Br. 2. je 4 E Izlazi Petkom u večer. Pretplata : za Dubrovnik, s do- našanjem na kuću mjesečno K 5. Poštom za Dubrovnik i cijelu državu na mjesec K 4. Na duže vremena srazmjerno, | Pojedini broj K 1.—' — Plativo i utuživo u Dubrovniku — List za politiku, privredu | i književnost. i >| Cijena oglasa po 1 ob 60 para. E | oismiti, rač k se dvostruke (K 1:20—) | | Priposlano glasi u tekstu za svaki | | em trostruko «K 1:80). unaprijed. — Za oglase koji. se više e puta pa smes daje. se poi e. = k a 5.6 Pak ibn idi a iki Moja sk zi a 4 das = < ; S id ž Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica. 360. Vlasnik i izdavatelj si & ODBOR _NARODA«. Odgovorni uredni JORGJE ni Ta < Dubrovačka Hrvatska Tiskara. ad . Narodna dobrotvorka Đubrovkinja Marija Račić. poj . Gospogja Marija Račić, kao uzorna supruga i majka, koja je gojila neizmjernu ljubav prama svome | suprugu i svojoj: djeci, prenese iza njihove smrti svu ovu ljubav na grad Dubrovnik i na narod, koje je o- na već od djetinstva žarko ljabila kao prava Dubrov- kinja, te tako prije svoje smrti ostavi Dabrovniku i narodu u zadužbinu sav svoj“ imetak, koji ide u mi- zavod za pomorstvo i trgovinu imenom njena muža Iva Račića, Zavod ostaće kao vječni spomenik ove narodne dobrotvorke. O njemu ćemo progovoriti, kad dobijemo potanje vijesti iz sadržaja njena: zavještaja, ali danas treba da priopćimo slana iz života Marije Račice i njene porodice. Porodica je Račića iz sela Plata, donje doku dubrovačkoj općini, na zapadnoj granici cavtajske op- ćine. Ovo je dakle porodica dubrovačka u najužem smislu riječi. Ako se osvrnemo na ambijenat, u kojem su se rodili i živjeli supruzi Račići, naći ćemo najbolji tu- mač za njihovo djelovanje i jim t€ iza doe plemenita djela dobrotvorke. 2 | Plat je na dražesnom primorju s. mor- skog zaliva. Ovo primorje, kao i kraj oko Dubrovni- ka, pod žarkim južnim suncem, blagom morskom kli- mom, lazurnim nebom, čarnim sinjem morem, zaša- gjeno je vinogradima, voćnjacima i maslihama, a sa bdjnom i itopskom vegetacijom, gdje sazrijevaju da- tulje na paomama u zaklonjenu prisoju, gdje naranče, kako u Cavtatu, ragjaju dvaput na godinu, gdje ruže cvate zimi kao i pod vedrim nebom kamelije, a kali- fornska manjolija resi vrtove ša svojim velikim bije- lim cvij&tom, gdje se u hridi agava koči, a indijska sinokva iz Meksika dava svoj slatki plod, ovo primor-“ je stvara živopisnu krasotu, koja začarava svakog pu- tnika a urogjenike obdaruje bistrim umom i ujedna- čenim duhom. Izmegju ove milovidne vegetacije pri- jatno proviruju na ovom primorju mala sela i rasija- ne kuće. Plat dakle, rodno mjesto Račića, na ovome je divnome Župskome zalivu, gdje more prodire dublje u kopno, nego kod Dubrovnika, i to do samog po- diožja gorske kose, koja se proteže od: vrha Mala- štice pravcem jugoistočnim do poviše Oboda, malo ne predgragja Cavtata. Župsku uvalu zatvaraju sa jugo- ištoka dva mala poluostivca ; na sjevernijemu od njih sagragjen je Cavtat, a južniji je uz obalu pošumljen, te je tu Cavtačanima šetalište. Izmegiu ova dva poluostrvca nalazi se cavtajska luka ; na sjevernoj strani prvoga more pravi uvalu “Tihu, gdje je Bogišićeva vila. Od Punte od Rata, na vrh cavtajskog poluostrva prema Dubrovniku, nalazi se u moru greben Superka i malo ostrvce Supetar; a pred jugozapadnim poluosirvcem, u otvorenom moru, -vidi se zeleno ostrvce Mrkan, a pred njin Bobara, oba sa nizom grebeni. Izmegju sela na župskom primorju ističu se Mlini sa izvorom vode; gdje je prije rata župnikovao pop Ante Anić, sada dodijeljen jugosla- venskom poslanstvu kod Vatikana; Srebrno, na mor- skom pijesku, najzgodnije mjesto u dubrovačkoj oko- lici za kupanje, a u donjoj Župi Plat. Župski zaljev prodire dublje u kopno, kao da hoće da stari grčko-rimski Epidaur (Cavtat) i njegova: mlagja naseobina, romansko-srpski Dubrovnik, mogu se gledati i voljeti kao babajko i sinčić. Selo Plat, rodno mjesto Račića, ma da pripada Dubrovačkoj . Jednake. su dakle krvi : ćani i Dubrovčani. To su tri srodna pojma, i ako ne- koliko oprečna. U Cavtatu pomorac i na ponti od a Ž-ioša Općini, nije od. Cavtata odaljen u zitoti liniji nego: 2 kilometra i po, ai -po + suhu bio bi odaljen samo malo više, da je zgodnije sagragjen kolni put. Pored svega toga, Plaćani su sa. Cavtaćanima - u neprestanom općenju, ili za ribarske, i di za pomorske, ili za trgo- io središta dhe: Zalije manifestacije za pravedno riješenje istoga. Djelovala je na poboljšanju đoticaja izmegju obe zemlje, te o zajedničkom riješenju pita- Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja 4 00 Taksa se plaća o 22 nja, gdje su oba naroda bila interesovana, Manifesto- vačke i druge posle. Plaćani su i Cavtaćani od dje- tiustva svegj oko mora, “poznadu do najmanje mor-. ske stijene, svaku i najmanju morsku uvalicu, za sve imađu osobita vlastita imena, tako da im je u glavi topogratija morske. obale; oni n. pr. zovu Žaplo ve- liko, more izmegju jugozapadnog poluostrva i Mrkane, lijone, da u Dubrovniku bude podignut veliki učevni a Žaplo malo more od Ponte od Rata. prema Župi. vala je za spoj čehoslovenske oo sa kraljevi . nom SHS. pomoću koridora. = Da informiše češku žurnalistiku, sveti) je cerkle osa aktuelnim pitanjima jugoslavenskim. Sa osobitim. Djeca su u Pjatu i u Cavtatu svegj na moru, kupaju | ni Plaćanina, koji ne znade plivati ; ru meku za ribanje i raskokote se u tome svome vo- denom elementu, jer je more žila kucavica. njihova > Života od djetinstva, more ih tako privlači, da ne mo- | gu bez njega, a kad odrastu, idu u svijet. po moru i postaju, zajedno sa Debrovčanima, najbolji mornari u svijetu a k.tomu i vilo vrijedni trgovci. vijeka, kad su mladići iz Cavtata i Plata odlazili na Prošlog ose i plivaju ljeti tako, da nema Cavtaćanina, a možda | djeca kupe u mo-. more, pratili su ih svojta i prijatelji, pjevajući. naše pjesme pri rastanku. Taki. su vam Plaćani i Cavtaćani, i ako ovi posljednji nose barjak glede ovih vrlina! sposobnosti Cavtaćani, - Pla- char, držali su tom prilikom osobite govore.. Plata, u Platu i u Dubrovniku, pomorac i na pučini. Cavtaćanin miran kao jagnje, a Plaćanin i Du. brovčanin kao njegov brat. Cavtaćanin i Plaćanin ni-- jesu Dubrovčani, a Dubrovčanin pije Cavtaćanin; ali sva trojica skupa jesu Dubrovčani, jer ih veže ista ljubav z& staru dubrovačku domovinu i isti blago- glasni jezik, i ako je u Cavtatu najblagoglasniji, a svi su jednako odgojeni u prastaroj dubrovačkoj ugla- E gjenosti, koju bi samo neznalice i neotesanci mogli . uzeti za pretvaranje i himbu. Kako rekosmo, stanov- rici ovog kraja postaju ne samo valjani pomorci, ne- go i vrijedni trgovci. O vrijednosti u trgovini ima prastarih mjesnih poslovica, kao nm. pr. jedna kaže o Dubrovčanima. da se Hoće sedam Gjenoveza, da mo- gu prevariti jednog Dubrovčattina, dok se hoće samo sedam Žugjela, da mogu prevariti jednog Gjenoveza tako isto ima i pučka poslovica o Cavtaćanima, kojon se drastički iznosi, kako Cavtaćanin pozna savršeno svoju korist. U ovakome A&Ambijentu je niknula, ži- vjela i razvijala se porodica Račića. O djelatnosti jugoslavenske | komisije u Pragu. * U mjesecu ožujku prošle godine bila je kod stra- načkog ureda u Pragu osnovana »Jugoslavenska ko- misija«, kojoj je zadaća učvršćivanje kulturnog i po-- litičkog prijateljstva megju jugoslavenskim i českim narodom. Toj komisiji je presjednikom profesor sveu- čilišta dr. J. Daneš, a tajnikom dr. Koutsky, oba 0so- biti poznavaoci jugoslavenskih, a naročito dalmakin- skih prilika. Dr. Koutsky krio se je u 2. 1916 na Šolti, odkuda je prebjegao u Crnu Goru, te sa srpskom va skom prispio na Kri. Komisija je: sastavljena od 25 prvih čeških ljudi, koji rade na zbliženju obiju naroda. U njoj su za- stupnici: sveučilista, političkog života, štampe, knji- ževnosti, te i velikih narodnih korporacija. Ta je ko- misija u proljeće izvještavala javnost o borbi jugosla- venskog naroda u pitanju jadranskom, te su iz njezi“. * Članak sme primili sa zahvalnošću od gosp. konsula če hoslovenske republike u Splitu, g. Gustava Hermana. (Primj. Ury interesom zauzela se je komisija za jugoslavenske stu- : dente, koji su ove godine u velikom broju došli u . Prag. Osnovala je tečaj sveučilišnih predavanja o sa-. vremenim problemima, koje je bio otvorio programnim a govorom državni tajnik u ministarstvu prosvjete | Dr. Drtina, dalje priređila izlet jugoslavenskih stuđenata o Bi: »Češki raj« iu gradove sa sm te cijeli niz. ekskurzija u praške muzeje. o Na uspomenu zajedničkih prisega od pretprošle go : dine, priredila je svečani koncerat, koji je bio izvan- rednom manifestacijom. političkog i i kulturnog prijatelje | : obratila u svrhu fonda za: zgragjenje jugoslavensk doma u Pragu. Priredila je svečano veče u spomen | trećeg vojevanja na Dobrudži, gdje su se mn bo- rili Česi i Jugoslaveni. Ministar Narodne Obrane v. Klofač, ŠEN Hribar i i generalni inspektor. češke vojske _J, S. Komisija je u vezi sa svima. jugoslavenskim | i čehoslovenskim korporacijama u Pragu. Izradila je opsežan program, te priredila tečaj o aktuelnim pitanjima češkoslovenskim za jugoslavenske studente, koji je bio počet 23/X., predavanjem dra. Heidlera »O češkom političkom razvitku od g. 1548 i razabiranju današnjih političkih stranaka u narodu češkoslovenskom«. Predavanja su kao početak pozna- vanja češkog života. Zajedno je zavela tečaj za česku publiku w kraljestva SHS. i slična predavanja u dru+ gim češkim gradovima. Za jugoslavenske studente pri- ređiće se tečaj češkoga jezika, kao i ćijele serije ćk- skursija u praške muzeje i pan galerije i indu-. strijalna poduzeća. Kod te xomisije združili su se češkoslovenski dobrovoljci; koji su bili u srpskoj vojsci i jugoslaven- skoj diviziji, kojima je komandir bio g. p-puk Drag. Mihajlović, komandant mjesta u Splitu, te svi imaju zadaću, da čuvaju uspomenu zajedničkog rada i uze državaju prijateljstvo, koje se je na ratištu zapečatilo. Presušenje Popova-polja i stonjske kamenice. Obeselila nas je vijest, da će se, ptesušivanjeni Popova poija zavesti veliki industrijalni objekti u Bi- strini kod Stona, jer smo uvjereni, da će takovi veliki - podhvati uskrisiti svu stonjsku okolicu, a osobito Ho- dilje, Ston i Broce. Ovakova velika poduzeća, ne samo što će dati velike zarade domaćim sinovima, no će | još i mnoge, koji su otišli u tugjinu, da traže sreću, kući privabiti. Na svemu baš hvala Jugoslavenskom Hidroelektričnom Sindikatu u Splitu, koji je potaknuo i uzeo na sebe tu tešku, ali veoma unosni zadaću. Velika vođena sila, te će se u Bistrinu izlijevati, razviti će svakovrsne tvornice na električnu snagu, pa će se, pomoću ove snage lakše doći i do prokopa prevlake (istma) stonjske, toli važne za trgovačku ; strategičnu svrhu. Naša Jugoslavija moći će se pono- siti takovim poduzećima, Opća korist uvijek biva na štetu pojedinaca, pa je i ovo poduzeće na štetu po uzgoj kamenica u malostonjskom zalijevu, a na pot- puno iskorjenjenje u zatonu Bistrina, tome od pamti- via poznatome rasadniku i gojilištu njihovu, s t stva megju oba naroda, te sjajni “financijalni uspjeh 2