m ji a DD. o.

m

LA Spona 22," ]Ileuem6pa71920.

Ton. II.
— ==.

izlazi Srijedom u podne.
preiplala: za Dubrovnik,
| s donašanjem na kuću mjeseč-.
FP ono K8. Poštom za Dubrovnik
oh i cijelu državu na mjesec K 8. |

o|oNa duže vremena surazmjerno. |
| — Pojedini broj K 2. —
| Plativo i utuživo u Dubrovniku

: Par Uist za politiku, Privredu i književnost.

oem

PO

h

NAROD

JiucT 34 NOJIHTAKY, NPHBPENY MH KIHIKČBHOCT,

no 1 em?

lijena OTNAGA 99 napa,
Jasne 3zaxnase, objave 3sapyxa,
*pjemuata #4 dupru, pasyaajy
ce asocipyko (K 1:80) TIpuno-
CSAHO M OFAAČH y TEKCIY 34
CsakH cm Tpoctpyko (K 2.70).
Taxca ce naaka ynanpujea. 3a
orzace Koju ce pnue nyra y-
spore, naje će nohyeT.

pd Uredništvo i Administracija Ulica Lučarica 360

Vlasnik i izdavatelj :

Odgovorni urednik:

ODBOR ,NARODA“.

IVAN A. BILIŠKOV.

Cpncka UHIramnapuja — ]ly6poBuux.

Radićeva politika.

Stepan Radić je čudna pojava u na-
Sj politici, te predstavlja smesu najopreč-
o nijih pravaca, koji u normalno razvijenom
mozgu ne bi mogli da se slože. Posle do-
-vršenih nauka na pariškoj »Slobodnoj školi
> političkih znanosti“ dolazi u domovinu, gde
osniva seljačku stranku, na klasnoj podlozi.
“Stranka ima više panslavističku boju, bu-
2 oo je i njezin utemeljač bio tim duhom
opojen. Putovao je po Rusiji, gde je došao
u dodir sa vogjama panslavističkog pokreta,
čija je celj bila, kako je poznato, rušenje
Austro-Ugarske. U Češkoj je takogjer u-
 poznao grazne političare, koji su gledali u
Carevoj Rusiji svoje osloboditelje. Dakako
oda su se češki slovenofili delili u dva krila:

prvo je imalo izraziti panslavistički smer,

kojim se tražilo ujedinjenje svih Slovena
pod egidom Rusije, a na razvalinama Habz-
oburške monarhije; drugo je krilo predstav-
ljalo t. zv. neoslavistički pravac, kojim se
 ozaziralo od ruskog panslavizma, u eelji
= kulturnog žbliženja slovenskih plemena, ne
želeći baš slom Austro-Ugarske. Radić je
u takovom društvu i sam postao pansla-
2 vistom i to, mislimo, u ruskom smislu.
o Austro-ugarske vlasti" nisu mnogo ma-
i orile za Radićevo političko:
oje sve do raspada Austro-
malo pristaša u narodu, a i što su znal

ia Radić nije “pogibeljan za “državu; jer“
Ž vrlo lako okreće front s jedne strane M

drugu. nu |

Nada sve Nemci i Madžari nisu mo-
rali da se boje Radićeva slovenofilstva,
posle nego je Radić, za vreme aneksijske
. krize, radi Bosne branio u petrogradskom
»Slovenskom dobrotvornom društvu“ au-
i strijsku. tezu, koja se onda širila megju
hrvatima, da se Bosna mora pripojiti Hr-
vatskoj, a ne Srbiji. Kako pak Austrija
Ba mislila pripojiti Bosnu Hrvatskoj, nego
i. Austro-Ugarskoj, na štetu južnih Slo-
lepo nam je ispričao pok. Supilo u
Ti knjizi ,Politika u Hrvatskoj“! Čim
(žadić počeo da zastupa austrijsko re-
ie Bosne, izbaci ga graf Bobrinskij van-
Naravno je da su austrijske vlasti tada
le, da Radić lako menja boju i da ga

se treba bojati
+4a vreme evropskog rata Radić je
o žalostnu ulogu austrijskog izmećara,
ujući se srpskim neuspesima i austro-

delovanje, jer Ko
IRdpake imao |

gumene kuglice njegove

nemačkim pobedama. Pred sam slom Au-
stro-Ugarske vikao je u hrvatskom saboru
»dole Habzburgovci !“, dok im'je za vreme

. Tata pesme'pevao. Kako se vidi čudan čovek!

Radić je napisao i nekoliko knjiga isto-
ričkih, finansijalnih, pa i filoloških, koje

osmo i sami pročitali, ali tu je malo svoga

dao, jer su sve više ili manje dobra kom-
pilacija. Svakako Radić je jedan kontra-
diktoran duh sa velikom načitanošću !
Radić je i veoma slavičan čovek, koji
je mislio, da je došao njegov čas posle
sloma. Ta pre toga niko nije o njemu vo-

dio ozbiljna računa! Počeo je najpre da“

širi mržnju proti vojsci, a tu mu nije mo-
gao uzmanjkati uspeh, kad čovek pomisli
kakva je ona gomila, koja je u njemu počela
gledati proroka. Velika je pogreška demo-
krata bila, što su Radića i ne hoteći u
očima seljačkog sveta učinili mučenikom.
To je najviše pripomoglo Radiću, uz zgodnu
demagogiju, da izvuče 50 mandata!

Radićev govor na seljačkoj skupštini
beše pravi tohuvaboku oprečnih pojmova,
čiji je vrhunac bio nepriznavanje našeg
ujedinjenja. Seljaci su mu pljeskali, jer im
je govorio na način, da ih lakše povuče
za sobom.

“Bilo kika: bilo, čitav taj pojav ne trebaš! i

ie tragično, jer i ako je neugodan, ni-
in one. može imati ozbiljuih | posledica,

par S

Kal i 'Radićevo delovanje ne uleva po-
ja, ali ga treba uzeti onako, sai
Više ni manje! Treba nastojat

jeste. Ni
da Radić dogje k sebi, a poznavajući 4

govu prošlost, mislimo, da to nije tako
teško. Na njegovu pak poruku, da bi se
stranke mogle
pretvoriti u olovne, treba mu odgovoriti
da ih mi imamo bezbroj više, olovnih i
gvozdenih. Argus.

KOHCTHTYAHTA.

Tipuje nero wro 6yny oGjaB;benu oBu
penoBu, YcraBOTBOpHa CKYNIuTHHA, HIH T.
3B. KoncruryaHra_ Guhe Bek ma okyny, TE
Hac uuTepecyje FaKaB lie KOMIPOMKC HA-
CTATH Meby NOjeLIHUM NAp/TAMEHTADHHM FPYy-
naMa 34 ycnjemuio pjeniaBai»e Bax&KHHX_TIH-
Tata, Koja he Ce HAMETHYTH HApOJI. NOCIA+
HMILUMA, NOIITO £y CBE CTpamke y KoHcTH-
TyaHnru Gpojuo oraGe, na 6u more 3aceGio

. ZbHTH ,Mjleja CJAHCTBA,
država pravno. dovršen. Zimi je č i

VTHUATH, KAKO HA pjeniaBawe, TAKO M HA
NnpaBau HOPMAZ/HOT IIOJIHTHUKOT >KHBOTA.
Kao IWuTo cMO Buljenn, HOBHM H3G6OpHHM
CHCTEMOM, KOjH Će NIpBH NyT npumMjeHuo y
uujenmoj Hanioj ApxaBu, H NoTnyHOM C/1060-
nom u360pa, zara je MOryhHOCT HH HOBHM
NOJIMTHUKHM FpynaMAa Ja rnomajBy y Ycra-
BOTBOPHy CKyriuruHy no uekomuKko cBojux
npezcraBuuKka, TaKO na he y ucroj GuTu 3a-
CTYILb€HO HHIITA Maibe KO 19 uru 20 pa3Hux
CTpauaka u BehH#x H MAibHX Fpyna, KOJIHKO

Hu y jenuom apyrom napanameHTy. Ilo cBemy

Tome nmponusna3u, na je Hapoji «ego Heky
HoBy npomjeny, za je Te«KHO 34 THM LA NO-
abe y YcrTaBOTBOPHY CKyImIITKHY * BEhH-
HOM HOBE /by/le, KOju He IO IPETOBOM MH-
WUb€HY pazuTu cBujecuuje u Goe y 0r-
ITEM JIPKABHOM HM HAPOJHOM HHTEpeCy. OL
TOTA HCK/byuyjemo PanuheBy rpyny, Koja,
Ho caMoj ieroBoj usjaBu, croju Ha rgeju-
WTy dezepauuje u T. 3B. ,KOMYHHCTE“, KOjH
Cy Ce M CAMH MOPAJIH 34UY1IHTH, Za CY IO-
OHJu onojuku Gpoj MaHzara, 3axBaJbyjyhu
NOlNujenaHocru y HaponiHuM penoBumMa, na-

. pouHTo cpnekum, miro je Guo caMo Ha uire-

Ty UBMHjY NOCAJANJIGHX Rajjauux napsamMeH-

pora CTPAHAKA, PALHKAJIH€ H NEMOKPATCKE.

Ho, He ynasehu ame y nNpornosy o
“roje rpynanujaMa u Ap»Kaiby  CTpa-
maka y KoucruTyauTu, HAC, IuTo je ,HajrutaB-
uje, 3 3AHHMA TO, KAKO H€ Ce y HCTOj HCIO-

a € THM ynopeno
Rikna “Het Ce HAuHH NpuMujenuTu. 3a  puje-
Itewe  HajBakunjer nmpojlreMa, uarjacaie
YcTaBa, T. j: zna su he 3a fiyHOBAXKHOCT
.uCcTora GuTu norpeGHa  npocTa, anicom',THa
HIH Apyra KaKBa BeliHHA, INOILTO CY,-O TOME
nojije/beHa MMibetbđ. IIOBOMOM TOFA 'r.
Ip. JI. Mapkosuh H3HHO i. H jeluo cBoje
TAEeWILTE, Y KOME. CE OCBPHYO/HA IIHCAHE
aarpeGauKkor ;.ucra ,O63opa“ i(6poj on 7
HOBEMOpa 0. C.), Upema uujem je CxBaTaty nmo-
rpe6Ho rauje TpehiuH€ F.IACOBA 34 NOHOLLEEE
Yeraa4. OGpasnaxyhu cBoje reume, r.
ip. MapkOBHi y3M€ljy OCTAJIOT KOKE :*)
»KOz OBor npoGjemMa Beliume ucTHILAO
ce u ucTHue ce jom u-zanac ca u3Bjecuux
cTpaHa“3axTjeB, ta ce OJvIyKe 0 YeTaBy
nonecy jemHoM KBAJEHHKOBAHOM BE-
huuomM. Kppcka zekzapanuja Cazpku TaKBy
u3jaBy, LOK  ZeueMGapcKH 34K/IbVULH  NpH
yjenluibaBaiby  3eMabA GUBILE _A.-yrapcke
MOHapxuje ca Cp6ujoM He roBope Huilira

_—siočena k

#) B. ,Hosu 2KuBoT“, Ke., III. cB. 4.

O TOj KBaNudUuKOBAHOj BEhHHH, Kpdbcke Je-
Klapauuja je jenaH NOJIHTHUKH HKT H i»eua
CaRpxuHa He npecraBiba OGaBe3Hu yCTaBHH
nponuc. 3mauu na je saxrjeB 34 KBazuqu- |
KOBAaHOM BehHHOM y CyILTAHH jenaH NOJIH-|

*'THUKH A4 H& NpaBHH NOcTYJAT. VCTAaBOTBOP-

Ha CKyniTuHa MOXKE La NOHECE Y cTAB
H OJLIYKOM OGuuHe npocre Behiune. YCTaB
he GHTH NyHOBAKAH M Y TAKBOM cayuajy,
H CA TAC/IMIITA  NpABHOF M yCTABHOT HE
MOXE Ce HCTHIATH HuKAKBA 3aMjepka. IIpyr-
uuje croju_ ca  rJejiHinTa — NnoJuTHUKOT,

AKO YcTAB y ujemuuu 6yne usrnacau_npo- |

CTOM BEHHHOM, AKO NPOTHB TOTA HP TAKBOF
YcraBa Gyne jema BeZHKA M HMIO3JAHTHA

MaI6HHA, OH/LA Taj YCTAB HHTH MOE  GUTH

Tpajau HuTu KOpucTaH NO 3eM/by. OH he
Guru jenau akT Hyxe, jep zeM/ba ue_cmnje
ocrarH 6e3 YcraBa. 3aro je nyx«HOCT CBHX
NOJIHTHYHAPA H CBHX «CTPAHAKA na paze ua
OCTBape:by jeuor cnopasyMnor YcraBa. OBu |

TO Tpe6a za paze y uurepecy Hane Gy-

AYhHHOCTH H HaIIET MHPHOF PAZBHIKA.“

TlonBnaueliu ropi»e NoC/Be/itbe pinošE“
MH NJEeJupaMo 34 TO, za Gu nauje uajjaue
CTPAHKE y NAPIAMEHTY, PAJLHKAJIHA M JE
MOKPATCKA, Hanue  635y 34 Cnopa3syM y
CBHM TIHTAHHMA, y3 NPHCTYI M OCTHJMX 4H-
CTO. HWIHOKAJAKX crpanaka, na 6H ce Ha
Taj Hauuu KpeHyno ićHoN NyTeM  COJIHI-
HOF H TpajKOF Hanperia, ćes za Hapon 10-
KRA: HOBUY SAKRIO OL LE
iro je nao noBjepeibe. ;byguMa ou Kojux
“4o6pa, B4JIHO Huje.

Y To ume neka je cpehau pan y Kon-
CTUTYAHTH CBHM NPABHM POJOJbY GUMA !

M. P.

Strossmayerov dan.

Veliki biskup Strossmayer rodio se
4, veljače 1815. On je osnivajući zamašne

kulturne ustanove pripravljao oslobođenje |

i ujedinjenje svih južnih Slavena. On je
zapalio sjajne svjetionike, koji na daleko

svijetle, a na nama je da na njima uže-

žemo na tisuće svjetiljaka, pa da ih raz-
nesemo po čitavom našem narodu, da ih
unesemo u svako naše i najzabitnije selo,
da svuda bude svjetlo.

»Prosvjetni Savez“ u Zagrebu odlučio
je toga dana proslaviti slavnu uspomenu
velikoga Prosvjetitelja. Taj dan neka bu-
de ,Strossmayerov dan“, ,Dan prosvjete“.

oo is

ao — ———

A evnik jednog od mučenika policije za svjetskog aa

Ž ; | (svršetak).

2. V. Više nemogosmo dalje, spavanje

“e hilo na podu — poredani kao sr-|

di ifismo napisati molbu na g. ko-
.... da nas se pridruži našemu
«tu... iz Dubrovnika.... Zatim

oda nam se pošalje dobio jer da

«u Midžor i Vale bolesni. U mjesto dok-
tora dogje komesar. Mi mu se počesmo
tužiti. ,.. a on se izderekne: Svaki oni

koji se bude prijavio bolesnim odmah će
La

u arešt i katene (verige) i nadodaje :

legge č uguale per tuiti! (zakon je jednak

za svakoga !). Kad mu se pritužismo radi |
hrane, reče da možemo dobijat tamnićar-
sku supu i da nikad ne valja tražit hljeba
nad pogačom, Midžor i Vale ponovo mole,
oda im se pošalje doktor.
| LOVI. Prad veče dogje liječnik. Odmah
> zhu se stali tužiti. On odgovori: (valjda
ole bio Čeh) koliko njegove slabe. sile do-
puštaju, da će učiniti sve moguće.

2.VI. U 6 sati iz jutra dolazi kome- |

8.
Sari naređuje da se spremimo, jer na

* vlak, koji je
među ostalima vigjeli smo gospogjice Ada-

“veče krećemo dalje. Odmah pomislimo . .

na liječnika. Oko ponoći otputovali, ne
. znaju kuda. '
3.VI. Oko 9 s. u jutro stigli u Zagreb.

Tu iz jedne kasarne u drugu, sami ne
znaju gdje išto s nama, ali.... da ćemo
krenut sutra dalje (?) Zatim ipet na po-
liciju. Radi procesije (koja je prolazila)
zaustavili se na Ilici. Sav narod, koji je
pratio procesiju, zaustavljao se kod nas i.
raspitivao ko smo? što smo ? otkuda smo?
itd. A mi ponosito : Austrijski državljani
iz bijeloga Dubrovnika ! Na našu molbu.

firer, koji nas je pratio, preuzeo za nas
odgovorn ost

i mismo bili — naravski pra-
ćeni od njega — slobodni čitav dah kroz
Zagreb, objedovali smo, našli spavanje, . .
večerali . bili u kinematografu . . ..
4 VL U 8 !/, sata u jutro krenuli pra-.

ma kolodv ru; hu našli jedan posebni
“vodio Talijane iz z Dubrovnika,

: s 9
mi se uputili s njima, za gdje ?

Oko 10 '/, stigli u Šteinbriiek

dovasmo i krenusmo dalje. U po noći sti-
gli u Leibnitz. Smjestiše nas u baraku
M 1. Tu našli drugove iz Šihenskih tam-
nica, dragoga Rocu, Maruna, Dragišića i
Kobasicu.

5.VI. Oko 9 s. na veče krenuli prema
kolodvoru, gdje smo prekonačili u vago-
nima. 6.VI. U jutro krenuli za...??...
Kroz Grac oko 2 s. stigosmo u Bruck na
Muži, pa dalje; u 10 sati na veče stigli u
Bečko Novo Mjesto, večera je bila... kafa.
7.VL U 2 sata noći stigosmo u Beč..
Poslije ručka nas povedoše ništa manje
nego 4 puta okolo kolodvora Siidbahnhof.
Oko 10 sati otputovasmo .... Oko 2 sata
po p. stigli u Heinburg. Barake kao za
svinje, nečistoća, smrad, miši. Bože te sa-
čuvaj! Na mnoge pritužbe, barake se po-
pravile, obijelile, popravile i dosta prilično
uredile. Hrana nepromjeniva! Svaki dan
orzo i grah ili kostanji.s rizima : Četvrtak
/ nedjelju doduše bilo bi komadić mesa, koje

bi bilo dosta da se sit nasiti i kanarin.

Postupak vojnika najbezobrazniji i divljački.

* * $ kd . .* a * . *. . uke . * * . *

25.VII. Oko 2 s. po p. došao komesar

_—-—- —

i javlja da se na veče putuje. Oko 7 ot-
putovasmo i putujemo čitavu noć.

15.VIL. Sutri dan oko 10'/, u jutro
stigli u Oberhollabrunn, pa dalje do Sif-
žzendorfa pješke I4 km. Stigli oko 3 sata
po p., tu odmah pod tuš. Zatim nas preo-

bukoše u njihovu paradu, sastojeć se od

bijelih gaća i crvene ili plave bluze. Sva-
komu je dat broj, sad je on samo broj i
kad nas broje, pita se uvijek, koliko ima
komada? (kao volovi). To je bila ka-
rantena za samo 21 dan, a zatim ka-
zato nam je, da ćemo krenut u drugi
lager.

29. VII. Oko 2. po p. pošli pješke (2
sata hoda) u Mittelraben. Našli  stoti-
njak Talijanaca i dvanaestak Slavena. I
ovdje zvati brojevima. (Mittelraben je
malo selo sa 528 stanovnika u kotaru Ober-
holabriinu u D. Austriji).

21.X. Dolazi Hofsekretdr (Grimm)
Oberhollabrunna, kad mu se kapo - barake
(starješina barake) htjedoše pritužiti radi

hrane i ostatih sitnica, ze htjede da čuje.

ni riječi o ničemu, već naregjuje da se ide
dalje od njega. Pri povratku bude strašno

paso a Ka no ra