
jući ratu. Parlainenat i cijelo javno mnijenje navalji-
vali su, da se potez na ratne dobitke što prije donese.
Finansijski Odbor bio je dosta vrijedan. Zakoriski
predlog je u njeihtu pažljivo proučen. I u trenutku,
kad je krajem jula mjeseca izbila kriza, izvještaj od-
botski bio je napisan, štampan i podiijet Narodnom
Predstavništva, gdje je odmah stavljen na dnevni red.
Stvar se smatrala kao veoma hitna,

Šta je poslije toga bilo? Ništa. Porez na ratne
dobitke bačen je u zaborav. Narodno Predstavništvo
ne saziva se, te ne može protestvovati. G. Kristan,
koji je, u ime socijalista, toliko mavaljivao, da se za-
konski predlog što prije podnese, sad kao Ministar
više o tome re vođi računa. G. Ministar Finansija ne
brine se o jednoim tako važnom izvoru prihoda. Vri-
jedilo bi znati razloge; zašto se tako radi. Jer ako se
ovaj porez ne zavede još za vrlo kratko vrijeme, neće
imati smisla više ni da se zavodi, pošto se poreski
objekt — ratni dobitci, neće moći utvrgjivati. Ratni

bogataši to znaju, i mora da zadovoljno trljaju ruke,
što ih prolazi tako jedna velika opasnost«.

I mi sa svoje strane, videći takav neoprostivi
nemar pozvanih za najvitalnije interese narodne, ne
možemo su manje, a da ne podupremo ove vrlo va-
žne i snačajne riječi bivšeg ministra,

Grabljenje i otimačina raznih, još do sad nekaž-
njenih zlikovaca, velikih i malib, koji su, u ime ne-
odoljive mržnje prema Austriji i nekakvih svojih neg-
dašnjih zasluga i patriotizma, masuli i presuli dže-
pove ostavšimom propale Austrije, tz ostale neke ne-
dosiojue vršioce dužnosti, koji ubijaju poštenom i
čestilom dijelu natoda svaku volju i ljubav za opću
stvar, doveli su našu, tek osnovanu državu, i u nez-
godan financijski položaj, iz kog se ona, po svaku
cijenu, mora na vrijeme osloboditi, a sve krivce, za
dobar primjer, i podignuće narodnog morala naj-
strože kazniti.

U prvom redu treba državnoj kasi, odnosno na-
rodu, povratiti najveći dio. onoga, što su veliki i go-
lemi ratni bogataši, kao i u opće svi lihvari i gull-
kože narodni, krvnički i bezbožno zgulili jadnom,
teško izmučenom svijetu, upropašćujući ga ne samo
materijalno, mo i slabeći ga lfizično dotle, da će
to teško osjećati i buduće generacije na snazi i raz-
voju, a da i ne spominjemo morainu dekadencu, kao
glavnu posljedicu nenasite halapljivosti th hijena i
aždaja ljudskih, kao i grdne slučajeve smrti za vri-
jeme rata zbog gladi i svake oskudice.

Porez, oštar i nemilosrdan na sve, koji su se
pretjerano u ratu obogatili, treba da se provede od-
mah, bez ikakva odvlačenja ; svima u opće lihvarima
i gulikožama narodnim treba da se stave nasuprot
drakonske mjere, inače se ničim drugim neće moći

o

2 sve zapreke ; valja znati i očuvati je, a to je muka,

dosta puta i gora i teža od prve, kad se nema u sebi
dovoljno svijesti. da se spozna duh vremena, i ako
se zaborave djela i imena onijet, koji se dali glavni
osnov toj velikoj tečevini, i sami za njezino posti-
gnuće najviše doprinijeli, jer se, na taj način ubije
ljubav i volja, uguši svaki domoljubni osjećaj
u srcima mlagjeg naraštaja i isčupa narodni ponos,
bez koga niti se kad stekla sloboda, niti se već jed-
nom stečena mogla da sačuva.

Sad u novim prilikama, kad se već pomeću gu-
sle javorove, kad izumire sve više narodna pjesma,
koja nam je bila jediva luča u mračnoj, vjekovnoj
noći groznog robovanja, i izvodila nas na put spa-
senja sjajnim primjerima iz prošlosti, nadom i vjerom
u sretnu i vedru budućnost; — ali u doba, kad je
ona postigla svoj cilj i mi stekli slobodu i ujedinje-
nje, možemo bolje no ikad, i moramo više no ikad
od prije, pazeći budnim okom velike i spasonosne
interese narodne, da prikupljamo, koliko je više mo-
guće, kosti naših mučenika na sigurna mjesta, da gro-

bove njihove obilježimo vidljivim spomenicima,-a djela |
njihova zapišemo na ugled potomstvu,

Braćo | Prenoseći danas kosti mučenika našeg,
Miloša Maršana, mi se odužujemo; ne samo njemu,
no i cijelom narodu i vršimo svetu dužnost prema
mlagjem naraštaju, na kom svijet ostaje. |

Ne mislite nikad, đa su grobovi nijemi! Qni,
govore silno i.gromko, buđe i osvješćuju. Nijesu pre-
kinute veze izmegju živijeh na zemlji i onijeh kojisu
u zagrobnom životu ; jedina je razlika ta, da su prvi

na laži a drugi na istini. S onima, koji su u zagrob-

S
m

nom životu, živi stanovnici grješne zemlje mogu da
opće jedino duhovnim srestvima, koja se osnivaju na
pravoj i čistoj istini, a to je u prvom redu dužna i
iskrena zahvalnost.

Stupimo li sa zahvalnošću i pijetetom grobovi-
ma naših mučenika, njihov će nas duh, čarobnom ne-
kom nadzemaljskom silom“ nađahnjivati na djela i
ideje, za koje su oni sebe u zemnom životu bili za-
boravili i žrtvovali za opće dobro. Oni će nas ukri-
jepiti duhom.istine, da savladamo i ono, što nam još
smeta pravoj sreći i napretku. Iz grobova paženih i
poštovanih izbija vrelo duhovnog života i sretne bu-
dućnosti za nastajna pokoljenja; iz zapuštenih i za.
nemarenih samo smrt i propast.

Teško narodu koji postane nezahvalan uspomeni
svojih mučenika i u opće velikih sinova svojih ! Velik
je samo po njima, i sve većišto ih više ragja u svo-
joj sredini. Zaboravi li ih, drugi mu se više ne ra-
gjaju i on je propao, pa ma koliko bio brojem velik
i bogat drugim srećama zemaljskim.

Miloše Maršane! Hvala ti i slava! 1 ti si muče-
ničkom smrću doprinio iskupljenju naše zlatne slo-
bođe. Počivaj u miru! Tijelo tvoje nije dugo čekalo

u tami zaborava !

Duh tvoj neumrli pliva u rajskom milju i bla-
ženstvu i blagosiva sve muke i patnje, koje je za nas

pretrpio, gledajući s rebeskijeh visina počasti, koje

ti odaje, uz dičnu omlađinu. ničumrlom slavom o-
vjenčana, rnepobjedna srpska vojska, naša oslobo-
ditefjica. -

Vječna ti spomen i rajska slava! |

svjetskog rata, samo

nebeska htjela da kazni na taka

moa rje oaeže Rei som Matpa Resta earn snene
po 3

da zajazi bezdana jama njihove, preko svake mjere
pretjerane halapljivosti; oni će goniti dotle, dok sa-

svim ne dozlogrdi i ne prekipi mučeničkom narodu,

= Reklo bi se, kako postupaju, da su zbilja uobra-
e su neki osobiti izabranici božji, & Svi drugi
šnici i božji otpadnici, te da je
onaj nemiiosni bič najstrašnijeg
da njih obasiplje svakim oće
i obiljem, sve dok se ne isprazne potpuno i vreće i
džepovi svih ostalih ljudi na phu L ur
dakle i pričuju pozvani velikaši : Ovako, kako je =
sad, ako proslijedi i u naprijed, mi idemo aa
sve većem nezadovoljstvu, općoj očajnoj nevolji, fi-
tiancijskoj državnoj katastrofi i aa bolševizmu!

S toga naša je riječ ova: Bio veliki ili mali, ko
god krvnike i gulikože narodne, te nekažnjive zlotvo-
re, brani, podupire i čuva od zasluženih ume i na-
meta; ko pomaže korupciju i protekciju, treba ga,
radi općeg dobra, rušiti bez milosti i povući pred na-
rodni sud. Narod i domovina više svega!

Pčelari, udružujte se! |

Na sjednici odbora, biranoga na zadnjem sastanku
pčelara dubrovačkog kotara, bi odlučeno, da se odu-.
stane od osnivanja pčelarske zadruge S djelokrugom
koji bi zahvaćao cijeli kotar. Uvidjelo se, da bi tako
opsežan djelokrug moglo imati kakvo pčelarsko dru-
štvo, kome je jedina svrha olakoćenje nabave pčelar-
skih potrepština, poput onoga, što je  preklani bilo
ovdje zasnovano ; dočim jedna pčelarska zadruga (u
pravom smislu riječi), s preveć opsežiim djelokrugom,
ne bi mogla uspješno djelovati, navlaš radi večekrat
mesavladivih poteškoća u zadružnom saobraćaju,

S.toga odbor živo preporuča osnivanje pčelar-

skih zadruga, S djelokrugom ograničenim na pojedina
mjesta ili okoliše, kao M.pre Dubrovnik S Gružom,
Rijekom i Bosankom ; Župa s Postranjem, Mlinima i
Brgatom ; Orašac sa Zatonom, Trstenom, Brsečinama,
Majkovima i Koločepom ; Kliševo s Gromačom, Ljup-
čem, Mrčevom i Osojnikom (ili, ako bi ovi zadnji
htjeli stupit u jednu zadrugu sa sjedištem u Orašcu),
i tako dalje, kako se zgodnije pronagje, po Primorju
Stonjškom i u Konavlima. Prednjačit će u ovoj  akciši
pčelari Dubrovnika i okolice, a ufati je, da će se za
njima povesti i drugi u ovom našemu kotaru, dokle
broj takovih korisnih zadruga u pokrajini ne poskoči
ra toliko, da se bude moći osnovati pokrajinski pče-
larski savez, što meka Bog naspori !

zili, oso
smrtnjaci najcrnji grje
dnilostivi Bog poslao

we e
Naši telegrami.

Bruxelles, 27. nov. Belgijska vlada je predala
ostavku. U slučaju da sucijalisti odbiju da ugju u
koncentracioni kabinet, pokušat će se obrazovati ka-
binet liberalne i katoličke stranke.

Uvodnik »Timesa« talijanske izbore ovako ko-
mentariše: »I ako rezultat izbora u ltaliji nije uftvr-
gjen u pojedinostima, ipak u cjelini je dobro poznat.
Uspjeh socijalista i pučkih stranaka, ma kakav uticaj
imao na unutrašnju politiku Italije, može se očekivati,
da će na spoljnu politiku uticati blagotvorno. Možemo
se nadati, da će talijanska vlada odmah zauzeti od-
lučno držanje prema D' Annunziju i poduzeti mjere,
koje bude našla potrebnim. Postupak D'? Annunzijev,
odnosno Rijeke i Zadra, u toliko je imanje opravdan,
što je američki predlog imao da zadovolji razumne
zahtjeve Italije, i ako se ovaj predlog odbaci, neizbje.
živo će to odbacivanje pobuditi kod slovenskih naro-

oda s one strane jadranskoga mora osjećanje nezado-
ali prije ranije,

voljstva, koje će ranije ili docnije,
nego docnije, dovesti baš do onih kom
talijanski narod želi da izbjegne.

Beograd, 27, Beogradska »Pravda« donosi: »U
toku prekjučerašnjega dana posjetio je predsjednika
vlade Davidovića francuski poslanik De Fontaj Raz-
govor se je vodio o situaciji u Dalmaciji
je u ime vlade izjavio odlučnost u stv
kao što je, pred par dana,
kanskom poslaniku. Savezni
ravaju, da vrhovni savjet ne
očiglednim opasnostima za

spora s Italijom, te izjavljuju i
noga savjeta, koji je učinjen već u Rimu.«

. Beogradska »Pravda« saznaje, da e za posla-
ni Kg biti primljen u cijelom kraljestvu srpski
aaa akon. Prema dosađašnjim administrativnim
ojeama odredit će se izborni okruzi, Varoši od

Plikacija, koje

ari Dalmacije,

čki predstavnici nas uvje-
će ostati ravnodušan pred

Potvrgjuju korak vrhov-

ji. Davidović

dao sličnu izjavu ameri-

mirno rješenje našega |

Miš pa