m ji a DD. o. m LA Spona 22," ]Ileuem6pa71920. Ton. II. — ==. izlazi Srijedom u podne. preiplala: za Dubrovnik, | s donašanjem na kuću mjeseč-. FP ono K8. Poštom za Dubrovnik oh i cijelu državu na mjesec K 8. | o|oNa duže vremena surazmjerno. | | — Pojedini broj K 2. — | Plativo i utuživo u Dubrovniku : Par Uist za politiku, Privredu i književnost. oem PO h NAROD JiucT 34 NOJIHTAKY, NPHBPENY MH KIHIKČBHOCT, no 1 em? lijena OTNAGA 99 napa, Jasne 3zaxnase, objave 3sapyxa, *pjemuata #4 dupru, pasyaajy ce asocipyko (K 1:80) TIpuno- CSAHO M OFAAČH y TEKCIY 34 CsakH cm Tpoctpyko (K 2.70). Taxca ce naaka ynanpujea. 3a orzace Koju ce pnue nyra y- spore, naje će nohyeT. pd Uredništvo i Administracija Ulica Lučarica 360 Vlasnik i izdavatelj : Odgovorni urednik: ODBOR ,NARODA“. IVAN A. BILIŠKOV. Cpncka UHIramnapuja — ]ly6poBuux. Radićeva politika. Stepan Radić je čudna pojava u na- Sj politici, te predstavlja smesu najopreč- o nijih pravaca, koji u normalno razvijenom mozgu ne bi mogli da se slože. Posle do- -vršenih nauka na pariškoj »Slobodnoj školi > političkih znanosti“ dolazi u domovinu, gde osniva seljačku stranku, na klasnoj podlozi. “Stranka ima više panslavističku boju, bu- 2 oo je i njezin utemeljač bio tim duhom opojen. Putovao je po Rusiji, gde je došao u dodir sa vogjama panslavističkog pokreta, čija je celj bila, kako je poznato, rušenje Austro-Ugarske. U Češkoj je takogjer u- poznao grazne političare, koji su gledali u Carevoj Rusiji svoje osloboditelje. Dakako oda su se češki slovenofili delili u dva krila: prvo je imalo izraziti panslavistički smer, kojim se tražilo ujedinjenje svih Slovena pod egidom Rusije, a na razvalinama Habz- oburške monarhije; drugo je krilo predstav- ljalo t. zv. neoslavistički pravac, kojim se ozaziralo od ruskog panslavizma, u eelji = kulturnog žbliženja slovenskih plemena, ne želeći baš slom Austro-Ugarske. Radić je u takovom društvu i sam postao pansla- 2 vistom i to, mislimo, u ruskom smislu. o Austro-ugarske vlasti" nisu mnogo ma- i orile za Radićevo političko: oje sve do raspada Austro- malo pristaša u narodu, a i što su znal ia Radić nije “pogibeljan za “državu; jer“ Ž vrlo lako okreće front s jedne strane M drugu. nu | Nada sve Nemci i Madžari nisu mo- rali da se boje Radićeva slovenofilstva, posle nego je Radić, za vreme aneksijske . krize, radi Bosne branio u petrogradskom »Slovenskom dobrotvornom društvu“ au- i strijsku. tezu, koja se onda širila megju hrvatima, da se Bosna mora pripojiti Hr- vatskoj, a ne Srbiji. Kako pak Austrija Ba mislila pripojiti Bosnu Hrvatskoj, nego i. Austro-Ugarskoj, na štetu južnih Slo- lepo nam je ispričao pok. Supilo u Ti knjizi ,Politika u Hrvatskoj“! Čim (žadić počeo da zastupa austrijsko re- ie Bosne, izbaci ga graf Bobrinskij van- Naravno je da su austrijske vlasti tada le, da Radić lako menja boju i da ga se treba bojati +4a vreme evropskog rata Radić je o žalostnu ulogu austrijskog izmećara, ujući se srpskim neuspesima i austro- delovanje, jer Ko IRdpake imao | gumene kuglice njegove nemačkim pobedama. Pred sam slom Au- stro-Ugarske vikao je u hrvatskom saboru »dole Habzburgovci !“, dok im'je za vreme . Tata pesme'pevao. Kako se vidi čudan čovek! Radić je napisao i nekoliko knjiga isto- ričkih, finansijalnih, pa i filoloških, koje osmo i sami pročitali, ali tu je malo svoga dao, jer su sve više ili manje dobra kom- pilacija. Svakako Radić je jedan kontra- diktoran duh sa velikom načitanošću ! Radić je i veoma slavičan čovek, koji je mislio, da je došao njegov čas posle sloma. Ta pre toga niko nije o njemu vo- dio ozbiljna računa! Počeo je najpre da“ širi mržnju proti vojsci, a tu mu nije mo- gao uzmanjkati uspeh, kad čovek pomisli kakva je ona gomila, koja je u njemu počela gledati proroka. Velika je pogreška demo- krata bila, što su Radića i ne hoteći u očima seljačkog sveta učinili mučenikom. To je najviše pripomoglo Radiću, uz zgodnu demagogiju, da izvuče 50 mandata! Radićev govor na seljačkoj skupštini beše pravi tohuvaboku oprečnih pojmova, čiji je vrhunac bio nepriznavanje našeg ujedinjenja. Seljaci su mu pljeskali, jer im je govorio na način, da ih lakše povuče za sobom. “Bilo kika: bilo, čitav taj pojav ne trebaš! i ie tragično, jer i ako je neugodan, ni- in one. može imati ozbiljuih | posledica, par S Kal i 'Radićevo delovanje ne uleva po- ja, ali ga treba uzeti onako, sai Više ni manje! Treba nastojat jeste. Ni da Radić dogje k sebi, a poznavajući 4 govu prošlost, mislimo, da to nije tako teško. Na njegovu pak poruku, da bi se stranke mogle pretvoriti u olovne, treba mu odgovoriti da ih mi imamo bezbroj više, olovnih i gvozdenih. Argus. KOHCTHTYAHTA. Tipuje nero wro 6yny oGjaB;benu oBu penoBu, YcraBOTBOpHa CKYNIuTHHA, HIH T. 3B. KoncruryaHra_ Guhe Bek ma okyny, TE Hac uuTepecyje FaKaB lie KOMIPOMKC HA- CTATH Meby NOjeLIHUM NAp/TAMEHTADHHM FPYy- naMa 34 ycnjemuio pjeniaBai»e Bax&KHHX_TIH- Tata, Koja he Ce HAMETHYTH HApOJI. NOCIA+ HMILUMA, NOIITO £y CBE CTpamke y KoHcTH- TyaHnru Gpojuo oraGe, na 6u more 3aceGio . ZbHTH ,Mjleja CJAHCTBA, država pravno. dovršen. Zimi je č i VTHUATH, KAKO HA pjeniaBawe, TAKO M HA NnpaBau HOPMAZ/HOT IIOJIHTHUKOT >KHBOTA. Kao IWuTo cMO Buljenn, HOBHM H3G6OpHHM CHCTEMOM, KOjH Će NIpBH NyT npumMjeHuo y uujenmoj Hanioj ApxaBu, H NoTnyHOM C/1060- nom u360pa, zara je MOryhHOCT HH HOBHM NOJIMTHUKHM FpynaMAa Ja rnomajBy y Ycra- BOTBOPHy CKyriuruHy no uekomuKko cBojux npezcraBuuKka, TaKO na he y ucroj GuTu 3a- CTYILb€HO HHIITA Maibe KO 19 uru 20 pa3Hux CTpauaka u BehH#x H MAibHX Fpyna, KOJIHKO Hu y jenuom apyrom napanameHTy. Ilo cBemy Tome nmponusna3u, na je Hapoji «ego Heky HoBy npomjeny, za je Te«KHO 34 THM LA NO- abe y YcrTaBOTBOPHY CKyImIITKHY * BEhH- HOM HOBE /by/le, KOju He IO IPETOBOM MH- WUb€HY pazuTu cBujecuuje u Goe y 0r- ITEM JIPKABHOM HM HAPOJHOM HHTEpeCy. OL TOTA HCK/byuyjemo PanuheBy rpyny, Koja, Ho caMoj ieroBoj usjaBu, croju Ha rgeju- WTy dezepauuje u T. 3B. ,KOMYHHCTE“, KOjH Cy Ce M CAMH MOPAJIH 34UY1IHTH, Za CY IO- OHJu onojuku Gpoj MaHzara, 3axBaJbyjyhu NOlNujenaHocru y HaponiHuM penoBumMa, na- . pouHTo cpnekum, miro je Guo caMo Ha uire- Ty UBMHjY NOCAJANJIGHX Rajjauux napsamMeH- pora CTPAHAKA, PALHKAJIH€ H NEMOKPATCKE. Ho, He ynasehu ame y nNpornosy o “roje rpynanujaMa u Ap»Kaiby CTpa- maka y KoucruTyauTu, HAC, IuTo je ,HajrutaB- uje, 3 3AHHMA TO, KAKO H€ Ce y HCTOj HCIO- a € THM ynopeno Rikna “Het Ce HAuHH NpuMujenuTu. 3a puje- Itewe HajBakunjer nmpojlreMa, uarjacaie YcTaBa, T. j: zna su he 3a fiyHOBAXKHOCT .uCcTora GuTu norpeGHa npocTa, anicom',THa HIH Apyra KaKBa BeliHHA, INOILTO CY,-O TOME nojije/beHa MMibetbđ. IIOBOMOM TOFA 'r. Ip. JI. Mapkosuh H3HHO i. H jeluo cBoje TAEeWILTE, Y KOME. CE OCBPHYO/HA IIHCAHE aarpeGauKkor ;.ucra ,O63opa“ i(6poj on 7 HOBEMOpa 0. C.), Upema uujem je CxBaTaty nmo- rpe6Ho rauje TpehiuH€ F.IACOBA 34 NOHOLLEEE Yeraa4. OGpasnaxyhu cBoje reume, r. ip. MapkOBHi y3M€ljy OCTAJIOT KOKE :*) »KOz OBor npoGjemMa Beliume ucTHILAO ce u ucTHue ce jom u-zanac ca u3Bjecuux cTpaHa“3axTjeB, ta ce OJvIyKe 0 YeTaBy nonecy jemHoM KBAJEHHKOBAHOM BE- huuomM. Kppcka zekzapanuja Cazpku TaKBy u3jaBy, LOK ZeueMGapcKH 34K/IbVULH NpH yjenluibaBaiby 3eMabA GUBILE _A.-yrapcke MOHapxuje ca Cp6ujoM He roBope Huilira _—siočena k #) B. ,Hosu 2KuBoT“, Ke., III. cB. 4. O TOj KBaNudUuKOBAHOj BEhHHH, Kpdbcke Je- Klapauuja je jenaH NOJIHTHUKH HKT H i»eua CaRpxuHa He npecraBiba OGaBe3Hu yCTaBHH nponuc. 3mauu na je saxrjeB 34 KBazuqu- | KOBAaHOM BehHHOM y CyILTAHH jenaH NOJIH-| *'THUKH A4 H& NpaBHH NOcTYJAT. VCTAaBOTBOP- Ha CKyniTuHa MOXKE La NOHECE Y cTAB H OJLIYKOM OGuuHe npocre Behiune. YCTaB he GHTH NyHOBAKAH M Y TAKBOM cayuajy, H CA TAC/IMIITA NpABHOF M yCTABHOT HE MOXE Ce HCTHIATH HuKAKBA 3aMjepka. IIpyr- uuje croju_ ca rJejiHinTa — NnoJuTHUKOT, AKO YcTAB y ujemuuu 6yne usrnacau_npo- | CTOM BEHHHOM, AKO NPOTHB TOTA HP TAKBOF YcraBa Gyne jema BeZHKA M HMIO3JAHTHA MaI6HHA, OH/LA Taj YCTAB HHTH MOE GUTH Tpajau HuTu KOpucTaH NO 3eM/by. OH he Guru jenau akT Hyxe, jep zeM/ba ue_cmnje ocrarH 6e3 YcraBa. 3aro je nyx«HOCT CBHX NOJIHTHYHAPA H CBHX «CTPAHAKA na paze ua OCTBape:by jeuor cnopasyMnor YcraBa. OBu | TO Tpe6a za paze y uurepecy Hane Gy- AYhHHOCTH H HaIIET MHPHOF PAZBHIKA.“ TlonBnaueliu ropi»e NoC/Be/itbe pinošE“ MH NJEeJupaMo 34 TO, za Gu nauje uajjaue CTPAHKE y NAPIAMEHTY, PAJLHKAJIHA M JE MOKPATCKA, Hanue 635y 34 Cnopa3syM y CBHM TIHTAHHMA, y3 NPHCTYI M OCTHJMX 4H- CTO. HWIHOKAJAKX crpanaka, na 6H ce Ha Taj Hauuu KpeHyno ićHoN NyTeM COJIHI- HOF H TpajKOF Hanperia, ćes za Hapon 10- KRA: HOBUY SAKRIO OL LE iro je nao noBjepeibe. ;byguMa ou Kojux “4o6pa, B4JIHO Huje. Y To ume neka je cpehau pan y Kon- CTUTYAHTH CBHM NPABHM POJOJbY GUMA ! M. P. Strossmayerov dan. Veliki biskup Strossmayer rodio se 4, veljače 1815. On je osnivajući zamašne kulturne ustanove pripravljao oslobođenje | i ujedinjenje svih južnih Slavena. On je zapalio sjajne svjetionike, koji na daleko svijetle, a na nama je da na njima uže- žemo na tisuće svjetiljaka, pa da ih raz- nesemo po čitavom našem narodu, da ih unesemo u svako naše i najzabitnije selo, da svuda bude svjetlo. »Prosvjetni Savez“ u Zagrebu odlučio je toga dana proslaviti slavnu uspomenu velikoga Prosvjetitelja. Taj dan neka bu- de ,Strossmayerov dan“, ,Dan prosvjete“. oo is ao — ——— A evnik jednog od mučenika policije za svjetskog aa Ž ; | (svršetak). 2. V. Više nemogosmo dalje, spavanje “e hilo na podu — poredani kao sr-| di ifismo napisati molbu na g. ko- .... da nas se pridruži našemu «tu... iz Dubrovnika.... Zatim oda nam se pošalje dobio jer da «u Midžor i Vale bolesni. U mjesto dok- tora dogje komesar. Mi mu se počesmo tužiti. ,.. a on se izderekne: Svaki oni koji se bude prijavio bolesnim odmah će La u arešt i katene (verige) i nadodaje : legge č uguale per tuiti! (zakon je jednak za svakoga !). Kad mu se pritužismo radi | hrane, reče da možemo dobijat tamnićar- sku supu i da nikad ne valja tražit hljeba nad pogačom, Midžor i Vale ponovo mole, oda im se pošalje doktor. | LOVI. Prad veče dogje liječnik. Odmah > zhu se stali tužiti. On odgovori: (valjda ole bio Čeh) koliko njegove slabe. sile do- puštaju, da će učiniti sve moguće. 2.VI. U 6 sati iz jutra dolazi kome- | 8. Sari naređuje da se spremimo, jer na * vlak, koji je među ostalima vigjeli smo gospogjice Ada- “veče krećemo dalje. Odmah pomislimo . . na liječnika. Oko ponoći otputovali, ne . znaju kuda. ' 3.VI. Oko 9 s. u jutro stigli u Zagreb. Tu iz jedne kasarne u drugu, sami ne znaju gdje išto s nama, ali.... da ćemo krenut sutra dalje (?) Zatim ipet na po- liciju. Radi procesije (koja je prolazila) zaustavili se na Ilici. Sav narod, koji je pratio procesiju, zaustavljao se kod nas i. raspitivao ko smo? što smo ? otkuda smo? itd. A mi ponosito : Austrijski državljani iz bijeloga Dubrovnika ! Na našu molbu. firer, koji nas je pratio, preuzeo za nas odgovorn ost i mismo bili — naravski pra- ćeni od njega — slobodni čitav dah kroz Zagreb, objedovali smo, našli spavanje, . . večerali . bili u kinematografu . . .. 4 VL U 8 !/, sata u jutro krenuli pra-. ma kolodv ru; hu našli jedan posebni “vodio Talijane iz z Dubrovnika, : s 9 mi se uputili s njima, za gdje ? Oko 10 '/, stigli u Šteinbriiek dovasmo i krenusmo dalje. U po noći sti- gli u Leibnitz. Smjestiše nas u baraku M 1. Tu našli drugove iz Šihenskih tam- nica, dragoga Rocu, Maruna, Dragišića i Kobasicu. 5.VI. Oko 9 s. na veče krenuli prema kolodvoru, gdje smo prekonačili u vago- nima. 6.VI. U jutro krenuli za...??... Kroz Grac oko 2 s. stigosmo u Bruck na Muži, pa dalje; u 10 sati na veče stigli u Bečko Novo Mjesto, večera je bila... kafa. 7.VL U 2 sata noći stigosmo u Beč.. Poslije ručka nas povedoše ništa manje nego 4 puta okolo kolodvora Siidbahnhof. Oko 10 sati otputovasmo .... Oko 2 sata po p. stigli u Heinburg. Barake kao za svinje, nečistoća, smrad, miši. Bože te sa- čuvaj! Na mnoge pritužbe, barake se po- pravile, obijelile, popravile i dosta prilično uredile. Hrana nepromjeniva! Svaki dan orzo i grah ili kostanji.s rizima : Četvrtak / nedjelju doduše bilo bi komadić mesa, koje bi bilo dosta da se sit nasiti i kanarin. Postupak vojnika najbezobrazniji i divljački. * * $ kd . .* a * . *. . uke . * * . * 25.VII. Oko 2 s. po p. došao komesar _—-—- — i javlja da se na veče putuje. Oko 7 ot- putovasmo i putujemo čitavu noć. 15.VIL. Sutri dan oko 10'/, u jutro stigli u Oberhollabrunn, pa dalje do Sif- žzendorfa pješke I4 km. Stigli oko 3 sata po p., tu odmah pod tuš. Zatim nas preo- bukoše u njihovu paradu, sastojeć se od bijelih gaća i crvene ili plave bluze. Sva- komu je dat broj, sad je on samo broj i kad nas broje, pita se uvijek, koliko ima komada? (kao volovi). To je bila ka- rantena za samo 21 dan, a zatim ka- zato nam je, da ćemo krenut u drugi lager. 29. VII. Oko 2. po p. pošli pješke (2 sata hoda) u Mittelraben. Našli stoti- njak Talijanaca i dvanaestak Slavena. I ovdje zvati brojevima. (Mittelraben je malo selo sa 528 stanovnika u kotaru Ober- holabriinu u D. Austriji). 21.X. Dolazi Hofsekretdr (Grimm) Oberhollabrunna, kad mu se kapo - barake (starješina barake) htjedoše pritužiti radi hrane i ostatih sitnica, ze htjede da čuje. ni riječi o ničemu, već naregjuje da se ide dalje od njega. Pri povratku bude strašno paso a Ka no ra