izlazi Srijedom u podne.

4 Pretplata: za Dubrovnik,

s donašanjem na kuću mjeseč-

no K 8. Poštom za Dubrovnik

oi cijelu državu na mjesec K&
Na duže vremena surazmjerno.

 — Pojedini broj K 2. —
Plativo i utuživo u Dubrovniku

 oanoonon

HAPO

List za politiku, Privredu i k

Ily6poBHuK 29 eueu6pat1920.

Ton. II.

442

njiževnost.

hk

NAROD

JlucT 34 NOJIMTHKY, NPABPENY H KIGHIKEBHOCI.

no 1 cn?

Uujeda OTNaCa 59 napa,

Jasne sakuane, oGjase zapyka,
Bjenama u cm Ka auyuajy

Ce ABOCTPYKO kt 80) Tipuno-
CHaHo MH Orzacu y TEKCTY 34
CBaKH €m Tpoctpyko (K 2.70).
Taxca ce naaha yaanpujea. 34
oraace koj ce suine nyTa y-

Bpcte, naje ce nonycr.

Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360

Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA“.
Odgovorni urednik:

IVAN A. BILIŠKOV.

Cpnexa IlIramnapuja — Jly6poBuuk.

D' Annuncio i raskralj. Nikola.

Prošla je već puna godina odkad smo

“ pod istim ovim naslovom pisali članak o

ova dva neobična pustolova, od kojih je-
dan radi iz velike taštine, a drugi iz
očaja, i odkad smo dovodili u sporazumnu
vezu njihevo besavjesno i pogubno dje-
lovanje. Od onog vremena u mnogom su

se izmijenile prilike, koje su u glavnom.

okrenule dosta u gore po nas. Od prije
u ovom slučaju stali smo loše radi znat-
nog odugovlačenja konferencije mira u

Parizu, a sad poglavito radi velikog ote-

zanja s provedbom izbora za Ustavotvor-
nu skupštinu sa strane naših vlada u Beo-
gradu, dok se je tako velikim. obzirima,
propuštanjem i raznim eksperimentima i
pogrješkama, dalo i suviše vremena i ma-
ha raznim razornim elementima, da ruju

i potkopavaju mladu tek osnovanu, a ne

dovršenu i meuregjenu našu zgradu na-
rodnu. D' Anuncio i raskralj Nikola isko-
rišćavaju u svoje nedostojne svrhe tugje
pogješke, i mi u prvom redu treba da
krivimo one svoje ljude, pa bili oni veći
ili manji, koji dopuštaju ili propuštanjem
doprinose, da slabi, ili se ne učvršćava
narodni organizam, na koji nemoćan i
klonuo nalijeću i napadaju sva moguća
zla i nesreće, pa onda i talijanske veli-
kaše, kad ine bibaš udešavali, jer tr-
pe D Anuncijeve komedije i hire nje-
govih sumišljenika, i neće, u nadi valjda
našeg državnog rastrojstva, da energič-
uo proti njemu istupe. Ujedno krivimo
i ostale vlade zapadnih evropskih velesila,

koje iza toliko očitih dokaza da se
crnogorski narod odriče svog  izdajnič-
kog negdašnjeg gospodara i neće da

zna za njega, ipak još nikako da de-
finitivno i formalno riješe i jednom za
vazda skinu. s reda pitanje crnogorske i

- dinastije Petrović - Njeguša.

Pošto je već talijanski senat primio
zakonski predlog o ratifikaciji rapalskog
ugovora, a potpisao ga i kralj Viktor Ema-
nuel [il., stižu nam odjednom nekakvi ne-
mili glasovi, pred kojima se uprav sne-
bivamo i u čudu pitamo, zar se je ono-
liko silno ljudske krvi prolilo i onako go-

lemih žrtava podnijelo za vrijeme najstraš-

nijeg svjetskog rata, da se ne samo ne
sprječava, no čak i podupire i javno po-
država ovakva zloća i nemoralnost u po-
litici. Iz Italije dolaze vijesti, da odusvud
hrle dobrovoljci pod zastave gjenerala Ga-
ribaldija u glavni njegov stan u Ankeni,
odakle će svi skupa u pomoć D' Anun-
ciju na Rijeku, a da se megju njima na-
lazi i 2000 Crnogoraca s Petrom, najmla-
gjim sinom raskralja Nikole. Ovo je već
previršilo svaku mjeru i mi s nestrplje-
njem očekujemo što će da preduzmu zva-
nična Italija, koja je i od prije dopuštala
formiranje crnogorske ,vojske“ u Gaeti,
čije znamo upade na zemljište negdaš-

. nje Crne Gore kao i za krvave sukobe

s našom vojskom. Vidjećemo što će već
jednom Francuska, koja je trpljela u Njeji
kod Pariza cio ,dvor“ Nikolin, koji je tu
zbacao i postavljao ministre i otamo na
sve moguće načine rovari protiv naše
države i narodnog jedinstva a sad nam
nekakav pariški presbiro »ministra ine-
stranih djela kraljevine Crne. Gore“, u

svom  komuniken javlja, da je odbio i
 apanažu, ponugjenu od beogradske vlade

za njega i za ženu, negdašnju. kraljicu

aj ida

 Već“smo siti raznih vijesti o“ nekak-

že vim ltimatišnima D'Anunciju sa strane zva-

u jednu državu!

nične Italije, o raznim “zauzećima“ evog
drskog pustolova, o prebjegavanju vojnika
i torpiljarka i i o stotinu čuda- i komedija,
koje služe za tobožnje prikrivanje prave
i glavne namjere. Ako ništa drugo, nek
ove i ovakve pojave saberu i opamete
zavedeni dio naroda, da pred očitom na-
mjerom dušmanskom i opasnošću po našu
lijepu domovinu i njezinu krvavu ste-
čenu slobodu, mahne sve  sepatističke
ideje i oturi u vječnu propast sve bez-
dušne zavagjače, te pruži iskreno i složno
bratu svome junačku desnicu, i tako udru-
ženim silama, u slozi i jedinstvu, ukrijepi
i osnaži do nepobjedne jačine ono, što
su milostivi Bog_i divna majka priroda
svetim i nerazdružnim vezama sjedinili, a
zlobni i pogani ljudi“ kroz duge vjekove
ropstva i tiranije umjetno odvajali i ra-
stavljali. Združimo se, okupimo i zbrati-
mino oko svetog oltara domovine i uzvi-
šenog trona slavne naše dinastije, pa će
sami po sebi pasti svi vanjski i unutraš-
nji zlotvori naši, zvali se oni D' Anuncio,
ili Nikola Petrović ili gjavo kojimudrago,

što jedino o zlu radi i snuje nama ne--

sreću i propast, u koju će se na kraju
krajeva sam .za uvijek strovaliti i upro-
pastiti bez spasa i obrane!

Jačanje dinastičkog čuvstva,

Mislimo da je svak, ko razume i Ku
je dobre volje, uveren, da je naša slavna
dinastija naprednim duhom zadojena 1 da
svi njeni članovi, počam od Nj. Vel. Kralja
do Njegova sinovca kneza Pavla, iskreno,
nacionalno osećaju za jedinstveni narod
Srba, Hrvata i Slovenaca, ne čineći pri
tom nikakve razlike među pomenutim ple-
menima. Naš je Uzvišeni Vladalac dosta
puta, od slavnog nastupa na presto do da-
nas, dao dokaza o ljubavi, koju goji za naš
troimeni narod! Dosta se setiti Njegove
razdraganosti, naravski pomešane držav-
ničkom suzdržljivošću, kada ga je na pe-

ronu bečkog kolodvora — na putu iz Že-.

neve za Beograd, da preuzme kraljevsku
vlast —- dočekala naša bečka univerzitet-
Sc Mladina poklicima: ,Živeo Kralj Srba,
Hrvata i Slovenaca!“ Od tog vremena do
pred 'sam evropski rat naš je Kralj često
dolazio direktno ili indirektno u dodir sa
predstavnicima hrvatske i slovenačke in-
teligencije, a da o neoslobođenim Srbima
i ne govorimo, te su svi bili uvereni, da
Kralj Petar podjednako ljubi ceo južno-
slovenski narod. Jednakih su osećaja, kao
i uzvišeni poglavaca dinastije, i ostali nje-
zini članovi.

U nas je ogromna većina stranaka mo-
narhistička, a drugče ne može ni biti, jer
su svi trezveniji ljudi u našem narodu
ubegjeni, da je dinastija onaj čvrsti temelj,
na kojem je sazidana naša državna i na-
cionalna zgrada. Naša je dinastija, od kada
je Kralj Petar stupio na presto svojih pra-
dedova, odmah shvatila narodnu težnju,
da se ujedine sva južno-slovenska plemena
Dakle dinastija je bila
eksponenat narode volje, koju je ona do
kraja izvela. S toga valja iskreno priznati,
da dinastija Karađorđevića ima izvanred-
nih zasluga za naše ujedinjenje i da je ona
najviše kadra da naš narod povede sreći
i blagostanju.

Od prevrata de danas opaža se na ža-
lost, nećemo da ispitujemo iz kojih razloga,
da se ljubav spram naše slavne dinastije
ne goji, kako nam nameće nacionalna duž-
nost. U prvom redu treba da prednjači
škela, osobito osnovna, ulevajući deci lju-

-.-.-.-.o mea kaaa

bav i poštovanje prama našem Kralju Oslo-
boditelju i celoj dinastiji Karađorđevića.
U drugom redu sveštenstvo, nadasve po
selima, treba da nastoji zgodnim načinom
i u crkvi i van nje, da rastumači prostom
narodu — koji je do sada o Kralju Petru slu-
šao samojgrdnje i psovke, misifu naše dinas-
tija u celji narodnog oslobođenja. Tu su
pozvati crkveni starešine, da upute svoje
sveštenike u tom pravcu! Sveštenstvo je
već po svojem značaju monarhističko —
jer svaki bistar sveštenik, pa makar kojoj
veri pripadao, dobro zna, da bi se njegov
položaj i kao sveštenika i kao čoveka u
republici pogoršao.

S toga je neotklonjiva dužnost sve-
štenstva katoličkog, jer se ovo najviše na
nj i odnosi, da propagiše dinastičku ideju
među narodom. Bar u onoj meri, u kojoj
se za vreme Austrije širila ljubav prama
Habzburgovcima ! Mi znamo da ta propa-
ganda neće odmah uhvatiti korena, 0so-
bito u nekim našim krajevima, gde se nije
ništa propustilo, a da se dinastija Kara-
đorđevića ne prikaže kao najveći neprija-
telj katoličkog naroda. Ali zgodnim nači-
nom i to ćeluspeti! Svakako biskupi treba
da*prednjače.

Razorno je delovanje ruske revolucije,

nema sumnje, dosta doprinelo, da i jedan

deo našeg naroda ne uvažava svoje di-
nastije, onako kako bi morao. Taj se po-
jav opaža i po ostaloj Evropi! Revolucija
je ubila svaki auktoritet, bud duhovni, bud
svetovni. Sve je izišlo iz kolotečine i kasno
će se u nju povratiti. Mlađi neće da pozna
starijeg, jer kaže da smo svi jednaci !

_ Žalosno stanje, koje jedino može da
ostrani poštivanje auktoriteta. I s tih ra-
zloga moramo propagisati ljubav i odanost
prama našoj uzvišenoj dinastiji! TA jedina
je ona kadra odvesti narod Srba, Hrvata
i Slovenaca sretnoj budućnosti !

Argus.

Padanje cijena robi,

U posljednje vrijeme u javnosti se
mnogo govori o naglom padanju cijena
robi i potrošačkom svijetu predočavaju naj-
optimističkiji izgledi za jeftin život u sko-
roj budućnosti.

Kad se ima u vidu, koju su visinu
dostigle cijene u posljednje vrijeme, onda
se može pojmiti sa koliko raspoloženja
potrošački svijet prima ove vijesti. Među-
tim, na žalost, izgledi za neko veliko po-
jeftinjavanje robe kod nas, bar za sada,
nijesu ni približno tako veliki, kako se to
očekuje.

Pod utiskom uzdržavanja publike od
većih nabavaka a naročito zbog odkaza
kredita banaka, nastupilo je u Americi i
Engleskoj, pa zatim i u cijelom svijetu,
naglo padanje cijena sirovinama. Ovo
je padanje bilo u toliko naglije i veće,
što su bankarske mjere naročito. pogodile
spekulante, kojima kupljena roba i nije
služila za potrebe njihovih preduzeća, već
za spekulaciju. Padanje još nije zaustav-
ljeno, ali je ono sada mnogo sporijeima-
nje, nego što je bilo u početku. Fakt je
da su cijene sirovina sada mnogo niže
nego što su bile prije 3—4 mjeseca. Da
li će se cijene održati na ovoj visini, kad
se struja bjesa utiša, ili će se cijene opet
početi peti, kako to obično biva poslije

. kriza, to će se uskoro vidjeti.

Padanje cijena sirovinama imalo je,
prirodno, za posljedicu i padanje cijena
fabrikatima. Ali padalje cijene fabrikatima
nije ni u približno ravnoj srazmjeri sa

PK SRO VR SEO HRT I

pr a a NE RO Sj

padanjem cijena sirovinama. U koliko je
padanje“cijena kodžfabrikata bilo veće i
ono je došlo od spekulanata, koje je kao
što rekosmo,najviše pogodilo odkazivanje
bankarskog kredita.

Na visinu cijene [izrađen+ robe utiče
sirovina tek se '/, pa i !/, ukupne vrijed-
nosti robe, a */, vrijednosti predstavljaju :
radeničke \nadnice, /podvoz' ižostali režij-
ski troškovi. I dok su se cijene sirovina-
ma“ smanjile,“ ostali | faktori“ !proizvodnje
ostali su nalistoj-visini,Zpa,šta više i po-
većali su se. Radeničke nadnice bivaju
svakog dana sve većef; podvoz, ugalj, po-
rezi i ostali režijski [troškovi imaju više
izgleda da budu veći nego li da se sma-
nje. Stoga i cijene robi u mjestima  pro-
izvodnje, pored sveg padanja sirovina,
nijesu mnogošniže. Tek"kad (proizvodnja
životnihZnamirnica bude dovoljna “da pod-
miri sve ;potrebe;; kad; organizacija sao-
braćaja bude dovedena uypredratno stanje
i ostali troškovi“ proizvodnje smanjeni,
može se očekivati+/osjetno /pojevtinjava-
nje robe, a dotle će potrošački svijet imati
da plaća visoke cijene. Jednožipak,nadaj-
mo se da je_sigurno, da jelsa “poskuplji-

*vanjem cijena s*abi svršeno.

Što suaiene“robi kod nas ovako vi-
soke i što sežioš/našvisini/održa vaju, po-
red opštih uzroxa,-imašijspecialno (našib

Na prvom mjestu,“nizak kurs našega
novca utiče, da su cijene kod/nas za dva,
tri i višefputa veće, nego li u državama
sa boljomžvalutom.jlita će razlika (u ci-
jeni trajati sve "dotle, dok se kurs našeg
novca ne poboljša.

Drugi i vrlo važan razlog, što su
cijene kod nas visoke, jeste velika carina.
Uvođenjem obrtnogsporezašna robu, cari-
ne sužkod nas!četirižputa većeZod pred-

“ratnih za neluksuznu robu, a za luksuznu

i šest i višefputa. Kad se tome dodaju :
skup podvoz na željeznicama, državne
dažbine i ostali režijski troškovi, onda se
da lako objasniti razlikažu cijeni između
naše zemlje i zemalja proizvodnje.

Stoga je, poŽnašem mišljenju, zava-
ravanje potrošača, kad imžse govori o ne-
kom velikom pojevtinjavanjužrobe u da-
našnjim prilikama. »Irg. Glasnik“.

Hau nonucu.

PucaH, 14. neuem6pa 1920.

Ila 6u ce u HajcapomMatiHnjoj njenu 0o-
MOTyHiHO PENOBHTH  NOJIA3AK -IIKOJIE, KAO H
na cy OncKkp6/;beHna NoTpeGuTHM KIbHTAMA,
3acHoBao ce je doni 3a capoMaliny njeny
Mjecne OCHOBHE€ IIKOJIe, TE 34XBAa/byjyhu cBu-
jecru rpaijana u 341A4TKy NIKOJEe H.ojroja
name njene, oBaj saueTu osu npupamhyje
JLAPOXKBHBOM PYKOM NPH PA3ZHHM IPHJHKA-

Ma: palocT4H H ?KaJIOCTH, KAO HITO IIDMJIO- :

xuiue r.r. Bpaha TlerkoBuhu, Jlyka u Boko,
Ha yciomMeHy cBoje rok. Muje, 470 KPyna,
TlerkoBHH CumMo NpHAHKOM napacroca ro-

JOHNIE6bHIEe CMPTA TOK. My OpaTa 100 Kpyna,
y Mjecro Bujeuuna mok. JoBy Hyuky Gpaha

KoBaueBukiu 200 kpyna, a CreBan u Gpaka
JoBanoBuhu 60 KpyHa.

YnpaBa HM y ume cBoje cupomManine

njeue najromiuje Ganarozapu, MOJehu 4 upy-
re ja ux ce cjere.

M

YnpaBa Tpopa3p. uikone y Pu4cHy.

Fojko IlonoBuh. na/ryuuTeJ.

momarrom rr ac
Paja a oj d

sega