Br. 11. Dubrovnik 12. marta 1920. God. II. Izlazi Petkom u večer. Pretplata : za Dubrovnik, s do- našanjem na.kuću mjesečno K 5. Poštom za Dubrovnik i cijelu državu na mjesec K 4. Na duže vremena srazmjerno. Pojedini broj K 1.— — Plativo i utuživo u Dubrovniku — NAROJ List za politiku, privredu i knji Cijena oglasa po 1 cm? 70 para. Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja i smrti, računaju se dvostruko (K 1:40—) # Priposlano i oglasi u tekstu za svaki cm trostruko (K 2:10). Taksa se plaća unaprijed, — Za oglase koji se više puta uvrste, šije se. popust. ževnost. Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360. Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA“. Odgovorni urednik : GJORGJE VULETIĆ. Dubrovačka Hrvatska Tiskara. Ratni su bogataši dosta doprineli porastu rastrojstva u našoj državi. Dugotrajni rat, koji se je krivnjom latinskih narođa i Engleske produljio za skoro pet godina, izneo je na površinu u svoj žestini socijalno pitanje, koje jei u na- šoj državi od neobičnog značenja. Pre rata je celo područje Srba, Hrvata i Slovenaca, više manje trpelo zbog nepravednog podelenja privatnog vlasništva, ali posle ovog golemog rata stanje se je ekonomsko kud i kamo pogoršalo tako, da danas vidimo na jednoj strani hrpu gavana, a na drugoj bezbroj sirotinje, koja bez svoje krivnje podnosi glad i golotinju, dok se je. srednje imućni stalež proredio. To je svakako nezdravo stanje, koje ozareno idejama socijalne revolucije u Rusiji, postaje smrtno bolesno, te ako mu se u zađ- njem času ne nagje leka, preti katastroialnim posle- dicama. Svemu je tome uzrok lihvarska i afaristička gramzivost neke »gospode«, koja, davajući drugome razumeti svoj patriotizam, lišava svog bližnjega ljud- skog načina života, te tim sivara nezadovoljstvo kod širokih narodnih masa, koje su kadre, da radi tog »gospodskog« nitkovluka zapale celu zgradu našeg, ieškom mukom stečenog narodnog ujedinjenja. Posle prevrata široke su mase dale više puta glasno razumeti, da više ne mogu podnositi ovakog stanja, koje sliči više polaganom umiranju, nego Ji životu, jer život, kakav danas većina našeg naroda provodi, i nije nikakav život, nego beda i nevolja, koja mnoge tura, ako i ne u neprijateljstvo prama do- movini, ali svakako u apatiju, koja je jednako pogi- beljna našem narodu, kao i otvoreno neprijateljstvo prama otadžbini, nađasve u sadanjem času. Prehranbena i ekonomska razularenost, čija je posledica sadanja beda, uzrokom je porastu sklonosti za rastrojstvom kod nižih slojeva pučanstva. Naravno da je uzrokom tome, osim prehranbenog pitanja, krat- kovidnost naših vlada, što nisu odmah u početku ot- stranile iz poštenog društva sve kompromitovane oso- be bilo.u kojem pogledu, koje i danas rovare u na- rodu, te time stvaraju preduvete za rastrojsivo. Pa i ne- sposobnost nekih činovnika, koji su primljeni u državnu, ili u bilo koju javnu službu, bez točnog obaveštenja o njihovom prijašnjem delovanju i njihovim sposobnosti- ma, stvara gadno raspoloženje u narodu bez razlike društvenog položaja. To se neraspoloženje takogjer od- ražava u naklonosti za neredom. Najgore je pak, što sa- danja vlada optužuje prijašnju, da je ona uzrokom, što je velika korupcija zavladala skoro u svim granama jav- . Hoga života. Ne znamo, koliko to odgovara istini, ali ćemo se na svaki način opširnije pozabaviti tim pitanjem, nastojeći, da o tom damo što objektivniji sud, jer nam se, kao nepristranim posmatračima, ta stvar čini od zamašnog interesa. Kad bi bilo istina, da je prijašnja vlada stvarala i podupirala korupciju, te dosledno time širila u našem javnom životu rastrojstvo, ne bi bilo reči, da se pokudi, i trebalo bi je zvati na odgovornost, > Ovo je mala digresija, jer mi se u ovom članku bavimo ekonomslim pitanjem i naglasujemo, da je io glavni uzrok nezadovoljstva masa. Ratni su se li- hvari i u opšte bogataši na jedan put obogatili, ko- risteći se nezgodama bednog naroda, koji je za ovo teških ratnih. zena morao da i dušu zapiše ratnim trgovcima. : Ko su bili ratni trgovci u području bivše Austro- Ugarske? To su, u većini, bili neprijatelji našeg na- rodnog ujedinjenja, pa im je mnogo štošta bilo do- žVoljeno, radi česa bi inače bili teško kažnjeni. Oni su brzo postali milijoneri tim više, što im nije treba- lo ići u vojsku, od koje su, pod jednom ili drugom izlikom, bivali oslobogjeni. Bilo je pak i malih tigo- vaca, koji su ua razne načine skupo prodavali svoju robu. I to su bili, u većini slučajeva, sve osim jugo- slavenski pairiote. Tako je bilo i u Dubrovniku, a bi- će bilo od prilike i drugovde. Bilo je i takozvanih Srba trgovaca, koji su se obogatili i stekli milijone na sve moguće načine, o ponižavajući se pred vlasti- ma do skota. Trgovac pak, koji je bio patriota, nije mogao za ovoga rata obogatiti, nego obratno; mnogi od njih, ako nisu baš ekonomski stradali, ali nisu ni obogatili. Svi pak oni, koji su bili na glasu kao pa- triote, propali su. Sramota jednim, čast drugim! Dok su tako pojedini mrzitelji Srbije sipali si- lan novac u svoje džepove, velika je većima naroda, nadasve 1917. i 1918. gladovala tako, da je bilo i u Dubrovniku“ slučajeva smrti usled gladi i golotinje. Ti su odirači sledovali svom zamnatu i posle propasti Austrije, jer su im od naših dosadanjih vlada u Beo- gradu bile puštene slobodne ruke. Ta naše dosada- nje vlade nisu imale vremena, da se bave tim »sitni- cama«, koje stvaraju boljševizam, jer su im preča bi- la stranačka natezanja ! Skupoća, koja raste svakim. danom, dojadila je neimućnim slojevima naroda, te je dužnost sadanje vlade, da nastoji kako iako tome doskočiti, jer nije pravo, da pojedinci, koji Su pašovali i bogatili se za vreme Austrije, to još i danas rade. U narednim ćemo se člancima osobito baviti go- -rućim pitanjima: ekonomskim i socijalnim. Argus. Toma G. Masaryk o sedamdesetgodišnjici njegova rogjenja. Ispitivajući lične osobine i karakter jednog čo- vjeka, hoćemo li svestrano da ga ocjenimo, moramo najprije da se sjetimo njegova vladanja u doba naj- važnije od svih ljudskih prilika i djelovanja. Svakom čovjeku od znanja i kulture, poznati su umni proizvodi prof. dra. Tome G. Masaryka, pred- sjednika čehoslovačke republike. Njegova su djela od neprocjenjive važnosti, a što je glavnije, ona su već prošla u šire narodne slojeve, i bratski češki narod, Masarykovom zaslugom, poprimio je narodni program Havličkov i Palackoga od god. 1848., te je čak u Če- škoj i socijalna demokratska stranka usvojila ovaj program i potpuno se nacionalizovala. Ali ono što diže njegov ugled, gdje oiskače nje-. gova reputacija, sastoji se u Masarykovom kulturno socijalnom problemu i u radu posljednih godina. Na- vlastito u svjetskom ratu koji je tek minuo. Potankost ovoga rada i njegovu vrijednost u sa- dašnjosti, možemo tek da ocjenimo, kada se obazre- mo na prilike u kojima se Masaryk nalazio u dobi, u kojoj je prolazio takav rad, i onda na sklop drža- ve u kojoj je provagjao takova načela. Jer on nije bio samo junak na peru, već i na besjedi. Neumorni pro- pagator onih ideja, na kojima sada počiva njegova mila i slavna otadžbina, on je okolo sebe. prikupljao učenike, oduševljavao ih duhom Husovim, Žiškovim, Chelničkoga i Komenskoga. On je išao još dalje, pak je i kod nas južnijeh Slavena stvarao onaj duh, koji je u Srbiji začet pod Njeg. Veli. kraljem Petrom Ka- ragjorgjevićem, u smislu uzajamnosti južne slavenske. Ovaj se je ispoljio, kad mu je nedavno u prošlom ra- tu kucnuo zgodan čas. U tom golemom naporu Masaryk je kao karak- ter vazda prednjačio ličnim primjerom i samoprijego- rom, U njegovim znanstvenim i kulturnim problemima nikada i ništa nije mu smetalo, da odskoči istina i realnost. On je svoje zemljake poučavao, kako će se knjigom i naukom oprijeti njemačkoj kulturi, koja je u Češkoj vazda nazirala klin zabijen u njemačko tijelo, On je savjetovao narod da se okani taštine, jer je to svojstvo slabih i nižih duhova, te ga liječio od pred- suda i zabluda. U kulturnom pogledu učio je. da ško- la mora biti osnovana na prokušanom znanstvenom temelju, bez predrasuda. Mi hoćemo školom. hoćemo s še vaspitanjem da svoj narod obezbijedimo tako, kao što narodno, tako i gospodi i za čitavi veliki život sadašnjosti«. Predstavnik težačkog i “radničkog staleža, Ozna- čuje u bečkom saboru svoj položaj kao zastupnik na« roda, »po gospodarstvu sitnog, ali socijalno potrebe nog«. U politici on je čisto doviknuo Austriji bez us- tezanja, kako njena vlađa nema prava da ište pokor- nost i vjernost podanika, jer je — vjerolomna. ča Masaryk je bio potpuno svijestan onih poteško-. ća, koje su priječile, da se razvije njegov program. Ali ipak nije nikada malaksao. Ništa nije pomutilo nje- gove odlučnosti. Ni onda, kad ga vlastiti sunarodni- ci nijesu shvatili zbog raspre o kraljodvorskom ruko- pisu, ni o ritualnom umorstvu, Njegova trpljivost, strog * i odvažan temperamenat nijesu ga ostavljali ni u naj- težim časovima, kada je lutao po šaru zemaljskom, iskusiv bijedu progonsiva ; kad je svirepi švapski di svajač pregazio Srbiju i Belgiju, prodirao u Rusiju, ltaliju i Francusku; kad je narodna i lična_slobođda u Češkoj, kao i po uašim krajevima bila u rukama la- - krdijaša i odvratnih bezdušnika- Njegovo ponašanje u tolikom jadu i čemeru, bijaše vazda prisebno. Ja- čina njegova karaktera pobjedila je sve nevolje. Bješe on tada osugjen od austrijskih haramija, ali u našem srcu, u srcu češkog naroda, njegove ja- ke sposobnosti, rodoljublje i nekoristoljublje nage najbolje sklonište. : Na njegovo čelo sram se stigjaše da akc iKad je bio najviše preziran, mi smo ga najvećma voljeli. Oh, kako da ga ne zavolimo? Ta onda, niti bi bili dostojni njegovih darova, ni njegovih vrlina. Zaista, še noge! ska milost i lična bezbriga ne imagjahu nikakva u- ticaja, kada je -došlo pitanje njegove otadžbine. On je Srbima pomogao onda, kada je sebi mo- gao najviše da škodi. U Fridjung-Nastićevu procesu, Masaryk je mudrim taktom i oprezom nastojao, da potraži izvor zamka i spletaka, koje su se gomilale nad Srbima. U zagrebačkom veleizdajničkom procesu i mnogim drugim isto itako. S jedne strane sokolio je Srbe na izdržljivost i otpor, dok je s druge umje- šnim razlaganjem nastojao, da ublaži zlovolju jedne | okrutne i mrske vlasti, koja nikada ne bijaše pravična prama Srbima, a koja bješe tako opaka i razdražljiva, da nije trpjela ničijeg posredovanja. Posao težak i neizdržljiv, jer nije bilo lako slijediti dva gospodara ; onog nesnosnog i netrpeljivog i svoju savjest, koja mu je vazda diktovala slobodoumlje i pravičnost. Danas su nam njegove krasne osobine, neslom- ljivi karakter, pak njegova umna darovitost izvor na- šeg divljenja. Kada se po vaskolikom svijetu dostojnim. načinom slavi sedamdđeseta godina rogjenja rodoljuba i naučnika, mi'se našom mišlju harno prenosimo slav ljeniku bratskog češkog naroda i odajemo dužno po- štovanje zaslugama prof. dra. T. G. Masaryka, kao borcu i pobjedniku onih ideja, za koje se vazda. zalagao. a. > BE4-0— — kad se on verao uz brijeg ispaštanja, klecale su i na« | Ovome čovjeku, čista srca, a visoka uima, dvore sa