Br. 2.

je 4 E

Izlazi Petkom u večer.
Pretplata : za Dubrovnik, s do-
našanjem na kuću mjesečno K 5.
Poštom za Dubrovnik i cijelu

državu na mjesec K 4.

Na duže vremena srazmjerno, |
Pojedini broj K 1.—'

— Plativo i utuživo u Dubrovniku —

List za politiku, privredu | i književnost.

i >| Cijena oglasa po 1 ob 60 para. E

| oismiti, rač k se dvostruke (K 1:20—) |
| Priposlano glasi u tekstu za svaki |
| em trostruko «K 1:80).
unaprijed. — Za oglase koji. se više e puta pa
smes daje. se poi e. = k

a
5.6

Pak ibn idi a
iki Moja sk zi a 4 das

= < ; S id ž

Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica. 360.

Vlasnik i izdavatelj si & ODBOR _NARODA«.

Odgovorni uredni

JORGJE ni Ta <

Dubrovačka Hrvatska Tiskara. ad .

Narodna dobrotvorka
Đubrovkinja Marija Račić.
poj

. Gospogja Marija Račić, kao uzorna supruga i
majka, koja je gojila neizmjernu ljubav prama svome |

suprugu i svojoj: djeci, prenese iza njihove smrti svu

ovu ljubav na grad Dubrovnik i na narod, koje je o-

na već od djetinstva žarko ljabila kao prava Dubrov-
kinja, te tako prije svoje smrti ostavi Dabrovniku i
narodu u zadužbinu sav svoj“ imetak, koji ide u mi-

zavod za pomorstvo i trgovinu imenom njena muža

Iva Račića, Zavod ostaće kao vječni spomenik ove

narodne dobrotvorke. O njemu ćemo progovoriti, kad
dobijemo potanje vijesti iz sadržaja njena: zavještaja,
ali danas treba da priopćimo slana iz života Marije
Račice i njene porodice.

Porodica je Račića iz sela Plata, donje doku

dubrovačkoj općini, na zapadnoj granici cavtajske op-

ćine. Ovo je dakle porodica dubrovačka u najužem
smislu riječi.
Ako se osvrnemo na ambijenat, u kojem su se

rodili i živjeli supruzi Račići, naći ćemo najbolji tu-

mač za njihovo djelovanje i jim t€ iza doe
plemenita djela dobrotvorke. 2 |

Plat je na dražesnom primorju s. mor-
skog zaliva. Ovo primorje, kao i kraj oko Dubrovni-
ka, pod žarkim južnim suncem, blagom morskom kli-
mom, lazurnim nebom, čarnim sinjem morem, zaša-
gjeno je vinogradima, voćnjacima i maslihama, a sa
bdjnom i itopskom vegetacijom, gdje sazrijevaju da-
tulje na paomama u zaklonjenu prisoju, gdje naranče,
kako u Cavtatu, ragjaju dvaput na godinu, gdje ruže
cvate zimi kao i pod vedrim nebom kamelije, a kali-
fornska manjolija resi vrtove ša svojim velikim bije-
lim cvij&tom, gdje se u hridi agava koči, a indijska

sinokva iz Meksika dava svoj slatki plod, ovo primor-“

je stvara živopisnu krasotu, koja začarava svakog pu-
tnika a urogjenike obdaruje bistrim umom i ujedna-
čenim duhom. Izmegju ove milovidne vegetacije pri-
jatno proviruju na ovom primorju mala sela i rasija-
ne kuće.

Plat dakle, rodno mjesto Račića, na ovome je
divnome Župskome zalivu, gdje more prodire dublje
u kopno, nego kod Dubrovnika, i to do samog po-
diožja gorske kose, koja se proteže od: vrha Mala-
štice pravcem jugoistočnim do poviše Oboda, malo ne
predgragja Cavtata. Župsku uvalu zatvaraju sa jugo-
ištoka dva mala poluostivca ; na sjevernijemu od njih
sagragjen je Cavtat, a južniji je uz obalu pošumljen,
te je tu Cavtačanima šetalište.

Izmegiu ova dva poluostrvca nalazi se cavtajska
luka ; na sjevernoj strani prvoga more pravi uvalu
“Tihu, gdje je Bogišićeva vila. Od Punte od Rata, na
vrh cavtajskog poluostrva prema Dubrovniku, nalazi se

u moru greben Superka i malo ostrvce Supetar; a pred

jugozapadnim poluosirvcem, u otvorenom moru, -vidi
se zeleno ostrvce Mrkan, a pred njin Bobara, oba
sa nizom grebeni. Izmegju sela na župskom primorju
ističu se Mlini sa izvorom vode; gdje je prije rata

župnikovao pop Ante Anić, sada dodijeljen jugosla-

venskom poslanstvu kod Vatikana; Srebrno, na mor-
skom pijesku, najzgodnije mjesto u dubrovačkoj oko-
lici za kupanje, a u donjoj Župi Plat.

Župski zaljev prodire dublje u kopno, kao da

hoće da stari grčko-rimski Epidaur (Cavtat) i njegova:

mlagja naseobina, romansko-srpski Dubrovnik, mogu
se gledati i voljeti kao babajko i sinčić. Selo Plat,
rodno mjesto Račića, ma da pripada Dubrovačkoj

. Jednake. su dakle krvi :
ćani i Dubrovčani. To su tri srodna pojma, i ako ne-
koliko oprečna. U Cavtatu pomorac i na ponti od

a Ž-ioša

Općini, nije od. Cavtata odaljen u zitoti liniji nego:

2 kilometra i po, ai -po + suhu bio bi odaljen samo
malo više, da je zgodnije sagragjen kolni put. Pored
svega toga, Plaćani su sa. Cavtaćanima - u neprestanom
općenju, ili za ribarske, i di za pomorske, ili za trgo-

io središta dhe: Zalije manifestacije za pravedno

riješenje istoga. Djelovala je na poboljšanju đoticaja
izmegju obe zemlje, te o zajedničkom riješenju pita-

Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja 4 00

Taksa se plaća o

22

nja, gdje su oba naroda bila interesovana, Manifesto-

vačke i druge posle. Plaćani su i Cavtaćani od dje-

tiustva svegj oko mora, “poznadu do najmanje mor-.
ske stijene, svaku i najmanju morsku uvalicu, za sve
 imađu osobita vlastita imena, tako da im je u glavi
 topogratija morske. obale; oni n. pr. zovu Žaplo ve-
liko, more izmegju jugozapadnog poluostrva i Mrkane,

lijone, da u Dubrovniku bude podignut veliki učevni a Žaplo malo more od Ponte od Rata. prema Župi.

vala je za spoj čehoslovenske oo sa kraljevi .

nom SHS. pomoću koridora.
= Da informiše češku žurnalistiku, sveti) je cerkle

osa aktuelnim pitanjima jugoslavenskim. Sa osobitim.

Djeca su u Pjatu i u Cavtatu svegj na moru, kupaju |

ni Plaćanina, koji ne znade plivati ;
ru meku za ribanje i raskokote se u tome svome vo-

denom elementu, jer je more žila kucavica. njihova >
Života od djetinstva, more ih tako privlači, da ne mo- |
gu bez njega, a kad odrastu, idu u svijet. po moru
i postaju, zajedno sa Debrovčanima, najbolji mornari
u svijetu a k.tomu i vilo vrijedni trgovci.
vijeka, kad su mladići iz Cavtata i Plata odlazili na

Prošlog

ose i plivaju ljeti tako, da nema Cavtaćanina, a možda |
djeca kupe u mo-.

more, pratili su ih svojta i prijatelji, pjevajući. naše

pjesme pri rastanku. Taki. su vam Plaćani i Cavtaćani,
i ako ovi posljednji nose barjak glede ovih vrlina!

sposobnosti Cavtaćani, - Pla-
char, držali su tom prilikom osobite govore..

Plata, u Platu i u Dubrovniku, pomorac i na pučini.

Cavtaćanin miran kao jagnje, a Plaćanin i Du.
brovčanin kao njegov brat. Cavtaćanin i Plaćanin ni--

jesu Dubrovčani, a Dubrovčanin pije Cavtaćanin; ali
sva trojica skupa jesu Dubrovčani, jer ih veže ista
ljubav z& staru dubrovačku domovinu i isti blago-
glasni jezik, i ako je u Cavtatu najblagoglasniji, a svi
su jednako odgojeni u prastaroj dubrovačkoj ugla-

E

gjenosti, koju bi samo neznalice i neotesanci mogli .

uzeti za pretvaranje i himbu. Kako rekosmo, stanov-
rici ovog kraja postaju ne samo valjani pomorci, ne-
go i vrijedni trgovci. O vrijednosti u trgovini ima
prastarih mjesnih poslovica, kao nm. pr. jedna kaže o
Dubrovčanima. da se Hoće sedam Gjenoveza, da mo-
gu prevariti jednog Dubrovčattina, dok se hoće samo
sedam Žugjela, da mogu prevariti jednog Gjenoveza
tako isto ima i pučka poslovica o Cavtaćanima, kojon

se drastički iznosi, kako Cavtaćanin pozna savršeno

svoju korist. U ovakome A&Ambijentu je niknula, ži-
vjela i razvijala se porodica Račića.

O djelatnosti jugoslavenske |
komisije u Pragu. *

U mjesecu ožujku prošle godine bila je kod stra-
načkog ureda u Pragu osnovana »Jugoslavenska ko-

misija«, kojoj je zadaća učvršćivanje kulturnog i po--

litičkog prijateljstva megju jugoslavenskim i českim
narodom. Toj komisiji je presjednikom profesor sveu-
čilišta dr. J. Daneš, a tajnikom dr. Koutsky, oba 0so-
biti poznavaoci jugoslavenskih, a naročito dalmakin-
skih prilika.

Dr. Koutsky krio se je u 2. 1916 na Šolti,
odkuda je prebjegao u Crnu Goru, te sa srpskom va
skom prispio na Kri.

Komisija je: sastavljena od 25 prvih čeških ljudi,
koji rade na zbliženju obiju naroda. U njoj su za-
stupnici: sveučilista, političkog života, štampe, knji-
ževnosti, te i velikih narodnih korporacija. Ta je ko-
misija u proljeće izvještavala javnost o borbi jugosla-

venskog naroda u pitanju jadranskom, te su iz njezi“.

* Članak sme primili sa zahvalnošću od gosp. konsula če
hoslovenske republike u Splitu, g. Gustava Hermana. (Primj. Ury

interesom zauzela se je komisija za jugoslavenske stu- :
dente, koji su ove godine u velikom broju došli u .

Prag. Osnovala je tečaj sveučilišnih predavanja o sa-.

vremenim problemima, koje je bio otvorio programnim a

govorom državni tajnik u ministarstvu prosvjete | Dr.

Drtina, dalje priređila izlet jugoslavenskih stuđenata o

Bi: »Češki raj« iu gradove sa sm te cijeli niz.

ekskurzija u praške muzeje.

o Na uspomenu zajedničkih prisega od pretprošle go :
dine, priredila je svečani koncerat, koji je bio izvan-
rednom manifestacijom. političkog i i kulturnog prijatelje | :

obratila u svrhu fonda za: zgragjenje jugoslavensk

doma u Pragu. Priredila je svečano veče u spomen |
trećeg vojevanja na Dobrudži, gdje su se mn bo-
rili Česi i Jugoslaveni.

Ministar Narodne Obrane v.  Klofač, ŠEN

Hribar i i generalni inspektor. češke vojske _J, S.

Komisija je u vezi sa svima. jugoslavenskim | i
čehoslovenskim korporacijama u Pragu.

Izradila je opsežan program, te priredila tečaj o
aktuelnim pitanjima češkoslovenskim za jugoslavenske
studente, koji je bio počet 23/X., predavanjem dra.
Heidlera »O češkom političkom razvitku od g. 1548

i razabiranju današnjih političkih stranaka u narodu

češkoslovenskom«. Predavanja su kao početak pozna-
vanja češkog života. Zajedno je zavela tečaj za česku
publiku w kraljestva SHS. i slična predavanja u dru+
gim češkim gradovima. Za jugoslavenske studente pri-
ređiće se tečaj češkoga jezika, kao i ćijele serije ćk-
skursija u praške muzeje i pan galerije i indu-.

 strijalna poduzeća.

Kod te xomisije združili su se češkoslovenski

dobrovoljci; koji su bili u srpskoj vojsci i jugoslaven-

skoj diviziji, kojima je komandir bio g. p-puk Drag.
Mihajlović, komandant mjesta u Splitu, te svi imaju
zadaću, da čuvaju uspomenu zajedničkog rada i uze
državaju prijateljstvo, koje se je na ratištu zapečatilo.

Presušenje Popova-polja
i stonjske kamenice.
Obeselila nas je vijest, da će se, ptesušivanjeni

Popova poija zavesti veliki industrijalni objekti u Bi-
strini kod Stona, jer smo uvjereni, da će takovi veliki

- podhvati uskrisiti svu stonjsku okolicu, a osobito Ho-

dilje, Ston i Broce. Ovakova velika poduzeća, ne samo

što će dati velike zarade domaćim sinovima, no će |

još i mnoge, koji su otišli u tugjinu, da traže sreću,
kući privabiti. Na svemu baš hvala Jugoslavenskom

Hidroelektričnom Sindikatu u Splitu, koji je potaknuo

i uzeo na sebe tu tešku, ali veoma unosni zadaću.

Velika vođena sila, te će se u Bistrinu izlijevati,
razviti će svakovrsne tvornice na električnu snagu, pa
će se, pomoću ove snage lakše doći i do prokopa
prevlake (istma) stonjske, toli važne za trgovačku ;
strategičnu svrhu. Naša Jugoslavija moći će se pono-
siti takovim poduzećima, Opća korist uvijek biva na
štetu pojedinaca, pa je i ovo poduzeće na štetu po
uzgoj kamenica u malostonjskom zalijevu, a na pot-
puno iskorjenjenje u zatonu Bistrina, tome od pamti-
via poznatome rasadniku i gojilištu njihovu,

s
t

stva megju oba naroda, te sjajni “financijalni uspjeh 2