Br. 16.

Izlazi Petkom u večer.
Pretplata : za «Dubrovnik, s do-
našanjem na kuću mjesečno K 8.

o Poštom za Dubrovnik i cijelu
državu na mjesec K 8.
Na duže vremena srazmjerno.

Pojedini broj K 2.—

sas Plativo i utuživo u Dubrovniku —

par
Dubrovnik 16. aprila 1920.

God. II.

Cijena oglasa po 1 cm? 90 para.

Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja

i smrti, računaju se dvostruko (K 1:80—)

Priposlano i oglasi u tekstu za svaki
em trostruko (K 2:70). Taksa se plaća

unaprijed. — Zaoglase koji se više puia
mei uvrste, daje se popust.

List za politiku, privredu i književnost.

Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360.

Vlasnik i 'zdavatelj : ODBOR »NARODA“.
Odgovorni * urednik :| BJORGJE VULETIĆ.

Dubrovačka Hrvatska Tiskara.

4] *
Zadnji vapaj.

Da sam mlagji i umniji, te da čemu koristi, hotio
bi dati oduška čemeru, što mi ispunja dušu; hotio bi
zapjevati pjesmu jadikovku, tužnu pjesmu nad rodom
svojim ; pjesmu neizmjerne samilosti i ljubavi nad
ovom domovinom našom, divnom radi žarkog sunca,
što nad njom svijetli, divnom radi plavog mora, što
je milnje, radi zelenih gora, što je rese, radi rijetkog
bogastva, što se u njoj krije. Pjesmu punu ganuća
za sve borbe i mučeništva, što je pretrpjela, kao vje-
čito poprište krvoločnih naroda istoka i zapada, ovu
osvećenu patnicu sviju opačina ljudskih ; pjesmu punu
prijekora i kletve za one njezine sinove, koji razdiru
milosrdne dojke majke svoje, u kojima nagjoše život
i toplu obranu. Kletva ih božija stigla, zameo im se
irag u sadašnjosti i navijeke, Aii čemu pjesma, pri-
jekor i kletva, kad ih nebo ne čuje, a srca naše braće
od živca su kamena, kad ljubav i milosrgje iz njih
iščezoše u nevid! Samo čopor grabežljivih zvijeri

megju nama se širi i siše prazne nam žile, da svoje

nezasitne napoji iznemoglom našom krvi, te priječi
Život i opstanak svima, koji su još čili i pošteni.
Na što sve ovo vodi?

Potraju li još nekoliko ovakove prilike, ovo bez- .

«obzirno pljačkanje, ovo bezvlagje u svakom pogiedu,
moramo doći do strašne reakcije orobljenih masa proti

nečuvenom razbojništvu; moremo doći do gragjan-

skoga rala do islrage, do propasti domovine i za-
hitjeva, da iko bio, i bilo uz koju cijenu, stavi reda i
pravde megju ovo hajduka.

Već smo više puta naglasili,

vlade ne hajaše za državu, a parlamenat još manje ;

čvrste ruke, oružane mačem i bičem, u državi nema,
da nas obrani od ovih strahota.

Općine, ovaj nekadašnji bedem prava gragjana

i njihova obrana, sad većinom rastrovane i obnemogle,

zastupaju jedino interese pljačkaša i silnika. Stranke u
državi, ljute guje, ujedaju se megju sobom, dobro
znajući, da zatiru državu, da domovini em nemi-
zovni grob.

Anarhija kud god pogledaš |

Mladost umnija i poštena, ojagjena i očajna, ili
bježi u strani svijet, da ne gleda sve što se dogagja
u ovoj Jugoslaviji, za kojom toliko vapijaše, ili se
povukla u zabit, jer Poiba u ovakom kalu čini joj se
bezuspješna.

= Italija razdire nam još živo meso, Bugarska, Ru-
munjska, Magjarska, vrebaju na zgodan čas, da nas
razbojnički napadnu i ukrađu, što braniti ne možemo,
ili ne hajemo — a mi se, uza sve to, pravđamo i
odiremo !

Mi stanovnici Dalmacije najviše ireba da se ža-
limo radi ovekovih prilika. Mi prinesosmo u zajed-
nicu, što je najdragocjenije na svijetu: divno cvijeće
našeg davnog izobraženja i uglagjenosti; vruće srce,
puno plemenito krvi, puno uzvišenih osjećaja i pro-
nicavosti budućih vremena ; alem kamen našeg sinjeg
mora ; divni niz bisera ovog našeg otočje, na kojem

nam cio svijet zavidi, i radi položaja i krasote nje- .

gOve, i radi njegovih čilih i radišnih stanovnika,

A što se sad dogagja od toga blaga božijega ?
Cvijeće, mješte da se u bokare slaže i fijim dom

naš resi, te nam na diku služi, baca se kao noćni

podmet nečistoj marvi; alem kamen, niz bisera, more |

i otoci naši, za koje su se od vijeka borili naši dje-
dovi, nudi se u bescjenje staroj lukavoj varalici, u
zamjenu za kakvu irošnu i nečistu staju ; naša srca,
naša plemenita krv, zanosi nedavno oduševljenje naše,
gaze se, ne shvaćajući vrijednost ničesal Margaritas ante..

da “centralne,

Ovakovo stanje, ovakovo bezvlagje ljudi, što se
nametnuše narodu za njeg vu propast, ozbiljno nam
čine misliti, da li Su to naša braća, dali su to čeljad
iste naše krvi, sa kojom i veže ma inajmanja rod-
binska spona; dali se niješmo krupno prevarili, kadno
u našem uzvišenom zanosu, smatrajući ih sebi rav-
nim, združismo se s njima, a ne zabtijevasmo nika-
kovog jamsiva, da će nam se dati načina, da koris-
timo ovom izmučenom narodu, za čijim jedinstvom
toliko čeznusmo? Mi smo. sanjali jednu raskošnu
zgradu, kao naš.novi dom, a eno hoće da nam nude
jednu sramotnu pojatu! Nije to za nas!

> Ljudi Jugoslavije h-Skrajno je već vrijeme, da se
stane na put. nedostojnom i bezumnom vodstvu,
— prokleti će nas naša djeca i umučad naša, prokleti
djedovi naši, radi nehajstve i zločina. .u ovim odsud-

S
.nim časovima za našu domovinu | Ovo“ što zatiremo

nije naše, već baština budučih «pokoljenja, baština
djedova naših !. ke

Tko da pomogne? o Ksenj |

Mi ponovno apeliramo na uzvišenog regenta, na
njegovu pamet, na njegovo srce. Država je u opas-
nosti, i svaki obzir, svaki običaj, moraju da prestanu.

Nek odloži privremeno kraljevski plašt, a opaše se

mačem i oboruža bičem, te raščisti domovinu: od. na-
meinika, zločinaca i nevrijednika. “Ošiar nož vdvažila“

vidara nek izreže što je gnjilo — inače propađe ci-

jelo državno ustrojstvo, za koje se proli toliko dobre |

krvi i podnije toliko žrtava inadčovječnih mučeništava.
Periculum in mora | Proi. A. B.

Češka politika. |

Megju Slovenima bivše dvojne monarhije, Česi su
se najviše odlikovali iđejno i stvarno, dubokim poji-
manjem slovenske užajamnosti, upirući snažno svoj
pogled prestonici Beloga Cara na Nevi. Dobro se se-
ćao svih slovenskih kongresa, koji su se održavali
pre rata, po raznim slovenskim gradovima, u celji što
boljeg megjusobnog poznavanja i što jačeg širenja
slovenofilske propagande megju slovenskim plemenima.
Kako rekosmo, pioniri su propagande slovenske uza-
jamnosti u bivšoj Austriji bili braća Česi, te se vrlo
dobro sećamo, kad su, nazad malo godina, tri sloven-
ska predstavnika iz Austrije, gg.: Kramarž, Hribar i
i Hlibovickij, otputovala u Petrograd radi savetovanja
sa tamošnjim panslavističkim krugovima, u celji što
jačeg kulturnog zbliženja. Sveslovenski sokolski sle-
tovi služili su nadasve toj ideji, kao i razni sveslo-
veniski kongresi, koji su, bez sumnje, dosta koristi do-
neli Slovenstvu. Rat je naravno dosta toga razorio,
jer su se mnogi Sloveni borili, jedni proti drugim,
na radost vlastitih neprijatelja,

Megju austrijskim Slovenima Česi su se najbolje

podneli, jer su se njihovi čitavi pukovi predavali braći |

Rusima, a i Srbima se dosta Čeha predalo. Osim toga,
Česi su, na sve moguće načine, pomagali svojim slo-
venskim osloboditeljima, o čemu će istorija, jednog
dana, potanko pisati.

Posle prevrata, ko čita ono malo vesti,
nas dopiru, o češkoj politici, mora da se začuđi veli-
kom metanisanju nekih čeških političara zapadnoj
Evropi, nađasve Francuskoj. Kad čitate govore češkog
ministra inostranih dela, g. Beneša, nalazite u njima

same hvalospeve republikanskoj Francuskoj, pače re-

klo bi se, da taj ministar ima dosta pristaša. Gosp.
Beneš, o kojem se budi mimogred rečeno, malo čulo
u javnosti pre rata, skoro i ne spominje Rusije, koja
je češkim političarima bila alta i omega svega poli-
tičkoga đelovanja. Tome je neospomo uzrok veliki

“ politiku, te da ne odobrava Benešev smer.

koje do

upliv Francuske na g. Beneša, koji je dotle došao, da
je siužbeno primio t. z. ukrajinskog poslanika, i tim
indirekino priznao državu jednog naroda, koji ne po-
stoji, jer ukrajinskog maroda nema, budući je malo-
rusko pleme deo velikog ruskog naroda.

> Dakle g. Beneš, sa predsednikom Masarykom:,
naginje zapadu, dočim je Karel Kramarž ostao dosledar
svojoj politici pre rata, te zagovara, što je prirodno i
bratski, oslon na Rusiju, koja će ostati vazda brami-
teljicom Sloveustva. Po nekim vestima reklo bi se,
da je većina češkoga naroda za Kramarževu rusofilsku
Ima opet
glasova, koji vele, da nije ni g. Beneš onakav zapad- |
njak, kakvim se prikazuje, već da vodi čisto oportu-
nističku politiku.

Pre rata, češke su stranke bile monarhističke, | '

osim malenog broja socijalista. Kako su Česi postali
republikanci, to bismo radi znati, jer su Česi, pre rus-
ke revolucije, kako se u Evropi govorilo, nameravali -
izabrati jednog ruskog velikog kneza svojim kraljem.

Mora biti, da su Česi poslušali Francusku, koja |

ima ambiciju, da stvara nove republike, te da rovari
i proti najliberalnijim monarhijama. Češki pak odbor,
koji je i omako najviše, koliko se čuje, imao veze sa
Zapadnom Evropom, mora da je delovao, posle sloma |

dinastije Romanova, u smisiu . uspostavljanja republike. |

U nutarnjoj politici češkoj opaža se antagonizam
megju Česima i Slovacima, jer je češka republika više
antiklerikalna, dok su katolički Slovaci gorljivi pristaše
katolicizma. Češka republika u opšte trpi sve najlibe-
ralnije struje, a neke od njih i promiče, što može
štetovati češkoj državi.

Možda ćemo se prevariti, ali mi ne verujemo u
održanje Češke kao republike, prvo jer češki narod ne
oseća republikanski, a drugo, jer će i ruska i poljska
država opet biti, pre ili posle, monarhija, a đa o Ne-
mačkoj i ne govorimo, pa bi položaj Češke, kao re-
publike, postao nemoguć. Češki pak narod, koji je
žilav i inteligentan, mora uznapredovati, pored svega
što su se od prevrata do danas, u češkoj desile tolike

mahnitosti, možda u kojem pravcu više nego i u nas,
Argus.

Naši dopisi. “
Iz Cavtata.

Kroz korizmu nijesmo vam se odavde javili ni-
kakvim dopisom, jer baš nijesmo imali predmeta, 0-
sim smrti pok. gospogje Marije Bogišić Pohl, o čem
je vaš list već pisao. O njezinoj ostavštini, ili bolje
da kažem, o najvažnijim za nas tačkama, to jest o
biblioteci i muzeju, nema još nikakve novosti, ni pre-
inake; obe su zgrade još tvrdo ključem zatvorene,
kao što su vazda i stale, i nepristupačne.

Lijepa proljetna vremena kroz marač uživali smo,

ali su nas bila počela uznemirivati radi povrća, nego

eto, hvala Bogu, došla je na vrijeme i u dobar čas
blaga kiša. Pravo zlato. Bilo je i grada malo, ali
samo mjestimice i bez znatnih šteta.

Kroz korizmu, a osobito kroz veliku sedmicu,

obilno smo se nauživali ribe, kao rijetko koje godine,
malo papreno da, ako hoćete, usprkos općin. maksi-
malnoj tarifi, ali ipak imao je svak i svakome je do-
bro došla u ovoj općoj nestašici mesa. I ovog je bilo,
ali tek u bijelu subotu obilno, a kroz korizmu koji put.

Na našu aprovizaciju ne inožemo se nego po- |

hvaliti, jer baš po njoj ništa nam ne fali i sve dogje
tačno i u vrijeme. Od srca hvala onome, tko joj je
na čelu, jer predusreta svaku oskudicu u puku.

* Zbog obilja materijala ne ušli u prošli broj. Primj. Uredn.

ft

=

> =