Izvanredni broi. Jly6posuuu 12. Hosem6pa 1920. Tom, Hi. | > Izlazi Srijedom u podne. | (3B i a Rretpista : za Dubrovnik, . | *_ < =. s donašanjem na kuću mjeseč- 1 o no K 8. Poštom za Dubrovnik | | i cijelu državu na mjesec K 8. a g Na duže vremena surazmjerno. ša x: I — Pojedini broj K 2. — bp : Plativo 1 utuživo u Dubrovniku | < | : 2 llujena OTNACA 59 nsps. Jasne 3axsane, oGjase 3apyKa, BjeHuaiba m . auyuajy ce IBOCIpyKO ( 1:80 TIpuuo- CAaBo H'OrNaCH y TEKCTy 3a | cBaku cm rpocrpyxo (K 2.70). Takca ce naaha,yuanpujem. 3a orzace Koju ce BHILE NJTA y* BpćTe, naje ce. normycT. List za politiku, privredu i književnost. oJlacT 34 NOJHTUKY, NpPRBPELY HP KIGHIKCBHOCT. m. Administracija : Ulica Lučarica 360. | poaiko gorama“, m Zov. Cpncka llramnapuja — Jly6poBnux. Riješenje Jadranskog pitanja. Glavno, životno. naše pitanje riješeno je. Nije riješeno onako, kako je to zahtijevala pravda, kako je željelo naše SrCe, ali opet, relativan uspjeh je ipak postignut, prema vanjskim političkim prilikama, u nesregjenom unutrašnjem sta- nju, u kojem se sada nalazimo, baš nadasve radi ovog našeg jadranskog pitanja. Savjest nam je mirna pred potom- stvom i pred braćom, koja ostaše da još robuju, do boljih prilika, nametnutom gospodaru, tugjincu. Dosta se je uči- nilo, što je stalo u granicama ljudske mogućnosti. Borba je bila očajna i duga, u kojoj je bilo pogdjekad i takvih mo- menata, da se očekivalo, e će se od časa do časa ponovno zaigrati krvavo kolo na smrti život. Narod je naš, i ako šhrvan dugim i teškim ratovanjem, i ako iznemogao pod ljutim, nesnosnim ekonomskim nezgodama i svakojakim oskudicama, bio ipak voljan i spravan, da izvrgne teškoj pogibelji tek krvavo stečenu slobodu, da u goru bijedu i nesreću uvali sebe i svoje, samo da spase, ako je ikako: moguće, zarobljenu braću, koja nemaše sreće dase s nama, nakon dugih vjekova mrkle, ledene noći robovanja, ogriju na suncu zlatne i mile slobode. Diplomacija je naša dosia učinila, goneći do krajnjih granica; narod je bio odlučan na sve i jednodušan, ali najgora nam muka bijaše u tome, što nemasno i nemamo u ovom sudbonosnom času nijednog moćnog i iskrenog prijatelja i saveznika. Stara zaštitnica slavenska, matjuška Rusija još je u teškim unutrašnjim trzavicama, na nju ne mogosmo i ne možemo računati do boljih prilika, koje će nastati možda tek. nakon nekoliko decenija; ovih dana je. uz to baš bio izabran novi predsjednik Sjedinjenih Država Američkih. Veliki naš dobrotvor i zaštitnik Wilson, taj najveći ljubitelj pravde u diplomatskom svijetu ovih vre- mena, nešto spriječen bolešću, nešto i zbog toga što nepoduprt od američkog kongresa i senata, nije imao sile i moći, da velikim i spasonosnim idejama svojim dade kreposti i poštovanja u prilog naše mlade i tek ujedinjene države i ideje narodnosti, koju -veliki uzimiju samo za izliku, kad se radi u njihovu korist, a malim odriču i ono šta njima očito i bjelodano pripada i zašto su prolili more svoje plemenite, junačke krvi. Jadransko je pitanje riješeno! Nek se braća neoslobogjena žrtvuju do boljih prilika za jedinog brata, prijatelja i za- štitnika — našu državu ujedinjeni! Srba, Hrvata i Slovenac? Teško je njima, očajno teška ali ge manje- teška je i mučna i za nas ova gorka čaša, koju treba da ispijemo na kraju krajeva, iza toliko grozne patnje i čekanja! Naša ra- dost, baš zbog još neoslobogjene braće, i nije radost, no samo česovito oblakšanje | prikupljanje sila za nove žrtve i podvige, koji nam predstoje i za koje treba da se spremimo i ojačaimo. U ovom sudbonosnom času sve su naše misli i osjećaji upravljeni. tužnoj braći našoj! Nek stegnu oni junačko srce, nek trpeljivo snose ; mi ih ne napustismo, mi im ne mogosmo: ovaj put da pomognemo ; to nam je u nesreći utjeha; to nam je ovim vremenima apatije i nesre- gjenosti ponos i okrijepa ! Neokaljanu čast predajemo svojim sinovima, a unuci naši,znadamo se, da će dočekati, ako ne već i sinovi ono što mi do sad ne mogosmo pod jačom silom prilika i pod obijesti i bezakonjem trule i preživljele stare Evrope ! a . 4. Sj | | ke Da živi u jakoj i sregjenoj do brzo državi našoj sloga i bratstvo; nek nam je svima, uz unutrašnje jačanje, na-- predak i blagostanje, uvijek i neprestano pred očima i u srcu Misao i osjećaj dužnosti prema braći, koju na tešku žalost i našu i njihovu, dijele od nas državne granice, a svete veze krvi i ljubavi, sad, u ovom času i docnije, više no ikad spajaju i sjedinjavaju. : | | | : Da žive braća pod tugjinom ! Proklet bio ko dužnost svoju prema njima ikad zaboravio ! Evo telegrama, koje smo po ovom pitanju do sada primili : Beograd, 10. nov. Jugoslovenska delegacija provela je na okupu i savjetu vrijeme od sinoć cijelu noć i danas u srijedu cijelo prije podne. Talijanski odgovor glasi, da Italija pristaje na retilika- ciju granica na sjeveru, daje nam Idriju i Logatec (7000 duša). Traži kopneni dodir sa riječkom dr- žavom i suverenitet nad Zadrom. Naša je delegacija prihvatila talijanske zahtjeve; pristali smo, da lta- lija dobije suhozemnu granicu sa Rijekom, koja ima da bude slobodna država. Pristali smo takogjer na suverenitet nad Zadrom. Mi dobivamo Vis i sva ostala ostrva, osim Cresa, Lošinja i Lastova. $v. Margarita, ll. nov. (popodne). Sastala, se jugosl. i tal. delegacija na plenarnu sjednicu. Ovoj sjednici po prvi put prisustvovao je voditelj zapisnika, koji je stilizovao pojedine zaključke prama sporazumu, stvorenom dan prije. Pošto je postignut definitivni sporazum u pitanju granica u Julskim Alpama i teritorijalnog spoja nezavisne države Rijeke s Italijom, prešlo se na raspravu 0 ostalim pro- blemima. Debata s obije strane bila osobito živa. | a E 2 Beograd, iL. nov. Dalmacija osim Zadra i Lastova nama, Cres i Lošinj njima, Rijeka slo- bodna država kontinuitetom sg Italijom. Cijela Istra njima. Kote Alapa sa Snježnikom njima. Talijani ustupiše nama Idriju i Logatec. Još su u pregovoru dstale potankosti za okoline Rijeke i Zadra. Stvar se raspravlja u detaljima. &.