| “Izlazi Peikom u večer.
| Pretplata : za Dubrovnik, s do-
| Tmašanjem na kuću mjesečno K 8.
| Pošitom za Dubrovnik i cijelu
S o“ "državu na mjesec K 8.
Na daže vremena srazmjerno. /

“Pojedini broj K 2.—

..— Plativo i utuživo u Dubrovniku =

Dubrovnik 15. maja 1920.

Ka A La Ej ska Koni ke. 4
Cijena oglasa po 1 cm? 90 para.
Javne zahvale, objave zaruka, vjenčanja
i smrti, računaju se dvostruko (K 1:80)
Priposlano i oglasi u tekstu za svaki
cm trostruko (K 270). Taksa se plaća
i : unaprijed. — Za oglase koji se više puta

| uvrste, daje se popust. —'

List za politiku, privredu i k

vow

njiž

God, Il,

evnost.

Uredništvo 1 Adminisiracija: Ulica Lučarica 360.

Vlasnik i izdavate'j: ODBOR ,NARODA“.
Odgovorni urednik: GJORGJE VULETIC.

Dubrovačka Hrvatska Tiskara.

Meiamortoza demokrata u Dubrovniku.

0. Baš kao što se ono s irgovačkome svijetu do-
gagja, da jedna firma, kad bankrotira, privuče u svoju
sredinu koju ličnost dobra kredita, ie njenim oslonom

otvori istu radnju pod drugim imenom, tako se eto
dešava i u političkome: svijetu. .

Na ovu nas je prispodobu pamet dozvala, kad
čusnio, kako se je pokrenula ovih dana neka akcija
za osnivanje jedne vanstranačke stranke u Dubrovniku,
| Naša gospoda demokrete, kad vidješe, da poli-

tika njinih leađera doživljuje bankrot, i kad razu-
mješe, da nemaju već nikakva oslona u narodu, do-
gjoše na pomisao, kako da se izvuku iz škripca, spa-
su sebe i svoj ugled. Po |

I nije im ostajalo druge, nego da promijene ime
radnji. Lukavo, ali plitko, izabraše komodnu irmu,
kojom mogu privući u svoju sredinu koga hoćeš po-
štena pairiotu, a opet najlakše prekriti svoj bijeg iz
demokratske siranke.

Na kostitucionoj skupštini, koja se je održala
prošle nedjelje u dvorani »Sokola«, prozvala se ta
nova stranka vanstranačkom,

Već je naziv nešto zagonetan. Nu to ostavimo
za čas po strani, pa ćemo se na to kasnije osvrnuti,

. kad vidimo, što ta stranka hoće i što radi.
Da je sva ova akcija maslo propalih demokrata,
dokazom je izjava samog presjednika skupštine, inače
zgoljnog demokrata, da je jugoslavenski akademski
klub pobudio akciju za osnivanje ovakove stranke.

Poznato je nama svima, da je akademski
klub u Dubrovniku urbi et orbi bio pozsdat kao de-
mokrata, a imamo dokaza, da su njegovi članovi to
Svečeno i službeno iziavljivali. |

Kad dakle akademski klub, demokrate, pokreću

| akciju, ked tu akciju sprovagjaju kolone demokrala :

(a mi ih dobro poznamo), i xad se ma istoj kostitu-
cionoj skupštini oširo govori proti radikalnoj siranci,
proti pučkoj stranci i ostalim, a o demokratskoj se
stranci, samo onako, da se baci pepela u oči, kaže,
da se ta gospoda ne slažu sa njezinom taklikom (sed
kad su se obručili), ali ipak da su po ideologiji njoj
najbliži, (sic1), e onda je svakome jasna ta igra.
Uvjeravaju nas, da je skupština bila dobro po-
sjećena. Ne čudimo se, jer, kako rekosmo, pod ko-
modnom firmom lako je bilo sakupiti sve odlične ro-
doljube, koji se u zadnjim prilikama ne odiučiše još
za nijednu stranku, uz demokrate, koji se svi sletiše,
da tako bar spasu sebe, kad već vidješe, da im je pro-
pala njihova stranka.

Napose upada u oči, da je skupštini prisustvo-
vao i urednik mjesnog »Rad-a«, te razumije se, držao
i on svoju govoranciju. | |

On dakle, koji onako bjesomučno napada na
sve stranke, osim demokratske, hoće da ugje u stran-
ku, kojoj bi, po zdravom razumijevanju imae biti cilj,
da stišava sporove mepgju zavagjenim strankama. E se
non ridi....

Čekamo, da vidimo, kako će taj dosadanji demo-
kratski junak udesiti svoje dalnje postupanje, i hoće
li nastaviti svoje bjesomučno pisanje. Pitanje se opet
nameće, da li će ga ia, nazovi-stranka irpjeti u svojoj
sredini, ako on nastavi svoj dosadanji pogubni rad,
— jer kad bi to slijedilo, onda bi se ta stranka iden-
titicirala S njime i došla u opreku sa svojim glavnim
zadatkom, - | mea

> Kažu nam, da su jedan neugodan momenat
proživljeli gospoda demokrste, kad je jedan, inače
skroman patriota, primjetio na skupštini, da on ču-
oje, da se, nekako čudno govori ma istoj skupšti-

odo

ni, i da vidi prisutno sinogo gospođe, koja su bila
Silno angažovana u nekim strankama.
/ > Pod takovim utiskom pitala je ta poštena duša,
ima li se ova nova stranka zvati megjustranačka, ii
vanstranačka, jer bi se u poionjem slučaju imalo
predposlaviti, da se svaki onaj, koji pristupa vanstra-
načkoj siranci, odriče stranke, kojoj je do tad pripadao.
Nije ostajalo na to presjedniku druge, nego da
svečano objavi, da se svaki onaj, koji pristupa u ovu
njihovu novu strarika, odriče eo ipso svake druge

. stanke,

iako su se gospoda demokrate svečano odrekli
svoje stranke, baš kao što se Petar odrekao Isukrsta.

Spomenućemo uzgred i jednu neistinitu tvrdnju:

d.ra Leontića, ne ispitujući sađa, da li je to plod ne-
znanja ili zle namjere. On je, kako smo izviješteni,
spomenuo na zadnjoj skupštini, o kojoj je riječ, da u
radikalnoj (narodnoj, a. ne srpskoj, kako je on tenćen-
ciozno nazivlje) nema mjesta članovima drugih vjera,
jer su u njoj samo pravoslavni. Ne radi dra. Leonti-
ća, kome sva izvrtanja dobro dolaze, samo da zavede
one, te čitaju njegov list i nijedan drugi, — no radi
neobavještene publike, izjavljujemo, da u radikalnoj
stranci ima pristupa za svakog poštenog člana našeg
naroda, bilo koje vjere, koji god iskreno. želi dobra
našem narodu i državi 1 koji zna, što je prava ičista
zahvalnost onima, te su u prvom redu i najviše do-
prinijeli postignuću slobođe i osivarenju našeg uje-
dinjenja. | pd

Svjedokom su tome mnogi naši svijesni katoli-
ci, kao i Muhamedanci u Bosni i Hercegovini. Zaluđu
je g. Leontiću, — istina je jača i ud vas i od sve-
gal Žalosno je pak i suviše, da se i u eri slobođe i
»sveopće obnove« i sad još neke csobe služe vjerom,
ili bar iskorišćavaju vjerske razlike, u sebične i poli-
tičke svrhe! : i

U svezi sa spomenutim smatramo još svojom
dužnošću, da u općem interesu upravimo jedno pita-
nje odberu te »vanstranačke stranke«, da li će ona
da postoji samo do konstituante, ili i na dalje, i da
li misli i namjerava, da stupi u vezu sa već postoje-
ćim i organizovanim strankama i da zajedno s njima
izigje u borbu na svima linijama protiv razornih ko+

j i e . e a ž e
munističkih elemenata u državi pri općinskim izbori-.

ma, kao i izborima za parlamenai i konstituantu. Ako
su oni u strankama uvidjeli, kako kažu, štetu za op-
ću stvar, neće biti protiv udruženja sila za konsolido-

vanje države, spas njezin i napredak. Od njih očeki-.

vamo prvu ponudu u iome smislu !

Ministru Vojnome i Mornarice >
Gosp. generalu Branku Jovanoviću

i Beograd.

"U poslu kapetana raine mornarice Wilfana, kojim

se bavi naš članak u br. 18, od 30. aprila 1920, ima-
demo mađodati : :
U rečenom članku spomenvta gospođa, koju je
mučio kap. Wilfan_i dr., mijesu bila obični rađnici,
učni i vješti onom preteškom poslu; bili su mladi
studenti, bilo ih je i akademski uaobražentih, a bšo je
i mladih uglednih i inteligeninih trgovaca kamenar-
skih, što je sve dobro bilo poznato kap, Willanu i dr.
U Boki se nije irače dešavalo, da se ovakav
elemenat za takove poslove mobilizira, jer je onda
bilo mnogo radnih sila na raspoloženju, kaonoti kad
su bili pozvani pod oružje samo mlagji i izvježbaniji.
Iz ovoga se vidi, da je to bilo naročito za njih sprem-
ljeno. Postupalo se š njima onako, sijevalo je mad
njihovim glavama oružje, tuklo ih sei grdilo, Trebalo

va

je samo da mrdnu, pak da ih se pošelje na drugi
svijet,

Mnogi od mučenika zadobiše neizlječive teške
bolesti, koje će ih dobro podsjećati na okrutnost ve-

likog austrijanca, kap. Willana i dr.

Uredništvo ,Naroda“.

u susret
oštećenijem ratom?

Nedavno smo čitali komunike delegacije mini-
starstva financija u Splitu, u kom se spominje nare-
gjenje g. ministra financija, da se odmah preduzme,

Misli li vlada izaći

odnosno nastavi i dovrši razrez dohodarine, porez na!

imovinu i porez na ratne dobiike u svim novim kra-
jevima i za sve godine, gdje je taj razrez zaostao, a
za to postoje zakonski uslovi. Tu se ujedno kaže,
kako su pozvani delegati, da — obzirom na teški
iinancijski položaj, u kom se naša oiadžbina nalazi
— učini sve, što je potrebno, da se naplate sviju ta-
kozvanih ratnih poreza izvršuju na najenergičniji način,

pa čak i to, da se za dospjele državne dažbine dađe.
provagjati najenergičnija eksekutivna naplata.

U tom komunikeu ne spominje se nmi jednom
ciglom riječi, da je naša centalna vlada ikoliko volj-
nai gotove, da izagje na sustet onima, Koji su ma
bud koji način oštećeni u minulom najsirašnijem svjet.
skom ratu, i ako je tijeh pregolem broj u našoj dr-
žavi. Nijesu tu samo familje onijeh, koji su pomrli
kao taoci, u strašnim logorima, ili na austrijskim vje-
šalima, koji su izgubili zdravlje, imanje i zaradu za
vrijeme tamnovanja, svakih muka i progonstava, no
i oni, koji su za vrijeme rata, a i poslije njegova
svršeika, kao žrtve strahovite skupoće, da prehrane
sebe i svoje, bili prisiljeni, da prodavaju u bescjenje
svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, koji su shrvani,
godinama iu nemogućnosti zarade, gonili dotle, iscrplju-
juću svu svoju predratnu tečevinu, da su dotjerali čak

do prosjačkog štapa, te su na pragu očaja iivici pro-
pasti. Srednji kapitalisti bili su ovim groznim ratom

najgore pogogjeni, uprav upropašćeni, pa ako jad
jaduju, ne viče i ne galame na sva usta, ne dođijevaju
Bogu i narodu, kao neki nenasitnici, koji u ime pra-

vedne podjele zarade, baš sami najviše podižu cijene

i za grio stiskaju i druge i sebe; vlada, koja bi
imala da bude mati, a ne maćeha, dužna je đa
shvati i sama njihove muke i nevolje, tuge i uzdahe.

0] ako naša narodna poslovica pravom kaže: dok di-

jete ne plače, majka ga se ne sjeća; u ovom slučaju
vlada ireba da se sjetiirazumije, da u najvećoj tuzi i

suze izumiru, te da izagje svim pravim i očitim ne-

voljnicima u susret oproštenjem ili sniženjem poreza,
za veće ili kraće vrijeme, prema potrebi. Do sad se
vlada nije udostojika mi najmanjeg odgovora sve one
koji su, na njezin poziv, još u početku prošle godine,
učinili molbenice i. njoj ih predali sa svim nužnim

dokumentima, a sad se već prijeti svakome i najener-
ogičnijom eksekutivnom naplatom. Zar, bi mogla vlada,

đa ne uzme u obzir m. p. vlasnike kuća, koji su, kod
sve očajne skupoće, za vrijeme rata bili prisiljeni,
pred sirahom rekvizicije, ako im kuće ostanu prazne,
unajmljivati ih i u pola najmovne predratne cijene,
kojima jei sad još stegnuta sloboda povišice, i steže

se sve više, da ne mogu već ni otkloniti svoje kiraj-

džije, kad ih nevolja na to «prisili, da traže skloništa
u svojoj kući?! Zar može da se bez milosti, ekseku-

cijom, maplačuje zaostala poreza onima, za koje svak

zna, da sa ratom nastradali ili došli na rub propasti,

nađasve, ako su, radi patrioiskih osjećaje i rađa za

opću stvar, bili progonjeni i

tnučeni od zloglasne
austrijske uprave ?1 u

TE

em a