Str 9.

potoa.

za prošli mjesec primili na obitelj po 2 lit. petrolja,
a na prvi ovoga opet po osobi drugo !/a lit., a mi ni-
šta. Takogjer su dobili i šećer za prosinac, a mi ni-
jesmo. Obraćamo se starijoj Vlasti, da se zauzme za
stvar, te da razvidi, na kome je krivica zbog vječnih
nereda, jer ovo nije prvi put da smo zadnji, nego
Ovako, biva uvijek, Nadamo se, da će Poglavarstvo
već jednom postaviti red. — Težači. '
Pa Risan.

“Smatramo za dužnost zahvaliti patriotizmu i ro-
doljubivosti svijesne omladine risanske, koja nam je
od raspada krvoločne Austrije, priredila nekoliko za-
bava u svrhu popunjenja, popravka i opstanka mjesne
čitaonice ; kojoj je barbarska ruka gotovo vas onako
lijepi i obilati namještaj razlupala i raznijela. Osobitu
Pak zahvalnost dugujemo čestitim omladincima braći
Jovanovića : Vladimiru i Vukašinu, koji'ne žališe truda
ni muke u priregjivanju pomenutih zabava za napre-
dak mjesta ; jer se iz vida njihova rada nijesu mogla
mimoići ni zapuštena sirotna djeca, nego od zabave
na dan proslave godišnjice oslobogjenja, dadoše mje-
snom odboru za zaštitu djece 800 Kr., od čega da se
i siromašna djeca mjesne škole obskrbe knjigama,

otim više što će sei unaprijed ovom fondu ulagati

jedan iznos od zabava. Ovo može da posluži za pri-

omjer, te im ponovno velika hvala. kao i svoj omla-

dini i mještanima, koji se rado odazivaju ovako hu-
manitarnim svrhama,
U Risnu, dne 7. decembra 1919.

Mjesni odbor za zeštitu djece Uprava srpske čitaonice

Predsjednik * Predsjednik :
Gojko P. Popović M. Filotić
..nadučitelj.

Naši telegrami.

: Beograd. 18. dec. U ministarstvu za agrarnu
relormu sprema se organizacija stalnih ureda, mjesto
povjereništva koja su imala privremeni karakter.

* “Bern, 18. Iz Pariza javljaju: pregovori na mi-
rovnoj konferenciji teku po nas povoljno. Amerika neće
pregovarati o Rijeci, dok ne ode D' Annunzio. Ona
stoji još uvijek na svom stanovištu, da Rijeka sa di-
jelom Istre bude slobodna država, a nakon pet godina
da se provede plebiscit, |

Bern, 18. U prijetnje bivšeg crnogorskog kralja,
da će doći u Skadar, njegova okolina više ne vjeruje,
jer izgleda, da ga Italija poslije rezultata izbora za
komoru napustila.

o Pariz, 18. Potvrgjuje se, da nam Amerika stav-

. »NAROD«

lja.na raspolaganje zajam .od.sto milijuna, dolara za

nijave g ij, begli de pred dh koji  janskom vladom. Izražena želja da vladine ćete oku-

bivamo na račun ratne odštete.

Zagreb, 18. Povodom činjenice što je udruženje |
javnih namještenika povelo akciju, da se sutra u čita-
voj zemlji održe, protestne. skupštine, radi uregjenja

plaća, pozvao je ban k sebi prošireni odbor saveza

činovnika, i dao im službenu izjavu, da ministarski |

savjet konstantno radi na uregjenju činovničkih beriva,
pa da će danas ili sutra biti udovoljeno zahtjevu činov-

nika. Ukorio je činovnike, da vodstvo udruženja prelazi

dopušteni okvir rada, pošto se na pojedinim skupštinama
vrše stranačke agitacije, a na posljednjoj skupštini,
dapače je presjednik pogrdnim izrazima napao državne
faktore. Ban se je zagrozio upotrebom svih zakonskih
srestava, ako bi se u redovima namještenika htjelo
aranžirati skrajui neproinišljeni čin.
odgovornim .za sve.

Beograd, 18. Iz Pariza javljaju, da će prvi avans
svote, odregjene za odštetu Jugoslaviji, u iznosu od
500.000 franaka, stići još ovaj tjedan. s

Beograd, 18. Dementiraju se glasovi, da je vlada
odustala.od namjere, da sklopi zajam u Americi, Sva-
kako se kani učiniti korak u ovom pravcu, nakon ko-
načnog uregjenja granica i valutnog pitanja.

Beograd, 18. Od 1. januara poslanici ne. dobi-
vaju više dnevnica, Većina ih je otputovala kući. Iz-
bori će, po svoj prilici, biti polovicom aprila, i to za
legalno narodno predstavništvo, koje će prirediti teren
za konstituatitu.

Vašington, 18. Wilson kani ponovno zaći u borbu
za mirovni ugovor i ligu naroda, *

Vašington, 18. »Newyork Herald« žestoko na-
pada Housea radi njegovih intriga proti Wilsona. Ho-
use je učinio engleskim državnicima velike usluge u
ometanju Wilsonovih namjera. Osim toga optužuje ga
list, da je nezavisno od Wilsona manevrirao u pitanju
Rijeke. House je' izjavio Orlandu, da će učiniti sve,
da odvrati Wilsona od njegove namjere glede napu-
štanja Rijeke po Talijanima.

Beograd, 18. Regent, se, u pratnji ministara, vra-
ća narednog tjedna.

Beograd, 18. Jučerašnje je ministarsko vijeće
odlučilo činovnicima povisit sva beriva, osim aktivi-
tetnog stanarinskog doplatka.

Beograd, 18. Potpisan je ukaz, kojim je dubro-
vački dvor kao historijski spomenik postao državno
vlasništvo. Arhiv ostaje i u buduće u zgradi, koja će
se restaurovati. | Km

«rolu potpuno oboružala

Odbor je učinio |

* je
... Bakar, 18. Riječki »consiglio« zaključio sa 48
protiv 8 glasova, da se nagje modus vivendi sa tali-

piraju Rijeku. Čim se za to doznalo, zazvonila su sva
zvona pred guvernerovom palačom. Sabrao se narod,
kome je D' Annunzio izjavio, da se još nije odlučio

sankcionirati ovaj zaključak. Jučer u jutro izdao je

proglas, u kome pozivlje gragjaustvo, da ono izjavi
svoju želju. On je došao na Rijeku i .dao prisegu
građu i ne može otići, dok ga se ne riješi prisege.

D'Annunzio seine nalazi više u svom stanu, već na

parobrodu »Pannonia«, koji je pod parom. Još danas

očekuje se njegov odlazak. Na Rijeci je došlo do ma-
. nifestacija. Vojnici su htjeli prodrijeti na Šušak, ali
«je jaki kordon vojske spriječio njihov naum.

Beč, 18. Listovi donose, da se je reakcija u Ti-
Iz vojnih magazina raznijeli
su puške. Novine pozivaju vladu, da. spriječi. gra-
gjanski rat. # |

Beč. Kao kandidata za madžarsko prestolje spo-
minju skoro svi listovi bugarskog princa Cirila.

Beč. Listovi javljaju, da neprestano dolaze vla-
kovi iz Italije s municijom za Madžarsku.

Dubrovačke vijesti.

Proslava rogjendana Prestolonasljednika Re-
genta Aleksandra. U srijedu, 17. ov. mj., i ovaj je
starodrevni grad dostojnim načinom proslavio trideset
i prvi rogjendan naše najveće uzdanice, mladog i
čilog_ viteza, Prestolonasljednika  Regenta Aleksandra.
Od ranog jutra lepršale su se ponosno oslobogjenim
našim. gradom narodne zastave, škole su taj dan sla-
vile. praznik, svečani su se govori držali učenicima i
učenicama, držela su se blagodarenja u katoličkoj ka-
tedralnoj i pravoslavnoj parohijskoj crkvi, kao i iz-
raelskoj bogomolji, dok su za to vrijeme bile zatvo-
rene sve radnje i dućani. Na licu svakog pravog sina
ove zemlje i.naroda, otsijevala je. neka neobična ra-
dost. i.raspoloženje, kao što je i svijetla.i. vedra nada,
koja se u Njega polaže, za bolju i. sretniju našu bu-
dućnost, ako Bog. da! Pri blagodarenju u svetom
hramu gospodnjem mnogom je zablistala suza.u 0o-
čima, a iz grudi se otrgla najsrdačnija. molitva, da
milostivi Bog još dugo poživi. sadašnjeg. našeg re-
genta, budućeg kralja, da sredi i unapredi ono, što
je sa divnim i nenadkriljivim svojim. junacima i pre-
gaocima, najstrašnijim žrtvama. postigao. i ujedinio
slavni otac Njegov, dostojni unuk velikog djeda, Pe-
tar 1. Karagjorgjević, Kralj svih Srba, Hrvata i Slo-
venaca.

: mia ž

. Sloboda."

Sloboda je dar božji! Tako su kazivali stari na-
rodi po svem bijelom svijetu, a i naš zlopatnički narod
imao je tvrdu vjeru u divnu budućnost, jer je ljubio
slobodu i nadao joj se, da će mu, prije ili poslije,
ogranuti kao žarko sunašce iza gore. Pa i ne kaže
se zaludu: »Čeka slobodu kao ozebao sunce 1«

“Ljudi su sve ishitrili na“ tom svijetu, pa je na-
stale pometnja o pravoj slobodi, te nije nikakvo čudo;
što kaže sebičnjak: »Ko meni gospodar, ja niemu
sluga l« Ovoj se protivi prava narodna: — »svoja
kućica, svoja slobodica !«

Jaoh ti se čovjeku, te je pustić kapetan: na tu-
gjem brodu. O tomu će narod : »Bolje je biti kapetan

svoga ispola, nego tugjega broda !«

Još će bolje: — »Od tugje se svijeće ne vidil«
Što ću sve nagovještati: od vječnog leda, gdje je
kukavni stan Eskimosa i Samojeda, do divnih peri-
voja u Eladi, gdje se prepliću leandri i vite pome,
gdje cvatu naranče i lemuni, gdje se dižu divna zda-
nja vječnim bogovima?! To svukud začinja zlatna,
mila sloboda. Bez slobode raste uam crna drača, a
ljudi nijesu na sliku i priliku božjn; oni su krdo u
lancima. Gundulić je s toga kliknuo:
“Gu Ovo dan je, ki dohodi
: Jednom nami na godište,
U ki slatkoj mi slobodi
 Činimo ovdi svetilište ;
=“ Slatkoj slobodi, i od časti |
I od uresa vjekovita,
U koj niče i uzrasti
Dubrava ova plemenita !“ <.3
Ovako zadahnuti vlastelin pjeva svome Dubrov-
niku, gdje se dizao gospar nad kmetom kao orijaš
i div u planini života. < :
: *

i («Mi ištimo pravu slobodu u vječnim gudurama i

špiljama, u: Urvini planini; tu narod slavi Božić i
Božje Vaskrsenje... Tu je hajduk pregunuo za slobo-
dom, koja mu je draža od suhoga zlata. Puška mu

je i otac.i majka, ispod vite jele čeka, da mu se
rasvane, da narod bude jednom 'svoj. i

Sloboda je podgorkinja vila, koja je Marku dala
maha i zamašaja; da nas vodi i da nas nahodi ,

U Urvini planini“ prevršile su s€ one stravične
kamenice, ustao je Marko '»sa tri srca lavova«;  Slo-
boda mu je šarca opremila, u desnicu“mu' šestoperac
dala i doviknula u oči svete nedjelje; — »Vrijeme je
Vaskrsa !«_. i ka

Prenuo. se junačina Marko i digao narod: od
Vardara sve do vode Raše, uzeo mezimicu kćerku
Slobodu, koja je lijepa kao na gori sunce. Hoće ju-
načine Marko i Ravijojla vila, davije»cem. slave okite
svoju mezimicu Slobodu. Kolo se divno uhvatilo ispod
bijele crkve Ravanice. U kolu je Srb, Hrvat i Slove-
nac, a država naša majka Ravijojla S.H.S. Ovake sloge
i ljubavi još niko živ nije dočekao | N

Vila Ravijojla_sad je do krasne. Slobode. Ona
vodi to divno kolo, Sve je kolo lijepo začinila i ve-
selje je veliko sinovima učinila, 4

Neće se ona više u kolu okrenuti samo dva i
tri puta, pa poletjeti nebu pod oblake, Sloboda će, uz
majku Ravijojlu, da u nas vjekuje i stanuje.

Mi smo se Srbi, Hrvati i Slovenci sjedinili od
Vardara do vode Raše, i nema toga ko bi nas ra-
stavio. Svete sjeni oko »Slovinca«: Medo, Zore, Ka-
zali i ostali, velika ih litija, sjatile se na. ovom vese-
lju i zuje u vasioni ovu veličanstvenu pjesmu :

»O lijepa, o draga, o slatka. Slobodo,
Dar u kom sva blaga Višnji nam Bog je dg!«

Ovoj svetoj pjesmi. odjekuje u gaju ova starca

guslara :
 Skladni puci, mirna sela, "ZASI SRNIZ
.Travyna polja, doba ugodna,
Pune njive, dublja plodna <
Žanr  Rojne čele, stada “cijela. ..
Tim pospješno, moji mili"
Ki resite ove strane
“U: Slobodi. slatkoj stane
Čim ste u miru obljubili,

Život i običaje našeg naroda,

nom životu našega naroda ; što sv

U jedinstvu, u ljubavi

Neka draži dan izlazi

Ovdi našim skladnim glasi,

Sloboda se draga. slavi. (Iz , Dubravke“),
U Dubrovniku, na Vidov-dan 1919.

Vid Vuletić-Vukasović.

2) Još god. 1867. pisao je naši mili Kralj, Nje:
Petar I, kad je posrbio zlatnu knjigu. Džona Stuarta Milja
»O Slobodi“ (II. izdanje, Sveslovenska, Knjižarnica MJ,
Stefanovića, u Beogradu), u uvodu ove incizivre riječi: ,Sva-
kome je čovjeku od prirode urogjeno, da bude slobodan, te
da može odgovoriti Svome pozivu na zemlji. Samo slobodan
govjek:vlastan je nad samim sobom ... (str. X.)

Sve onoj: čime se diči i ponosi današnja obr&azovanost,
a, posebice da rečemo, sve ono, što je utvrdilo vjeru, obla-
gorodilo običaje, rasprostrlo ljubav i  pobrarimstvo megju
ljudima ; što je unapređilo i usavršilo današnje nauke; što
je uzvisilo i oblagorodilo umjetnosti ; ustostručilo i izoštrilo
vještine i zanate; razgranalo trgovinu i svjetski: obrt;  jed-
nom riječi: sve ono, što je podiglo čovjekovo dostojanstvo,
vkrijepilo snagu naroda, — sve je to plod čovjekove. Slo-
bode, narodne Slobođe!... (XI) |

Pa i danas, poslije toliko vjekova, u kojima naš na-
rod, ne samo da nije bio potpuno samostalan, no većim di-
jelom posve  potčinjen tugjincima ; poslije. toliko stoljeća
nasilja, kojima htjedoše da. mu. zatru sve vrline njegova zna-
čaja; — danas, valja samo proučiti srpsko narodne pjesme,

vo ičaje koji se s pravom mogu sma-
trati kao javni izraz narodnog duha, pa ćemo se uvjeriti
da je naš narod svjestan, da mu valja Živjeti i razvijati go
u društvu ostalih naroda, jer ima u sebi. vrlina koje su
uslov, tome razvitku... (XIV.) . 2

Već i s toga, dakle, što je Sloboda načel je o
Postanka živi u duhu srpskoga naroda ; što di UDE ad m
nju zalagao vjekovima svu svoju snagu; što to načelo još
nije potpuno i svugdje ostvareno, ni u ličnome, ni: u narod-

i prijatelji i jubi na-
šega naroda jednoglasno duovjetoi, di ak ki" Lab Slo:
bode ne može biti napretka našemu narodu... ,« (XV)

i t *

i A meni je ovaj čas sa Ama o
nika. prvaka : : mo nadodaći kiticu našega pjes-

izvrsno te vik ne ljubi,

ni Poznava tvoga blaga

tko te ovako ne izgubi!“ | U uši
!. (Gundulić, — »Osman“, pj. VIL, stih 118—116).

»O. slobodo,. slatka i draga |