Br. 11.

Dubrovnik 12. marta 1920.

God. II.

Izlazi Petkom u večer.

Pretplata : za Dubrovnik, s do-
našanjem na.kuću mjesečno K 5.

Poštom za Dubrovnik i cijelu
državu na mjesec K 4.
Na duže vremena srazmjerno.

Pojedini broj K 1.—

— Plativo i utuživo u Dubrovniku —

NAROJ

List za politiku, privredu i knji

Cijena oglasa po 1 cm? 70 para.

Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja
i smrti, računaju se dvostruko (K 1:40—)  #
Priposlano i oglasi u tekstu za svaki
cm trostruko (K 2:10). Taksa se plaća
unaprijed, — Za oglase koji se više puta
uvrste, šije se. popust.

ževnost.

Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360.

Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA“.
Odgovorni urednik : GJORGJE VULETIĆ.

Dubrovačka Hrvatska Tiskara.

Ratni su bogataši dosta doprineli porastu
rastrojstva u našoj državi.

Dugotrajni rat, koji se je krivnjom latinskih narođa

i Engleske produljio za skoro pet godina, izneo je na
površinu u svoj žestini socijalno pitanje, koje jei u na-
šoj državi od neobičnog značenja. Pre rata je celo
područje Srba, Hrvata i Slovenaca, više manje trpelo
zbog nepravednog podelenja privatnog vlasništva, ali
posle ovog golemog rata stanje se je ekonomsko kud
i kamo pogoršalo tako, da danas vidimo na jednoj
strani hrpu gavana, a na drugoj bezbroj sirotinje, koja

bez svoje krivnje podnosi glad i golotinju, dok se je.

srednje imućni stalež proredio. To je svakako nezdravo
stanje, koje ozareno idejama socijalne revolucije u
Rusiji, postaje smrtno bolesno, te ako mu se u zađ-
njem času ne nagje leka, preti katastroialnim  posle-
dicama. Svemu je tome uzrok lihvarska i afaristička
gramzivost neke »gospode«, koja, davajući drugome
razumeti svoj patriotizam, lišava svog bližnjega ljud-
skog načina života, te tim sivara nezadovoljstvo kod
širokih narodnih masa, koje su kadre, da radi tog
»gospodskog« nitkovluka zapale celu zgradu našeg,
ieškom mukom stečenog narodnog ujedinjenja.

Posle prevrata široke su mase dale više puta
glasno razumeti, da više ne mogu podnositi ovakog
stanja, koje sliči više polaganom umiranju, nego Ji
životu, jer život, kakav danas većina našeg naroda
provodi, i nije nikakav život, nego beda i nevolja,
koja mnoge tura, ako i ne u neprijateljstvo prama do-
movini, ali svakako u apatiju, koja je jednako pogi-
beljna našem narodu, kao i otvoreno neprijateljstvo
prama otadžbini, nađasve u sadanjem času.

Prehranbena i ekonomska razularenost, čija je
posledica sadanja beda, uzrokom je porastu sklonosti
za rastrojstvom kod nižih slojeva pučanstva. Naravno
da je uzrokom tome, osim prehranbenog pitanja, krat-
kovidnost naših vlada, što nisu odmah u početku ot-
stranile iz poštenog društva sve kompromitovane oso-
be bilo.u kojem pogledu, koje i danas rovare u na-

rodu, te time stvaraju preduvete za rastrojsivo. Pa i ne-

sposobnost nekih činovnika, koji su primljeni u državnu,
ili u bilo koju javnu službu, bez točnog obaveštenja o
njihovom prijašnjem delovanju i njihovim sposobnosti-
ma, stvara gadno raspoloženje u narodu bez razlike
društvenog položaja. To se neraspoloženje takogjer od-
ražava u naklonosti za neredom. Najgore je pak, što sa-
danja vlada optužuje prijašnju, da je ona uzrokom, što
je velika korupcija zavladala skoro u svim granama jav-
. Hoga života. Ne znamo, koliko to odgovara istini, ali
ćemo se na svaki način opširnije pozabaviti tim pitanjem,
nastojeći, da o tom damo što objektivniji sud, jer nam
se, kao nepristranim posmatračima, ta stvar čini od
zamašnog interesa. Kad bi bilo istina, da je prijašnja
vlada stvarala i podupirala korupciju, te dosledno time
širila u našem javnom životu rastrojstvo, ne bi bilo reči,
da se pokudi, i trebalo bi je zvati na odgovornost,
> Ovo je mala digresija, jer mi se u ovom članku
bavimo ekonomslim pitanjem i naglasujemo, da je
io glavni uzrok nezadovoljstva masa. Ratni su se li-
hvari i u opšte bogataši na jedan put obogatili, ko-
risteći se nezgodama bednog naroda, koji je za ovo
teških ratnih. zena morao da i dušu zapiše ratnim
trgovcima.
: Ko su bili ratni trgovci u području bivše Austro-
Ugarske? To su, u većini, bili neprijatelji našeg na-
rodnog ujedinjenja, pa im je mnogo štošta bilo do-
žVoljeno, radi česa bi inače bili teško kažnjeni. Oni
su brzo postali milijoneri tim više, što im nije treba-
lo ići u vojsku, od koje su, pod jednom ili drugom

izlikom, bivali oslobogjeni. Bilo je pak i malih tigo-
vaca, koji su ua razne načine skupo prodavali svoju
robu. I to su bili, u većini slučajeva, sve osim jugo-
slavenski pairiote. Tako je bilo i u Dubrovniku, a bi-
će bilo od prilike i drugovde. Bilo je i takozvanih
Srba trgovaca, koji su se obogatili i stekli milijone
na sve moguće načine, o ponižavajući se pred vlasti-
ma do skota. Trgovac pak, koji je bio patriota, nije
mogao za ovoga rata obogatiti, nego obratno; mnogi
od njih, ako nisu baš ekonomski stradali, ali nisu ni
obogatili. Svi pak oni, koji su bili na glasu kao pa-
triote, propali su. Sramota jednim, čast drugim!

Dok su tako pojedini mrzitelji Srbije sipali si-
lan novac u svoje džepove, velika je većima naroda,
nadasve 1917. i 1918. gladovala tako, da je bilo i u
Dubrovniku“ slučajeva smrti usled gladi i golotinje.
Ti su odirači sledovali svom zamnatu i posle propasti
Austrije, jer su im od naših dosadanjih vlada u Beo-
gradu bile puštene slobodne ruke. Ta naše dosada-
nje vlade nisu imale vremena, da se bave tim »sitni-
cama«, koje stvaraju boljševizam, jer su im preča bi-
la stranačka natezanja !

Skupoća, koja raste svakim. danom, dojadila je
neimućnim slojevima naroda, te je dužnost sadanje
vlade, da nastoji kako iako tome doskočiti, jer nije

pravo, da pojedinci, koji Su pašovali i bogatili se za

vreme Austrije, to još i danas rade.
U narednim ćemo se člancima osobito baviti go-

-rućim pitanjima: ekonomskim i socijalnim.

Argus.

Toma G. Masaryk
o sedamdesetgodišnjici njegova rogjenja.

Ispitivajući lične osobine i karakter jednog čo-
vjeka, hoćemo li svestrano da ga ocjenimo, moramo
najprije da se sjetimo njegova vladanja u doba naj-
važnije od svih ljudskih prilika i djelovanja.

Svakom čovjeku od znanja i kulture, poznati su
umni proizvodi prof. dra. Tome G. Masaryka, pred-
sjednika čehoslovačke republike. Njegova su djela od
neprocjenjive važnosti, a što je glavnije, ona su već
prošla u šire narodne slojeve, i bratski češki narod,
Masarykovom zaslugom, poprimio je narodni program
Havličkov i Palackoga od god. 1848., te je čak u Če-
škoj i socijalna demokratska stranka usvojila ovaj
program i potpuno se nacionalizovala.

Ali ono što diže njegov ugled, gdje oiskače nje-.

gova reputacija, sastoji se u Masarykovom kulturno
socijalnom problemu i u radu posljednih godina. Na-
vlastito u svjetskom ratu koji je tek minuo.

Potankost ovoga rada i njegovu vrijednost u sa-
dašnjosti, možemo tek da ocjenimo, kada se obazre-
mo na prilike u kojima se Masaryk nalazio u dobi,
u kojoj je prolazio takav rad, i onda na sklop drža-
ve u kojoj je provagjao takova načela. Jer on nije bio
samo junak na peru, već i na besjedi. Neumorni pro-
pagator onih ideja, na kojima sada počiva njegova
mila i slavna otadžbina, on je okolo sebe. prikupljao
učenike, oduševljavao ih duhom Husovim, Žiškovim,
Chelničkoga i Komenskoga. On je išao još dalje, pak
je i kod nas južnijeh Slavena stvarao onaj duh, koji
je u Srbiji začet pod Njeg. Veli. kraljem Petrom Ka-
ragjorgjevićem, u smislu uzajamnosti južne slavenske.

Ovaj se je ispoljio, kad mu je nedavno u prošlom ra-

tu kucnuo zgodan čas.

U tom golemom naporu Masaryk je kao karak-
ter vazda prednjačio ličnim primjerom i samoprijego-
rom, U njegovim znanstvenim i kulturnim problemima
nikada i ništa nije mu smetalo, da odskoči istina i

realnost. On je svoje zemljake poučavao, kako će se
knjigom i naukom oprijeti njemačkoj kulturi, koja je
u Češkoj vazda nazirala klin zabijen u njemačko tijelo,
On je savjetovao narod da se okani taštine, jer je to
svojstvo slabih i nižih duhova, te ga liječio od pred-

suda i zabluda. U kulturnom pogledu učio je. da ško-

la mora biti osnovana na prokušanom znanstvenom
temelju, bez predrasuda. Mi hoćemo školom. hoćemo

s še

vaspitanjem da svoj narod obezbijedimo tako, kao

što narodno, tako i gospodi i za čitavi veliki
život sadašnjosti«.

Predstavnik težačkog i “radničkog staleža, Ozna-
čuje u bečkom saboru svoj položaj kao zastupnik na«
roda, »po gospodarstvu sitnog, ali socijalno potrebe
nog«. U politici on je čisto doviknuo Austriji bez us-
tezanja, kako njena vlađa nema prava da ište pokor-
nost i vjernost podanika, jer je — vjerolomna.

ča

Masaryk je bio potpuno svijestan onih poteško-.

ća, koje su priječile, da se razvije njegov program. Ali
ipak nije nikada malaksao. Ništa nije pomutilo nje-
gove odlučnosti. Ni onda, kad ga vlastiti sunarodni-
ci nijesu shvatili zbog raspre o kraljodvorskom ruko-

pisu, ni o ritualnom umorstvu, Njegova trpljivost, strog *

i odvažan temperamenat nijesu ga ostavljali ni u naj-
težim časovima, kada je lutao po šaru zemaljskom,

iskusiv bijedu progonsiva ; kad je svirepi švapski di

svajač pregazio Srbiju i Belgiju, prodirao u Rusiju,
ltaliju i Francusku; kad je narodna i lična_slobođda u
Češkoj, kao i po uašim krajevima bila u rukama la-

- krdijaša i odvratnih  bezdušnika- Njegovo ponašanje

u tolikom jadu i čemeru, bijaše vazda prisebno. Ja-
čina njegova karaktera pobjedila je sve nevolje.

Bješe on tada osugjen od austrijskih haramija,
ali u našem srcu, u srcu češkog naroda, njegove ja-
ke sposobnosti, rodoljublje i nekoristoljublje nage
najbolje sklonište. :

Na njegovo čelo sram se stigjaše da akc iKad
je bio najviše preziran, mi smo ga najvećma voljeli.
Oh, kako da ga ne zavolimo? Ta onda, niti bi bili
dostojni njegovih darova, ni njegovih vrlina. Zaista,

še noge!

ska milost i lična bezbriga ne imagjahu nikakva u-
ticaja, kada je -došlo pitanje njegove otadžbine.

On je Srbima pomogao onda, kada je sebi mo-
gao najviše da škodi. U Fridjung-Nastićevu procesu,
Masaryk je mudrim taktom i oprezom nastojao, da
potraži izvor zamka i spletaka, koje su se gomilale
nad Srbima. U zagrebačkom veleizdajničkom procesu
i mnogim drugim isto itako. S jedne strane sokolio
je Srbe na izdržljivost i otpor, dok je s druge umje-

šnim razlaganjem nastojao, da ublaži zlovolju jedne |

okrutne i mrske vlasti, koja nikada ne bijaše pravična
prama Srbima, a koja bješe tako opaka i razdražljiva,
da nije trpjela ničijeg posredovanja. Posao težak i
neizdržljiv, jer nije bilo lako slijediti dva gospodara ;
onog nesnosnog i netrpeljivog i svoju savjest, koja
mu je vazda diktovala slobodoumlje i pravičnost.
Danas su nam njegove krasne osobine, neslom-
ljivi karakter, pak njegova umna darovitost izvor na-
šeg divljenja. Kada se po vaskolikom svijetu dostojnim.
načinom slavi sedamdđeseta godina rogjenja rodoljuba i
naučnika, mi'se našom mišlju harno prenosimo slav
ljeniku bratskog češkog naroda i odajemo dužno po-
štovanje zaslugama prof. dra. T. G. Masaryka, kao
borcu i pobjedniku onih ideja, za koje se vazda.
zalagao. a.

> BE4-0— —

kad se on verao uz brijeg ispaštanja, klecale su i na« |

Ovome čovjeku, čista srca, a visoka uima, dvore

sa