du Brf£9.14 ! Str. 2, jetanje tugjih država u suverena prava, no je bio za- htjev Austrije u formi ultimatuma, zbog čega je Srbija radije uljegla u rat i u momentalnu propast, nego da imu se podloži i ponizi sebe i svoju čast. : Našoj državi nijesu bile nužne nikakve odredbe sa strane, ni nikakvo nametanje obaveza; ona itia dovoljno u sebi plemenitosti i poštenja da poštiije svaku narodnost, u koliko ona vrši tačno i korektno Svoje podaničke dužnosti. o Što se tiče pak pretenzija Italije za zaštitu mia- njina, cio svijet, koji ima i iskre poštenja i rive tazuma, zna i vidi, da je jedno »talijanaš ili autono- maš«, a drugo pravi i čisti Talijanac. Naši autonomaši, koji su od prije govorili, da su samo za jezik i kulturu talijansku, a većinom i ne znali nikad ni jezika tali- - janskog ni se okoristili tom njihovom kulturom, ne- maju prava, ni pred Bogom ni pred ljuđima, da uži- vaju nekakva prava manjine, naturene San-Žermenskim ugovorom, Zar bi nam mogla da podnese čast i do- stojanstvo, da priznamo Talijancoin sina našeg se- Waka, koji nosi fes i široke gaće, kad su se od njeg, kako nam je dobro poznato, češće prepadali pravi Italijanci i nemali kuraži-da se iskrcaju iz parobroda, misleći da su Turci?! Mi treba, da prije dobro ispi- tamo, ko je bio otac i djed onima, koji vole da se tiazivlju »gentil sangue italiano«, jer bi bila za nas sramota i poniženje da priznamo -načelo »stat pro ratione voluntas«, i da svoje odrođe i otpadnike ča- stimo i u nesavjesnosti i bestužnosti njihovoj podu- piremo. Porez na ratne dobitke. Gosp. Dr. Momčilo Ninčić, koji je do avgusta ove godine bio ministar financija u ministarstvu g. Stojana Protića, još je u mjesecu maju podnio Na- rodnom Predstavnišivu predlog državnog budžeta. Sa- dašnja vlada nije više ni prstom mrdnula da budžet sa financijskim zakonom dogje na diskusiju u Nar. Prestavništvu. Pišući o tome g. Ninčić u »Samoupravi«, nado- stavlja još nešto, što radi velike važnosti same stvari ovdje prenosimo : »Gotovo jednovremene s budžetom podnio sam Narodnom Prestavništvu »Predlog zakona za ratme dobiike«. O teme vrijedi reći koju riječ. Tome zakon- skom predlogu pridavao sam veliku važnost. Prvo zbog toga, što sam od toga poreza očekivao više sto- tina miliona prihoda, tako potrebnog državi. Poreske stope išle su za velike dobitke do 80%. To je bilo pravedno, pošto je ovaj porez pogagjao one, koji su se bogatili u sred opšte nesreće, a obično i eksploa- tišući opštu nesreću. Dok su jedni gragjani napuštali svoje poslove, da bi otišli da brane zemlju, radi koje su žrtvovali svoje zdravlje, a često i život, i materi- jalno upropašćivali svoju porodicu; drugi su, pod raz- nim izgovorima uspjeli, da se sklone, i oslobodivši 103 grdmsNAROĐD4 dinvrariui se konkurenata, koji su otišli u vojsku, .za nevjero- valno kratko vrijeme zgttali milione. S toga je i javni moral zahtjevao, da bar materijalnu žrtvu za ratiie troškove podnešu oni, koji su se obogatili zahvalju- jući ratu. Parlainenat i cijelo javno mnijenje navalji- vali su, da se potez na ratne dobitke što prije donese. Finansijski Odbor bio je dosta vrijedan. Zakoriski predlog je u njeihtu pažljivo proučen. I u trenutku, kad je krajem jula mjeseca izbila kriza, izvještaj od- botski bio je napisan, štampan i podiijet Narodnom Predstavništva, gdje je odmah stavljen na dnevni red. Stvar se smatrala kao veoma hitna, Šta je poslije toga bilo? Ništa. Porez na ratne dobitke bačen je u zaborav. Narodno Predstavništvo ne saziva se, te ne može protestvovati. G. Kristan, koji je, u ime socijalista, toliko mavaljivao, da se za- konski predlog što prije podnese, sad kao Ministar više o tome re vođi računa. G. Ministar Finansija ne brine se o jednoim tako važnom izvoru prihoda. Vri- jedilo bi znati razloge; zašto se tako radi. Jer ako se ovaj porez ne zavede još za vrlo kratko vrijeme, neće imati smisla više ni da se zavodi, pošto se poreski objekt — ratni dobitci, neće moći utvrgjivati. Ratni bogataši to znaju, i mora da zadovoljno trljaju ruke, što ih prolazi tako jedna velika opasnost«. I mi sa svoje strane, videći takav neoprostivi nemar pozvanih za najvitalnije interese narodne, ne možemo su manje, a da ne podupremo ove vrlo va- žne i snačajne riječi bivšeg ministra, Grabljenje i otimačina raznih, još do sad nekaž- njenih zlikovaca, velikih i malib, koji su, u ime ne- odoljive mržnje prema Austriji i nekakvih svojih neg- dašnjih zasluga i patriotizma, masuli i presuli dže- pove ostavšimom propale Austrije, tz ostale neke ne- dosiojue vršioce dužnosti, koji ubijaju poštenom i čestilom dijelu natoda svaku volju i ljubav za opću stvar, doveli su našu, tek osnovanu državu, i u nez- godan financijski položaj, iz kog se ona, po svaku cijenu, mora na vrijeme osloboditi, a sve krivce, za dobar primjer, i podignuće narodnog morala naj- strože kazniti. U prvom redu treba državnoj kasi, odnosno na- rodu, povratiti najveći dio. onoga, što su veliki i go- lemi ratni bogataši, kao i u opće svi lihvari i gull- kože narodni, krvnički i bezbožno zgulili jadnom, teško izmučenom svijetu, upropašćujući ga ne samo materijalno, mo i slabeći ga lfizično dotle, da će to teško osjećati i buduće generacije na snazi i raz- voju, a da i ne spominjemo morainu dekadencu, kao glavnu posljedicu nenasite halapljivosti th hijena i aždaja ljudskih, kao i grdne slučajeve smrti za vri- jeme rata zbog gladi i svake oskudice. Porez, oštar i nemilosrdan na sve, koji su se pretjerano u ratu obogatili, treba da se provede od- mah, bez ikakva odvlačenja ; svima u opće lihvarima i gulikožama narodnim treba da se stave nasuprot drakonske mjere, inače se ničim drugim neće moći o 2 sve zapreke ; valja znati i očuvati je, a to je muka, dosta puta i gora i teža od prve, kad se nema u sebi dovoljno svijesti. da se spozna duh vremena, i ako se zaborave djela i imena onijet, koji se dali glavni osnov toj velikoj tečevini, i sami za njezino posti- gnuće najviše doprinijeli, jer se, na taj način ubije ljubav i volja, uguši svaki domoljubni osjećaj u srcima mlagjeg naraštaja i isčupa narodni ponos, bez koga niti se kad stekla sloboda, niti se već jed- nom stečena mogla da sačuva. Sad u novim prilikama, kad se već pomeću gu- sle javorove, kad izumire sve više narodna pjesma, koja nam je bila jediva luča u mračnoj, vjekovnoj noći groznog robovanja, i izvodila nas na put spa- senja sjajnim primjerima iz prošlosti, nadom i vjerom u sretnu i vedru budućnost; — ali u doba, kad je ona postigla svoj cilj i mi stekli slobodu i ujedinje- nje, možemo bolje no ikad, i moramo više no ikad od prije, pazeći budnim okom velike i spasonosne interese narodne, da prikupljamo, koliko je više mo- guće, kosti naših mučenika na sigurna mjesta, da gro- bove njihove obilježimo vidljivim spomenicima,-a djela | njihova zapišemo na ugled potomstvu, Braćo | Prenoseći danas kosti mučenika našeg, Miloša Maršana, mi se odužujemo; ne samo njemu, no i cijelom narodu i vršimo svetu dužnost prema mlagjem naraštaju, na kom svijet ostaje. | Ne mislite nikad, đa su grobovi nijemi! Qni, govore silno i.gromko, buđe i osvješćuju. Nijesu pre- kinute veze izmegju živijeh na zemlji i onijeh kojisu u zagrobnom životu ; jedina je razlika ta, da su prvi na laži a drugi na istini. S onima, koji su u zagrob- S m nom životu, živi stanovnici grješne zemlje mogu da opće jedino duhovnim srestvima, koja se osnivaju na pravoj i čistoj istini, a to je u prvom redu dužna i iskrena zahvalnost. Stupimo li sa zahvalnošću i pijetetom grobovi- ma naših mučenika, njihov će nas duh, čarobnom ne- kom nadzemaljskom silom“ nađahnjivati na djela i ideje, za koje su oni sebe u zemnom životu bili za- boravili i žrtvovali za opće dobro. Oni će nas ukri- jepiti duhom.istine, da savladamo i ono, što nam još smeta pravoj sreći i napretku. Iz grobova paženih i poštovanih izbija vrelo duhovnog života i sretne bu- dućnosti za nastajna pokoljenja; iz zapuštenih i za. nemarenih samo smrt i propast. Teško narodu koji postane nezahvalan uspomeni svojih mučenika i u opće velikih sinova svojih ! Velik je samo po njima, i sve većišto ih više ragja u svo- joj sredini. Zaboravi li ih, drugi mu se više ne ra- gjaju i on je propao, pa ma koliko bio brojem velik i bogat drugim srećama zemaljskim. Miloše Maršane! Hvala ti i slava! 1 ti si muče- ničkom smrću doprinio iskupljenju naše zlatne slo- bođe. Počivaj u miru! Tijelo tvoje nije dugo čekalo u tami zaborava ! Duh tvoj neumrli pliva u rajskom milju i bla- ženstvu i blagosiva sve muke i patnje, koje je za nas pretrpio, gledajući s rebeskijeh visina počasti, koje ti odaje, uz dičnu omlađinu. ničumrlom slavom o- vjenčana, rnepobjedna srpska vojska, naša oslobo- ditefjica. - Vječna ti spomen i rajska slava! | svjetskog rata, samo nebeska htjela da kazni na taka moa rje oaeže Rei som Matpa Resta earn snene po 3 da zajazi bezdana jama njihove, preko svake mjere pretjerane halapljivosti; oni će goniti dotle, dok sa- svim ne dozlogrdi i ne prekipi mučeničkom narodu, = Reklo bi se, kako postupaju, da su zbilja uobra- e su neki osobiti izabranici božji, & Svi drugi šnici i božji otpadnici, te da je onaj nemiiosni bič najstrašnijeg da njih obasiplje svakim oće i obiljem, sve dok se ne isprazne potpuno i vreće i džepovi svih ostalih ljudi na phu L ur dakle i pričuju pozvani velikaši : Ovako, kako je = sad, ako proslijedi i u naprijed, mi idemo aa sve većem nezadovoljstvu, općoj očajnoj nevolji, fi- tiancijskoj državnoj katastrofi i aa bolševizmu! S toga naša je riječ ova: Bio veliki ili mali, ko god krvnike i gulikože narodne, te nekažnjive zlotvo- re, brani, podupire i čuva od zasluženih ume i na- meta; ko pomaže korupciju i protekciju, treba ga, radi općeg dobra, rušiti bez milosti i povući pred na- rodni sud. Narod i domovina više svega! Pčelari, udružujte se! | Na sjednici odbora, biranoga na zadnjem sastanku pčelara dubrovačkog kotara, bi odlučeno, da se odu-. stane od osnivanja pčelarske zadruge S djelokrugom koji bi zahvaćao cijeli kotar. Uvidjelo se, da bi tako opsežan djelokrug moglo imati kakvo pčelarsko dru- štvo, kome je jedina svrha olakoćenje nabave pčelar- skih potrepština, poput onoga, što je preklani bilo ovdje zasnovano ; dočim jedna pčelarska zadruga (u pravom smislu riječi), s preveć opsežiim djelokrugom, ne bi mogla uspješno djelovati, navlaš radi večekrat mesavladivih poteškoća u zadružnom saobraćaju, S.toga odbor živo preporuča osnivanje pčelar- skih zadruga, S djelokrugom ograničenim na pojedina mjesta ili okoliše, kao M.pre Dubrovnik S Gružom, Rijekom i Bosankom ; Župa s Postranjem, Mlinima i Brgatom ; Orašac sa Zatonom, Trstenom, Brsečinama, Majkovima i Koločepom ; Kliševo s Gromačom, Ljup- čem, Mrčevom i Osojnikom (ili, ako bi ovi zadnji htjeli stupit u jednu zadrugu sa sjedištem u Orašcu), i tako dalje, kako se zgodnije pronagje, po Primorju Stonjškom i u Konavlima. Prednjačit će u ovoj akciši pčelari Dubrovnika i okolice, a ufati je, da će se za njima povesti i drugi u ovom našemu kotaru, dokle broj takovih korisnih zadruga u pokrajini ne poskoči ra toliko, da se bude moći osnovati pokrajinski pče- larski savez, što meka Bog naspori ! zili, oso smrtnjaci najcrnji grje dnilostivi Bog poslao we e Naši telegrami. Bruxelles, 27. nov. Belgijska vlada je predala ostavku. U slučaju da sucijalisti odbiju da ugju u koncentracioni kabinet, pokušat će se obrazovati ka- binet liberalne i katoličke stranke. Uvodnik »Timesa« talijanske izbore ovako ko- mentariše: »I ako rezultat izbora u ltaliji nije uftvr- gjen u pojedinostima, ipak u cjelini je dobro poznat. Uspjeh socijalista i pučkih stranaka, ma kakav uticaj imao na unutrašnju politiku Italije, može se očekivati, da će na spoljnu politiku uticati blagotvorno. Možemo se nadati, da će talijanska vlada odmah zauzeti od- lučno držanje prema D' Annunziju i poduzeti mjere, koje bude našla potrebnim. Postupak D'? Annunzijev, odnosno Rijeke i Zadra, u toliko je imanje opravdan, što je američki predlog imao da zadovolji razumne zahtjeve Italije, i ako se ovaj predlog odbaci, neizbje. živo će to odbacivanje pobuditi kod slovenskih naro- oda s one strane jadranskoga mora osjećanje nezado- ali prije ranije, voljstva, koje će ranije ili docnije, nego docnije, dovesti baš do onih kom talijanski narod želi da izbjegne. Beograd, 27, Beogradska »Pravda« donosi: »U toku prekjučerašnjega dana posjetio je predsjednika vlade Davidovića francuski poslanik De Fontaj Raz- govor se je vodio o situaciji u Dalmaciji je u ime vlade izjavio odlučnost u stv kao što je, pred par dana, kanskom poslaniku. Savezni ravaju, da vrhovni savjet ne očiglednim opasnostima za spora s Italijom, te izjavljuju i noga savjeta, koji je učinjen već u Rimu.« . Beogradska »Pravda« saznaje, da e za posla- ni Kg biti primljen u cijelom kraljestvu srpski aaa akon. Prema dosađašnjim administrativnim ojeama odredit će se izborni okruzi, Varoši od Plikacija, koje ari Dalmacije, čki predstavnici nas uvje- će ostati ravnodušan pred Potvrgjuju korak vrhov- ji. Davidović dao sličnu izjavu ameri- mirno rješenje našega | Miš pa