Br. 13. Dubrovnik 27. marta 1920. Izlazi Petkom u večer. Pretplata : za _ Dubrovnik, s do- našanjem na kuću mjesečno K 5. Poštom za Dubrovnik i cijelu državu na mjesec K 4. Na duže vremena srazmjerno. Pojedini broj K 1.— -— Plativo i utuživo u Dubrovniku — List za politiku, privredu i knjiž Cijena oglasa po 1 cm? 70 para. Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja i smrti, računaju se dvostruko (K 1:40—) Priposlano i oglasi u tekstu za svaki cm trostruko (K 2:10). Taksa se plaća : unaprijed, — Za oglase koji se više puta uvrste, daje se popust, : ..w evnost. Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360. Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA"“. Odgovorni urednik: GJORGJE VULETIC. Dubrovačka Hrvatska Tiskara. U borbu do istrage . Zlokobnim atentatom u Sarajevu stavljen je sav naš narod van zakona, te je proti njemu bilo, od na- rodnih izdajica i gulikoža, počinjeno toliko zločinstava ' svake vrsti, da je već vrijeme, da se počne otvoreno pretresati to pitanje, koje je jedno od najzamašitijih megju životnim interesima naše države. Ne samo da treba to pitanje pretresati % štampi, nego treba sve te gađne izrode i nepoštenjakoviće najstrože kazniti prama stepenu njihove krivnje. U tu svrhu se mora ustanoviti Narodni Sud, koji će isključivo biti nadležan za takve zločine. Drugom ćemo se prilikom opširno baviti tim Sudom, jer sada i nije mjesto, da se ba- vimo tim pitanjem. u opće, a u ovom ćemo se članku baviti samo onim, što se dogagjalo u našem gradu, na kojem je, zbog pomenutih zlotvora, ostala teška ljaga na vječna vremena, Mi vrlo dobro znamo, koji su to zlikovci i što su skrivili, s toga ćemo bezobzirno i vedra čela izno- siti njihova zlodjela, te ih, prama zasluzi, podvrći pra- vednoj kritici. Nećemo nikome gledati u brke, nego ćemo šibati desno i lijevo, rušeći sve što je. gnjilos jer naša država, koja je oslobogjena milijonima žrtava našeg naroda, mora biti sagragjena na čvrstim teme- ljima : ma razvalinama svih svojih neprijatelja. U Dubrovniku je bilo, prama onomu što se čuje, za vrijeme rata, a i poslije prevrata, relativno, a mož- dai apsolutno više zlikovaca i kukavica, nego u dru- gim gradovima naše Dalmacije, jer je ovdje bilo, na sramotu omih, kojih se tiče, gnijezdo svega onoga, što je najiskvarenije na jugu Dalmacije, osim valjda nekih mjesta u Boki, o čemu nijesmo “kompetentni da pišemo, već to prepuštamo tamošnjim očevicima i svjedocima. IKI Pa što se dogodilo sa tim zločincima i neprija- ieljima naroda ? Nikome nije ni dlaka s glave pala, nego su još i danas na istim mjestima, gdje su bili i do sađa, odakle pale i žare, kako za vremena austrij- skog terora, s tom razlikom, da su sada pogibeljniji nego prije, jer su pokriveni plaštem »jugoslavenskog« patriotizma, koji su, na_ brzu ruku,“ navukli na se, od straha pred zasluženom kaznom. Još su nam u pameti one bijesne demonstracije poslije atentata u Sarajevu, koje su predvodili ili in- spirisali : Kaboga, Julije Matičević, Gruber, Filaus, Nik- ša Svilokcs, “Dum Vice Redecki, učitelj Muhoberac, Koprivice, Posedeli (otac i sinovi), Križman, Maiksler, Pero Orepić, Mato Beasić i toliki drugi, kojom su prigodom bile oborene tolike table nad dućanima po- štenih gragjana. Dobro se sjećamo rušenja gimnastič- kog društva »Dušan Silni«, kojom je prigodom bila počinjena velika materijulna šteta. Još nam je u oči- ma ona rulja gruških radnika, Muslimana, koji su bi- li sSpravni na svako zlodjelo, pošto su ih neki sada- nji dubrovački »Jugoslaveni« opili slijepom mržnjom na Srbe, U pomenutim demonstracijama učestvovali su, osim šake naših zaveđenih seljaka, i nekoliko na- ših zlikovaca, samo stranci, i to u većini Muslimani, Bosanci i Hercegovci. » Čim je bila proglašena mobilizacija, osnovala se ft. zv. »Narodna Straža«, koja je, po prethodnom uta- načenju na Lokrumu, gdje je bilo devetnaest sastana- ka, u tu svrhu uapsila masu gragjana, dijelom da ih upotrebi za taoce, a dijelom za vojnu službu, premda neki od njih nijesu nikađa bili vojnici. A i inače su nam poznati podvizi.»Narodne Straže«, i ko je u nji- ma učestvovao. Poznamo pak i sve osobe u ovom ogradu i kotaru, koje su, na jedan ili na drugi način, radile za. dušmane našeg narodnog ujedinjenja, te će- mo svakoga krivca, malo po malo, neštedice predavati sa kompromitovanim! javnosti. Poznamo mi masu kompromitovanih činov- nika, koji su ostali na svojim mjestima, mješte da su se za navijek izgubili ispred oči našeg naroda, Po- znamo mi sve one učesnike, muškog i ženskog spola, | koji su vikali u povorkama proti svemu onome, što mora biti svetinja svakom Jugoslavenu, a danas se prikszuju najvećim »patriotama«. Poznamo mi sve one, koji su savjetovali i silili ubogi narod, da upi- suje u ratne zajmove, da se na iaj način omogući vjekovnom dušmaninu Jugoslovena, da lakše tri- umiuje nad njihovim porazom. I ti nepoštenjakovići danas kažu, da nemaju krivnje; premđa su bili — kako vele — vazda »Jugoslaveni«, da su bil! terorom prisiljeni raditi za dušmane. Poznamo mi sve one špijone i korfidente Poglavarstva, koji su mnoge .poštene Srbe i Hrvate upropastili za Judinu plaću. Poznamo mi sve one nitkove, koji su iz kukavičluka, da sebe spasu, upropašćivali poštene patriote. Pozna- mo mi i onu masu kompromitovanih »dama«, koje su učestvovale svim ,svečanostima nmaših tlačitelja, a koje su kasnije bezobrazno prisustvovale slavlju Uje- dinjenja, kad je k nama stigla junačka srpska vojska. Poznamo mi i tolike druge narodne dušmane i izda- jice, koje sad nećemo nabrajati, da ne bi pošli pre- dugo. Ima dosta njih danas, koji kušaju, da se oprav- daju tim, da su tobože bili prisiljeni raditi zlo, ali im ne treba vjerovati, jer su se često mogli izvuči na sto načina, da su htjeli. Uvjereni smo, da je bilo teško raditi za narodnu stvar, kao i to, da nije bilo teško mnogo puta ne raditi za svoje dušmane, n. pr. pita- mo mi, ko je mogao prisiliti one, koji su učestvovali u povorkama i na dušmanskim zabavama, da ne 0- stanu kod kuće, eventuelno da se ne razbole, i da se tako izvuku iz neprilike? | S druge strane vidimo mnoštvo gulikoža i li-. hvara u našem gradu, koji nijesu u početku rata imali ništa, ili su imali štogod malo, a danas su višestruki milijoneri. Malo je koji od pomenutih postao bogataš na dozvoljen način, već najviše prevarom, stavljajući strpljivost maloga puka na najveću kušnju. A što je najgore, ti su gulitelji bili istodobno i veliki prijatelji Austrije, koja im je davala sve moguće povlastice, | dok je patriote vješala i morila glagju. Trgovci, koji su u našem gradu sa kakvim dućančććem jedva ku- burili, danas su vlasnici lijepih kuća; — ali čekajte, nenasite pijavice, nećete do kraja uživati, jer ćete, prije ili poslije, morati pokazati pred Narodnim Sudom ra- čune, kako ste stekli silne pare. Poznamo mi takogjer razne nedozvoljene manipulacije nekih trgovaca za vrijeme rata i“prevrata, koji su u jednom času dobijali na stotine tisuća kruna. Ej vi neki dubrovački trgovci i aprovizatori, crnji ste nego lopiža, jer su se vašom krivrijom god. 1917 i 1918, pa do danas, dogodili u našem gradu toliki smrtni slučajevi radi glada i bijede! Na žalost, bilo ih je mezju njima i t. zv. Srba, koji su za vrijeme rata bili veliki ulizice Austrije, a danas se prikazuju velikim »patriolama«, pa čak i velikim Srbima. _ Teško je pak ono, što se je dogodilo u Du- brovniku, kad su se neki t. zv. »patriote« grdno o- griješili o narodno dobro, o čemu se još vodi istraga, koja se mora provesti do kraja sa najvećom pom- njom, jer poštena javnost traži, da se sve izvede na čisto i na potpuno zadovoljenje javnog reda i pravice. »Narodno Vijeće«, koje se je samo izabralo, na- pravilo je toliko krupnih pogrešaka u svom djelova- nju, da se čovjek razborit i patriota mora hvatati za glavu. Poznamo mi čitavo djelovanje »Narodnog Vi- otizam. Poznamo dosta njihovih stvari, o kojima se do sada nije znalo, kao i tolike njihove propuste. Pitomo ih samo, zašto nijesu prvi dan prevrata zape- čatili sve spise političke i vojničke vlasti? Da nije i tu bila kakva obiteljska špekulacija? O djelovanju »Narednog Vijeća« sada prekidamo, jer je prostor li- sta ograničen, ali ćemo se na to zgodimice opet po- vratiti, a kađa Sud reče svoju, predaćemo stvar Par- lameiutu, jer treba da narod zna, kakve je imao vogje u najsudbonosnijim časovima svojega opstanka. Nas ni malo ne straši, što u Dubrovniku ima dosta svijeta, kompromitovanog na razne načine, jer ćemo se tim jače i žešće proti svijem takovijem ba- citi u koštac i borbu. Kogagod mi napomenemo, neka zna, da imamo proti njemu dokaze u rukama, i da mu je bolje šutjeti, jer će na$ u protivnom slučaju izazvati na još žešću reakciju, u kojoj će on sigurno izvući tanji kraj, jer je nama, kako na dlanu, sve što se radilo u Dubrovniku, pak nećemo mirovati, dok svi kompromitovani ne dogju na mjesto, koje ih spada. Dvanaesti je čas, da se stvori jedinstven front proti svim kompromitovanim osobama u našem gradu i kotaru, znali se oni Hrvati ili Srbi, jer su takvi ljudi kadri uzdrmati teškim trudom sagragjenu našu đr- žavu. Osobito ćemo pak raskrinkavati one »naše« ljude, koji budu koripromitovane uzimati u zaštitu. Stupamo na ograšje, dobro oboružani patriotiz- | mom, poštenjem i energijom, te nećemo prekinuti borbe, dokle god ne vidimo sve izdajice i gulitelje našeg bijednog naroda, gdje leže pred nama potpuno- obezoružani, a uvjereni smo, da će k nama u toj borbi pristupiti svi pošteni gragjani, koji se u ovaj čas, radi raznih uzroka, nalaze u pozadini. — Knut. Republikanska stranka u Srbiji. Pred kratko vreme osnovana je u Srbiji republi- kanska stranka, kojoj su na čelu od vigjenijih naših | ljudi gg. Jovan Žujović, Jaša Prodanović i Ljuba Sto- janović. Nije nam trebalo _ nego još i to, kako da je malo zbrke u našem državnom životu. Što je pak uaj- čudnije u svemu iome, to je, da je gosp. Jovan Žu- jović bio ministar inostranih dela Nj. Vel. Kralja, a Ljuba Stojanović Njegov predsednik ministarskog sa- . veta, To je zbilja neverovatno, da bivši ministri jed+_ nog monarha postaju . utemeljiteljima republikanske stranke, koja je na koncu konca uperena protiv dina- stije. Takav se slučaj, koliko mi znamo, nije dogodio do sada u nijednoj državi, nego u Srbiji. Koliko do sada znanio, pomenuti su ljudi utemeljili republikan- sku stranku *iz stranačkih razloga, jer ne znamo, ka- kvu bi korist naš narod mogao imati od republike, koja predstavlja nutarnju i spoljnu slabost. Nadasve je sadanji čas nepogodan bio za osnivanje takve stran- ke, kad se zna, da su u našoj državi svi zaostatci Austrije, koji ne mogu da je prebole, baš republikanci, i da je bar u tek oslobogjenom delu naše države, re- publikanizam simbol neprijateljstva prama državi. Sa- danji pak čas, i gleđom na vanjski položaj, nije po- | desan za osnivanje republikanske stranke, jer baš sa- da, kad neprijatelj drži najprosvetleniji deo našeg na- roda pod svojom vlašću, treba da se saberemo oko prestola našeg uzvišenog Kralja, a ne da se delimo u republikance i monarhiste. Naš je narod, osim toga, ako gledamo njegovu fstoriju, izuzam Dubrovnik, uvek | video u monarhu svoga predstavnika, svoj simbol. Da se i ne obaziremo na osećaj zahvalnosti, koji smo dužni gojiti prama dinastiji Karagjorgjevića, koja nas je oslobodila, mi moramo zastupati monarhistička jeća«, poznamo postupanje kolovogja i njihov patri-načela, jer naša država, koja ima u sebi ne mali broj“