Str. 2. »NAROD« frodo: = italianita, data dai dalmati sempre saldi nella loro fede.« Presidente Consiglio ministri Orlando.« U našem prevodu glasi ovako : Kralj Dalmatincima. Stalni komitet Dalmatinaca, političkog udruženja neoslobogjenih Italijanaca (jadranski odsjek), bijaše po- slao Nj. V. Kralju sljedeći brzojav : : »Dalmatinci nakon dugog mučeništva, kličući od veselja u svetom času otkupljenja, odaju poštovanje Vašem Veličanstvu Vrhovnom Poglavici vojske i mor- . narice, koje su zasadile sveti znamen“ Italije u Zadru, Šibeniku i na-ostrvlju, živo želeći da ga vide prene- sena na onu granicu, koju potražuju uspomene pro- o šlosti, i bezbjednost budućnosti braće još neoslobo- gjene.« Za Dalmatince, koji stanuju u Italiji: prof. G. B. Cardona s Raba; Natale Mestrovich iz Zadra; Dr. Giovanni de Difnico, Dr. Arrigo_Mazzoleni, adv. Angelo Fatica i Ferruccio Ferruzzi iz Šibenika ; Anto- nio de Difnico iz Derniša; conte Nino Fanfogna iz. Trogira ; dr. Alessandro Duđan, inž. Vincenzo Fasolo i Martino Martinelli iz Splita; Dr. Simeone Bianchi iz Sinja; Ruggero Tommaseo s ostrva Brača; adv. Luigi de Serragli i Dr. Antonio Zuanich iz Dubrov- nika; prof. Giovanni Costa iz Hercegnovoga kotorskog. Danas im je stigao ovaj odgovor, upravljen pr- vom potpisniku : »Njegovo Veličanstvo Kralj nalaže mi da izručim i Vama i svima Vašim drugovima iskaze njegovih uz- višenih zahvala za ljubezni brzojav, upućen mu u ovom svečanom času narodnog života i za obnovljeni do- kaz žarkog italijanstva, koji su dali Dalmatinci, uvijek postojani u svojoj vjeri.« Presjednik ministarskog sa- vjeta Orlando, Za osiguranje prehrane pučanstva. Na predlog ministra, g. V. Bukšeka, prihvatio je ministarski savjet slijedeću uredbu o snabdjevanju. naroda sa ljudskom i stočnom hranom : Član 1. Pod hranom razumijeva se sva ljudska i stočna hrana, uključeno sve vrsie sitne i krupne stoke za klanje i stočni proizvodi. Član 2. Svako ko prodaje ljudsku i stočnu hra- nu u dućanu (radnji), na pazaru (pijaci) i gdje drug- dje, mora, na svakome vidljiv način, da označi cijenu pojedinim artiklima. Kod predmeta, koji se stavljaju u izloge, mora takogjer na svakome vidljiv način da bude oznečena cijena. Isto važi i za predmete prijeke potrebe (odjeće, . obuće, ogrijev). Član 3. Općinske ili gradske vlasti su dužne, da za svoju teritoriju odrede prodajne cijene najvaž- nijim artiklima, pomenutim u članu 1, U cijelji, da se sve cijene pravedno odrede, mo- raju općine da obrazuju posebne odbore za utvrgji- . vanje cijena, u kojima će biti zastupani: barem po je- dan predstavnik iz reda trgovačkog, jedan iz reda producenata i jedan iz reda “potrošača. U gradovima i industrijskim mjestima uzeće se, preko ovih, još i predstavnici iz reda radništva. | Članove odbora imenuje predsjednik općine (gra- domačelnik) ili njegov zamjenik; on ih poziva na sjednice, kojima sam predsijeda, Članovi odbora su dužni, da dogju na te sjed- nice, gdje će se utvrgjivati cijene prije rečenim arti- klima. Njihova je služba počasna. Član 4. Prestupci proti članu 2. i 3. ove uredbe kazniće se zatvorom do mjesec dana, koja se kazna ne može promjeniti u novčanu globu. : Uz ovu kaznu ima se“ izreći gubitak robe ili zalihe, koja je. predmetom prestupa. Ovu robu će op- ćinska (gradska) vlast upotrebiti za siromašni narod dotičnog kraja. | U slučajevima pripadništva (povrata), izreći će se gubitak prava na tjeranje obrta, u izvršenju kojega je prestup počinjen. \ Kaznu izriču političke, odnosno policijske vlasti 1. stepena. Proti osudama političkih i policijskih vlasti I. stepena pripuštena je žalba na političku i policijsku vlast Ii. stepena, prema postupku, koji vrijedi u od- nosnoj“ oblasti; a proti osudi Il. stepena pripuštena je, u roku od 8 dana, iza dostave drugostepenog ri- ješenja, žalba na Ministarstvo Ishrane i Obnove Zem- lje u Beogradu. Žalba je pravodobno prikazana i on- da, ako se u roku od 8 dana ipreda pošti. Sva riješenja po ovim poslima imaju se donijeti u roku od 8 dana. i Član 5. Zabranjeno je nagomilavanje zaliha pred- | meta, predvigjenih u članu 1. Amo spada svako ku- povanje i držanje većih količina tih predmeta, nego - dotični trgovac, po opsegu svoga poslovanja, može da drži i obično drži. Ovo je gomilanje kažnjivo, samo ako je poči- njeno u cijelju, da se zalihe oduzmu iz prometa i drže na skladištu svrhom, da poradi nestašice tih za- liha, na tržištu istima poskoči cijena. Prestupi proti naregjenju ovoga člana kazniće se po članu 4. ove uredbe. Član 6. Stupanjem na snagu ove uredbe, stav- ljaju se van kreposti svi zakonski propisi i naredbe, | koje su u suproinosti sa ovom uredbom. Clan 7. Ova uredba stupa na snagu danom ob- narodovanja u »Službenim Novinama« Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. | Naši dopisi. Risan. Još u br. 11. »Narodne Svijesti«, u do- pisu iz Boke Kotorske, pisao je neki »Premješteni oružnik«, pored ostaloga, doslovce ovako: »kroz vri- jeme austrijskog režima riskirali smo život, ali ne htje- dosmć6 u ničemu bratu Srbinu na žao učiniti. Savjesno izvršujemo svoje zvanje, ipak nas najnemilosrdnije proganjaju. Tko se su tri prsta ne krsti, Austrijanac im je i izdajica. Bacaju nas u najdaljnije krajeve na pravdu Boga. .« Vjerujmo, ili bolje: blažen ko vjeruje, da je i- stinita ona prva rečenica; njom se sada nećemo ba- viti, no samo onim ostalim. Poznato je, na žalost, ne malo slučajeva da su žandarmi i finance mutili po narodu i agitovali, koliko su više mogli, da se niko ne pokorava novim vlasti- ma ni odazivlje pozivu u vojsku, uvjeravajući prosti puk, da je ovo sadašnje stanje nezakonito i privre- meno, i da će se povratiti dragi i omiljeni Karlo i njegova uprava. Za takve zločine prosti premještaj je i suviše blaga kazna. Pitamo tog »Premještenog oružnika«, ima li, što On zna, megju žandarima i koji te se »su tri prsta krsti« a da tako agituje, i nagje li se slučajno, neka nam javi, i mi ćemo mu sami iznijeti ime i najenergičnije tražiti, da se najstrože kazni. U ostalom, da i nije svega ovoga, nek pravo kaže taj »Premješteni oružnik«, koji je i sam, bez sum- nje, služio pod Austrijom, da li bi se, za vrijeme nje- zine uprave, bio iko živ našao, da se na onaj na- čin, preko javne štampe potuži, kad i ne bi bio u ni- čemu kriv ni on, ni niko od njegovih kolega, no da se ticalo interesa same službe, ili proste odredbe sta- rješina — da buđu premješteni s naših strana, n. p. na krajnju tačku Češke ili Galicije?! Ali da, — sad, kad se protežiraju u opće svi elementi, koji bi zaslu- živali najstrožu kaznu i izgon iz službe, i ovo je već krupna nepravda ! Naši telegrami. Beograd, 4 dec, Jučer su u dvorani predstavni- štva započela vijećanja opozicionog bloka. Izabrani su predsjednikom Dr. Medaković, a potpresjednicima Gostinčar i Pavelić. Prvi je govorio Protić, za njim Trifković, a zatim Smodaj. U glavnom bilo je istak- nuto, da opozicioni blok ne smije priznati izbora, koji se vrše na temelju oktroiranog izbornog reda. Jugo- slavenski je klub podnio rezoluciju, kojom traži, da prestavništvo ostane na okupu i raspravi izborni red, poriče razloge oktroju, i konstatuje, da krivicu za ne- rad u parlamentu nosi vladina zajednica. Za ovu re- zoluciju izjavili su se od narodnog kluba: Drinković i Hanzak i predložili su, da se izda manifest na narod. Još su govorili Dr. Peleš i prof. Vasić. Izabran je odbor od predstavnika svih klubova, koji će izraditi manifest. Danas popodne je plenarna sjednica, da stvori definitivni zaključak. Ljubljana, 4. Na skupštini državnih i željeznič- kih namještenika pročitan je dopis predsjednika ze- maljske vlade, dra. Žerjava, da je ministar predsjednik obećao, da će se regulacija peca bezuvjetno provesti i stupiti na snagu prosinca. Strajk državnih i željez- ničarskih činovnika bio je afront protiv države, a vla- da je već izdala naredbe protiv verižnih trgovaca, a za provedbu tih naredaba potrebna je naročito surad- nja državnih činovnika. : Pariz, 4. Uslijed uapšenja konsula Jenkinsa i ubojstva Amerikanca Walacea, odnošaji izmegju Meksi- ka i Sjedinjenih država veoma su napeti. Ljubljana, 4, Nakon istrage kod veletrgovaca is- postavilo se je, da su dizali cijene 900%. Mnogo je trgovaca pozvano na odgovornost radi oštećivanja dr- žave i širenja nezadovoljstva dizanjem cijena. Budimpešta, 4. U Sibinju su Magjari, Saksonci i Rumunji izveli puč proti erdeljskoga upravnoga se- nata ; traže samostalnost Erđelja. Rumunjska je vlada proglasila prijeki sud i popisala sve osobe. koje su sudjelovale kod puča. Rumunjsko še svećenstvo tako- gjer izjavilo protiv aneksije. Beograd, 4. dec. Razlog, da se našu državu sili na izvršenje konpenzacionih uslova sa Madžarskom i ij iest taj, što su one izjavile u Parizu, da “jn = koa ishrana, da će ponovno raditi na uspostavi dualističke monarhije. Znajući za opas- nost ove kombinacije i po nas, imaregjeno nam je preuzeti veliki dio ishrane. LS do : Za željezničare predložena je povišica ; onima u Beogradu 75%, unutarnjoj Srbiji 50%, u ostalim krajevima 100%, te osim toga jednomjesečna plaća za odjevnu pripomoć. jE i Zagreb. 4. Povodom odlaska činovničkih dele- gata u | Peko ispratilo ih je do 2000 činovnika do kolodvora. Izrečeno je više govora. > “> Beograd. 4. U Pečuhu je održan“ veliki “zbor, koji je prosvjedovao protiv naumijenog riješenja ba- ranjskog pitanja. Traži granice sjeverno od Mohača i Pečuha, te da se ne povuče srpska vojska, i konačno izjavljuje, da će i protiv riješenja mirovne konferen- cije sa oružjem u ruci branit se, da ne padnu u rop- stvo Magjara. Vladu mole, da jom dade oružja i mu- nicije i dozvolu za osnutak milicije. : Beograd, 4. U Beograd stigla je deputacija Ba- ranjaca. Posjetili su ministra predsjednika, vojnog, unutarnjih djela, te vrhovnu komandu. Delegacija je svugdje lijepo primljena i zaklinjala_vlađu, da u ni- kojem slučaju ne evakuira Baranje. Ministar presjed- nik uvjeravao je deputaciju, da je vlada u Parizu sve učinila, da se ne otrgne Baranje i kod toga će ustra- jati do posljednjega. (Ob. Ured.) Dubrovačke vijesti. . Proslava prve godišnjice ujedinjenja. Sa još živom i budnom uspomenom negdašnje slave i veli- čine republike sv. Vlaha, i najbolje njezine snage i obrane, zlatne Slobođe; grad naš, pun ponosa i nađe, dočekao je, u općoj slobodi narodnoj, prvi godišnji spomen sretnog ujedinjenja jednokrvne braće: Srba, Hrvata i Slovenaca. Na 30. fiov. u veče, muzika je obišla svirajući potpuno osvijetljenim glavnim ulicama. grada, punim naroda, kao u oči najvećeg narodnog blagdana u slo- bodrmoj i ujedinjenoj državi. Na sami dan proslave, 1. dec., grad je osvanuo svečano okićen narodnim za- stavama, a proglas Općine spominjao je gragjansivu znamenitost dana, sretno dočekana. U crkvama i izrael- skoj bogomolji držala se svečana služba i blagoda- renje Bogu, dok su za to vrijeme sve radnje i dućani bili zatvoreni. Pred katedralnom crkvom katoličkom i pravoslavnom stala je uparagjena po jedna četa dične naše vojske. Iza službe božije svi prfestavnici crkvenih, gragjanskih i državnih vlasti pošli su na poklon i če- stitanje kod g. Dra. Iva Perovtća, kotarskog pogla- vara, koji ih je dočekao i pozdravio vrlo zgodnom i patriotskom besjedom u spomen i slavu velikog dana. Tom je prilikom i Presvijetli Biskup Dr. Josip Mar- čelić izgovorio vrlo divnu patriotsku besjedu, koja je sve prisutne prijatno dirnula i u najvećoj mjeri oduševila. U 5 sata popodne, inicijativom Jugosl. Akad. Kluba, bila je svečana skupština u Bondinom kazali- štu, mnogobrvjno posjećena od svih klasa našega gragjanstva. Skupštiuu je otvorio pravnik g. Gjorgje Petrović, govoreći biranim riječima 0, velikom djelu ujedinjenja i njegovom pregolemom značaju, a za njim je prihvatio riječ g. Dr, Ljubo Leontić, koji je istaknuo rad naše. omladine za ideju oslobogjenja, zgodno izložio sve opasnosti od zaostale austrijan- štine megju nama, tog najgoreg zla i zapreke našoj sreći i napretku, navijestio borbu, koju će omladina preduzeti protiv nje, spomenuo značaj Dubrovnika i budućnost koja mu prestoji u oslobogjenoj i ujedi- njenoj narodnoj državi i o svemu što nam je nužno za spas i uregjenje velike tečevine, Oduševljenje, izazvano ovim patriotskim govo- rima, postiglo je svoj vrhunac, kad poče da dekla- E muje svoju prigodnu pjesmu, prožetu patriotskim za- nosom, g. prof. Jakob Carić. Tijem je završila: ova svečana skupština, koja je svakoga od prisutnih oda- ševila i ispunila radošću i nadom boijih vremena i. prilika. U veče je muzika koncertirala pred Općinom a za tim obišla gradom svirajući, uz oduševljene po- klike kralju i domovini, jedinstvu i slobodi, Proglas naše Općine na dan ujedinjenja : Oko. tebe S oba kraja Slovinska je sva država. G ( e Dubrovčani ! čim gaoa Danas 1. decembra vrši se : što ji £ godina dana, što je Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Regent eno odazivajuči se narodnoj volji, proglasio ujedinjenje našeg troimenog naroda u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaea. —— | . To je najveći dan što bilježi historija i Srba i Hrvata i Slovenaca. Toga se dana ostvariše stoljetni