izlazi Srijedom u podne. 4 Pretplata: za Dubrovnik, s donašanjem na kuću mjeseč- no K 8. Poštom za Dubrovnik oi cijelu državu na mjesec K& Na duže vremena surazmjerno. — Pojedini broj K 2. — Plativo i utuživo u Dubrovniku oanoonon HAPO List za politiku, Privredu i k Ily6poBHuK 29 eueu6pat1920. Ton. II. 442 njiževnost. hk NAROD JlucT 34 NOJIMTHKY, NPABPENY H KIGHIKEBHOCI. no 1 cn? Uujeda OTNaCa 59 napa, Jasne sakuane, oGjase zapyka, Bjenama u cm Ka auyuajy Ce ABOCTPYKO kt 80) Tipuno- CHaHo MH Orzacu y TEKCTY 34 CBaKH €m Tpoctpyko (K 2.70). Taxca ce naaha yaanpujea. 34 oraace koj ce suine nyTa y- Bpcte, naje ce nonycr. Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360 Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA“. Odgovorni urednik: IVAN A. BILIŠKOV. Cpnexa IlIramnapuja — Jly6poBuuk. D' Annuncio i raskralj. Nikola. Prošla je već puna godina odkad smo “ pod istim ovim naslovom pisali članak o ova dva neobična pustolova, od kojih je- dan radi iz velike taštine, a drugi iz očaja, i odkad smo dovodili u sporazumnu vezu njihevo besavjesno i pogubno dje- lovanje. Od onog vremena u mnogom su se izmijenile prilike, koje su u glavnom. okrenule dosta u gore po nas. Od prije u ovom slučaju stali smo loše radi znat- nog odugovlačenja konferencije mira u Parizu, a sad poglavito radi velikog ote- zanja s provedbom izbora za Ustavotvor- nu skupštinu sa strane naših vlada u Beo- gradu, dok se je tako velikim. obzirima, propuštanjem i raznim eksperimentima i pogrješkama, dalo i suviše vremena i ma- ha raznim razornim elementima, da ruju i potkopavaju mladu tek osnovanu, a ne dovršenu i meuregjenu našu zgradu na- rodnu. D' Anuncio i raskralj Nikola isko- rišćavaju u svoje nedostojne svrhe tugje pogješke, i mi u prvom redu treba da krivimo one svoje ljude, pa bili oni veći ili manji, koji dopuštaju ili propuštanjem doprinose, da slabi, ili se ne učvršćava narodni organizam, na koji nemoćan i klonuo nalijeću i napadaju sva moguća zla i nesreće, pa onda i talijanske veli- kaše, kad ine bibaš udešavali, jer tr- pe D Anuncijeve komedije i hire nje- govih sumišljenika, i neće, u nadi valjda našeg državnog rastrojstva, da energič- uo proti njemu istupe. Ujedno krivimo i ostale vlade zapadnih evropskih velesila, koje iza toliko očitih dokaza da se crnogorski narod odriče svog izdajnič- kog negdašnjeg gospodara i neće da zna za njega, ipak još nikako da de- finitivno i formalno riješe i jednom za vazda skinu. s reda pitanje crnogorske i - dinastije Petrović - Njeguša. Pošto je već talijanski senat primio zakonski predlog o ratifikaciji rapalskog ugovora, a potpisao ga i kralj Viktor Ema- nuel [il., stižu nam odjednom nekakvi ne- mili glasovi, pred kojima se uprav sne- bivamo i u čudu pitamo, zar se je ono- liko silno ljudske krvi prolilo i onako go- lemih žrtava podnijelo za vrijeme najstraš- nijeg svjetskog rata, da se ne samo ne sprječava, no čak i podupire i javno po- država ovakva zloća i nemoralnost u po- litici. Iz Italije dolaze vijesti, da odusvud hrle dobrovoljci pod zastave gjenerala Ga- ribaldija u glavni njegov stan u Ankeni, odakle će svi skupa u pomoć D' Anun- ciju na Rijeku, a da se megju njima na- lazi i 2000 Crnogoraca s Petrom, najmla- gjim sinom raskralja Nikole. Ovo je već previršilo svaku mjeru i mi s nestrplje- njem očekujemo što će da preduzmu zva- nična Italija, koja je i od prije dopuštala formiranje crnogorske ,vojske“ u Gaeti, čije znamo upade na zemljište negdaš- . nje Crne Gore kao i za krvave sukobe s našom vojskom. Vidjećemo što će već jednom Francuska, koja je trpljela u Njeji kod Pariza cio ,dvor“ Nikolin, koji je tu zbacao i postavljao ministre i otamo na sve moguće načine rovari protiv naše države i narodnog jedinstva a sad nam nekakav pariški presbiro »ministra ine- stranih djela kraljevine Crne. Gore“, u svom komuniken javlja, da je odbio i apanažu, ponugjenu od beogradske vlade za njega i za ženu, negdašnju. kraljicu aj ida Već“smo siti raznih vijesti o“ nekak- že vim ltimatišnima D'Anunciju sa strane zva- u jednu državu! nične Italije, o raznim “zauzećima“ evog drskog pustolova, o prebjegavanju vojnika i torpiljarka i i o stotinu čuda- i komedija, koje služe za tobožnje prikrivanje prave i glavne namjere. Ako ništa drugo, nek ove i ovakve pojave saberu i opamete zavedeni dio naroda, da pred očitom na- mjerom dušmanskom i opasnošću po našu lijepu domovinu i njezinu krvavu ste- čenu slobodu, mahne sve sepatističke ideje i oturi u vječnu propast sve bez- dušne zavagjače, te pruži iskreno i složno bratu svome junačku desnicu, i tako udru- ženim silama, u slozi i jedinstvu, ukrijepi i osnaži do nepobjedne jačine ono, što su milostivi Bog_i divna majka priroda svetim i nerazdružnim vezama sjedinili, a zlobni i pogani ljudi“ kroz duge vjekove ropstva i tiranije umjetno odvajali i ra- stavljali. Združimo se, okupimo i zbrati- mino oko svetog oltara domovine i uzvi- šenog trona slavne naše dinastije, pa će sami po sebi pasti svi vanjski i unutraš- nji zlotvori naši, zvali se oni D' Anuncio, ili Nikola Petrović ili gjavo kojimudrago, što jedino o zlu radi i snuje nama ne-- sreću i propast, u koju će se na kraju krajeva sam .za uvijek strovaliti i upro- pastiti bez spasa i obrane! Jačanje dinastičkog čuvstva, Mislimo da je svak, ko razume i Ku je dobre volje, uveren, da je naša slavna dinastija naprednim duhom zadojena 1 da svi njeni članovi, počam od Nj. Vel. Kralja do Njegova sinovca kneza Pavla, iskreno, nacionalno osećaju za jedinstveni narod Srba, Hrvata i Slovenaca, ne čineći pri tom nikakve razlike među pomenutim ple- menima. Naš je Uzvišeni Vladalac dosta puta, od slavnog nastupa na presto do da- nas, dao dokaza o ljubavi, koju goji za naš troimeni narod! Dosta se setiti Njegove razdraganosti, naravski pomešane držav- ničkom suzdržljivošću, kada ga je na pe- ronu bečkog kolodvora — na putu iz Že-. neve za Beograd, da preuzme kraljevsku vlast —- dočekala naša bečka univerzitet- Sc Mladina poklicima: ,Živeo Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca!“ Od tog vremena do pred 'sam evropski rat naš je Kralj često dolazio direktno ili indirektno u dodir sa predstavnicima hrvatske i slovenačke in- teligencije, a da o neoslobođenim Srbima i ne govorimo, te su svi bili uvereni, da Kralj Petar podjednako ljubi ceo južno- slovenski narod. Jednakih su osećaja, kao i uzvišeni poglavaca dinastije, i ostali nje- zini članovi. U nas je ogromna većina stranaka mo- narhistička, a drugče ne može ni biti, jer su svi trezveniji ljudi u našem narodu ubegjeni, da je dinastija onaj čvrsti temelj, na kojem je sazidana naša državna i na- cionalna zgrada. Naša je dinastija, od kada je Kralj Petar stupio na presto svojih pra- dedova, odmah shvatila narodnu težnju, da se ujedine sva južno-slovenska plemena Dakle dinastija je bila eksponenat narode volje, koju je ona do kraja izvela. S toga valja iskreno priznati, da dinastija Karađorđevića ima izvanred- nih zasluga za naše ujedinjenje i da je ona najviše kadra da naš narod povede sreći i blagostanju. Od prevrata de danas opaža se na ža- lost, nećemo da ispitujemo iz kojih razloga, da se ljubav spram naše slavne dinastije ne goji, kako nam nameće nacionalna duž- nost. U prvom redu treba da prednjači škela, osobito osnovna, ulevajući deci lju- -.-.-.-.o mea kaaa bav i poštovanje prama našem Kralju Oslo- boditelju i celoj dinastiji Karađorđevića. U drugom redu sveštenstvo, nadasve po selima, treba da nastoji zgodnim načinom i u crkvi i van nje, da rastumači prostom narodu — koji je do sada o Kralju Petru slu- šao samojgrdnje i psovke, misifu naše dinas- tija u celji narodnog oslobođenja. Tu su pozvati crkveni starešine, da upute svoje sveštenike u tom pravcu! Sveštenstvo je već po svojem značaju monarhističko — jer svaki bistar sveštenik, pa makar kojoj veri pripadao, dobro zna, da bi se njegov položaj i kao sveštenika i kao čoveka u republici pogoršao. S toga je neotklonjiva dužnost sve- štenstva katoličkog, jer se ovo najviše na nj i odnosi, da propagiše dinastičku ideju među narodom. Bar u onoj meri, u kojoj se za vreme Austrije širila ljubav prama Habzburgovcima ! Mi znamo da ta propa- ganda neće odmah uhvatiti korena, 0so- bito u nekim našim krajevima, gde se nije ništa propustilo, a da se dinastija Kara- đorđevića ne prikaže kao najveći neprija- telj katoličkog naroda. Ali zgodnim nači- nom i to ćeluspeti! Svakako biskupi treba da*prednjače. Razorno je delovanje ruske revolucije, nema sumnje, dosta doprinelo, da i jedan deo našeg naroda ne uvažava svoje di- nastije, onako kako bi morao. Taj se po- jav opaža i po ostaloj Evropi! Revolucija je ubila svaki auktoritet, bud duhovni, bud svetovni. Sve je izišlo iz kolotečine i kasno će se u nju povratiti. Mlađi neće da pozna starijeg, jer kaže da smo svi jednaci ! _ Žalosno stanje, koje jedino može da ostrani poštivanje auktoriteta. I s tih ra- zloga moramo propagisati ljubav i odanost prama našoj uzvišenoj dinastiji! TA jedina je ona kadra odvesti narod Srba, Hrvata i Slovenaca sretnoj budućnosti ! Argus. Padanje cijena robi, U posljednje vrijeme u javnosti se mnogo govori o naglom padanju cijena robi i potrošačkom svijetu predočavaju naj- optimističkiji izgledi za jeftin život u sko- roj budućnosti. Kad se ima u vidu, koju su visinu dostigle cijene u posljednje vrijeme, onda se može pojmiti sa koliko raspoloženja potrošački svijet prima ove vijesti. Među- tim, na žalost, izgledi za neko veliko po- jeftinjavanje robe kod nas, bar za sada, nijesu ni približno tako veliki, kako se to očekuje. Pod utiskom uzdržavanja publike od većih nabavaka a naročito zbog odkaza kredita banaka, nastupilo je u Americi i Engleskoj, pa zatim i u cijelom svijetu, naglo padanje cijena sirovinama. Ovo je padanje bilo u toliko naglije i veće, što su bankarske mjere naročito. pogodile spekulante, kojima kupljena roba i nije služila za potrebe njihovih preduzeća, već za spekulaciju. Padanje još nije zaustav- ljeno, ali je ono sada mnogo sporijeima- nje, nego što je bilo u početku. Fakt je da su cijene sirovina sada mnogo niže nego što su bile prije 3—4 mjeseca. Da li će se cijene održati na ovoj visini, kad se struja bjesa utiša, ili će se cijene opet početi peti, kako to obično biva poslije . kriza, to će se uskoro vidjeti. Padanje cijena sirovinama imalo je, prirodno, za posljedicu i padanje cijena fabrikatima. Ali padalje cijene fabrikatima nije ni u približno ravnoj srazmjeri sa PK SRO VR SEO HRT I pr a a NE RO Sj padanjem cijena sirovinama. U koliko je padanje“cijena kodžfabrikata bilo veće i ono je došlo od spekulanata, koje je kao što rekosmo,najviše pogodilo odkazivanje bankarskog kredita. Na visinu cijene [izrađen+ robe utiče sirovina tek se '/, pa i !/, ukupne vrijed- nosti robe, a */, vrijednosti predstavljaju : radeničke \nadnice, /podvoz' ižostali režij- ski troškovi. I dok su se cijene sirovina- ma“ smanjile,“ ostali | faktori“ !proizvodnje ostali su nalistoj-visini,Zpa,šta više i po- većali su se. Radeničke nadnice bivaju svakog dana sve većef; podvoz, ugalj, po- rezi i ostali režijski [troškovi imaju više izgleda da budu veći nego li da se sma- nje. Stoga i cijene robi u mjestima pro- izvodnje, pored sveg padanja sirovina, nijesu mnogošniže. Tek"kad (proizvodnja životnihZnamirnica bude dovoljna “da pod- miri sve ;potrebe;; kad; organizacija sao- braćaja bude dovedena uypredratno stanje i ostali troškovi“ proizvodnje smanjeni, može se očekivati+/osjetno /pojevtinjava- nje robe, a dotle će potrošački svijet imati da plaća visoke cijene. Jednožipak,nadaj- mo se da je_sigurno, da jelsa “poskuplji- *vanjem cijena s*abi svršeno. Što suaiene“robi kod nas ovako vi- soke i što sežioš/našvisini/održa vaju, po- red opštih uzroxa,-imašijspecialno (našib Na prvom mjestu,“nizak kurs našega novca utiče, da su cijene kod/nas za dva, tri i višefputa veće, nego li u državama sa boljomžvalutom.jlita će razlika (u ci- jeni trajati sve "dotle, dok se kurs našeg novca ne poboljša. Drugi i vrlo važan razlog, što su cijene kod nas visoke, jeste velika carina. Uvođenjem obrtnogsporezašna robu, cari- ne sužkod nas!četirižputa većeZod pred- “ratnih za neluksuznu robu, a za luksuznu i šest i višefputa. Kad se tome dodaju : skup podvoz na željeznicama, državne dažbine i ostali režijski troškovi, onda se da lako objasniti razlikažu cijeni između naše zemlje i zemalja proizvodnje. Stoga je, poŽnašem mišljenju, zava- ravanje potrošača, kad imžse govori o ne- kom velikom pojevtinjavanjužrobe u da- našnjim prilikama. »Irg. Glasnik“. Hau nonucu. PucaH, 14. neuem6pa 1920. Ila 6u ce u HajcapomMatiHnjoj njenu 0o- MOTyHiHO PENOBHTH NOJIA3AK -IIKOJIE, KAO H na cy OncKkp6/;beHna NoTpeGuTHM KIbHTAMA, 3acHoBao ce je doni 3a capoMaliny njeny Mjecne OCHOBHE€ IIKOJIe, TE 34XBAa/byjyhu cBu- jecru rpaijana u 341A4TKy NIKOJEe H.ojroja name njene, oBaj saueTu osu npupamhyje JLAPOXKBHBOM PYKOM NPH PA3ZHHM IPHJHKA- Ma: palocT4H H ?KaJIOCTH, KAO HITO IIDMJIO- : xuiue r.r. Bpaha TlerkoBuhu, Jlyka u Boko, Ha yciomMeHy cBoje rok. Muje, 470 KPyna, TlerkoBHH CumMo NpHAHKOM napacroca ro- JOHNIE6bHIEe CMPTA TOK. My OpaTa 100 Kpyna, y Mjecro Bujeuuna mok. JoBy Hyuky Gpaha KoBaueBukiu 200 kpyna, a CreBan u Gpaka JoBanoBuhu 60 KpyHa. YnpaBa HM y ume cBoje cupomManine njeue najromiuje Ganarozapu, MOJehu 4 upy- re ja ux ce cjere. M YnpaBa Tpopa3p. uikone y Pu4cHy. Fojko IlonoBuh. na/ryuuTeJ. momarrom rr ac Paja a oj d sega