s a BE Pars > o S i SE oni o di moga 1 maris oma ax Koko sti 2 dy sk sa ra HAPO JI: Bplk& mH : | Neka se “imjetnosti povrati njezin dom. Stari su ga sagradili za procvat u- to nagrađivali umjetnike, koji su dolazili pod njegov krov. Očekujemo i državnu potporu. Dubrovnik to zaslužuje kao naš najstariji umjetnički i kulturni centrum, opaizbog glasa, koji radi svojih ljepota uživa i sd granica naše domovine; grad koji je nadahnuo djela Gundulića i Voj- novića; grad, koji su nebrojeni umjetnici, a među njima veliki Meštrović, odabrali za hram svoga stvaranja, zaslužuje da ga cio narod pomogne. To je dug, koji se du- guje njegovoj umjetničkoj i kulturnoj pro- šlosti. | Hau Jlonmucn. EpuerHuoBu, 12. mapra 1921. UecruTy Cpua Cnaco MurpoB JoBo- Bih y Can Ppamuucky cakyriuo je usmeljy mjetnosti; oni su gostoljubivo primali i-boga-- id : cBojujex seM/baKa 59. nomapa sa caujenua Huujy CrankoBa BykoBuka c Kamenora, koju it je y csoje pujeme necperuum cnyuajem u3ry6uo oGa oka nyuajyhu o jenaoj upkBe- HOj CJraBu u3 manikyna (npanruja). Ilome- HYTy CBOTy: nocnao je y ueky Iipeko CBo- ra napoxa Mapka CraHuiunha, na My OJ HOCHH U€K NpOMjeHH M HOBAL YPYUH. Y Ty CBPXy NIpHIOXHIEe NO 9 OJAPA: Cnaco M. JoBoBuh, Musau BD. Cranumiuh, Murap OGpazosuh, Hukosa Kyjauuh, .Hu- KoJa O6panoBuh, Illnapo M. ByKkoBuli»Kp- cro MunocaButi, Aunpuja Barruh u Mapko Mannuh; no 2'/, zonapa: Murap Illkeno u Musau CrnagoButi; no 2 nosnapa: Ilyuman A. ByKoBuh, 2KuBko Kyjauuh, Ilerap Manjuhi u dby6o ParkoButi, a 1. nosmap: Ilyman By6ay1o. PA C Tora Heka je uacT u XBAJa r. CaKy- IIJbAUY KAO H CBHMA F.F. NIpHJIATAUHMA, KOjH ce yuecpehenor cuiujenua cjeruiie. Uskrsne ;praznike čestitamo našim cijenjenim pretplatnicima, saradnicima i pomagačima, kao i svima ostalim čestitim sinovima našeg naroda — katoličke vjere, želeći od srca, da ih provedu u zdravlju i svakom zadovoljstvu. Lične vijesti. Stigao je s gospogjom suprugom u naš grad, gdje će se zadržati do kraja ovog mjeseca, priznati naš nau- čenjak g. Dr. Jovan Cvijić, prof. geografije na beogradskom universitetu. Zelimo im najugodniji boravak u našoj sredini., Nagjena slika g. Murata. Kako smo izviješteni, nagjena je ovijeh dana-u beo- gradskom narodnom pozorištu poznata slika našeg čuvenog g. Marka Murata »Priček Cara Dušana u Dubrovniku“, koja je sve do tada smatrana bila kao izgub- ljena. Imenovanje. Gosp. Danilo Petranović, profesor pri ovdašnjem ženskom prepa- randiiu, bio je imenovan kot. školskim nadzornikom u Kninu. Našem zaslužnom i vrijednom prijatelju najiskrenije česti- tamo, željom da nastavi svojim radom na književnom i kulturnom polju. Čitulja. U ponedjelnik veče preminuo je mjesni trgovac, g. Niko Radulić, u 69. godini života. Radi dobrote i poštenja uži- vao je opće simpatije megju gragjanstvom, Vječan mu pokoj, a teško ožalošćenoj po- rodici naše iskreno saučešće. Za očuvanje Uboškog Doma (,Domus Christi“). Ova plemenita. naša mjesna ustanova, zasnovana još god. 1347, koja je.vršila savjesno svoj humanitarni zada- tak, te pružala krova i hrane ostarjelu i siromašnu pučanstvu, boreći se sa svim teškim mukama i nezgodama za vrijeme strašnoga rata i poslije, iscrpila je sve svoje fondove i sigurno će da propane, ako je ne spasu na vrijeme svojom da- = režljivošću u prvom redu sinovi grada našeg i. okolice. Njih proglasom svojim pozivlje sad naročiti odbor, pa bili oni u Dubrovačke vijesti. X 0 državi našoj ili tugjini: ,da uzdrže domaće ustanove i da ih čuvaju, kao što su neg- da čuvali Rimljani svoje penate“ ... ,U bezbojnosti novih vremena, kad se ruše sve stare tradicije i svetinje, u epohi, kad se bezglavo drma temeljima država, da nad njihovim ruševinama zavladaju slije- pa načela masa, koja nemaju jedne svi- jetle nenatkriljive ideje za faktičnim pro- vađanjem idejala o boljitku ljudstva, Du- brovnik, sa svojim dojakošnjim humanitar- nim ustanovama, stoji još uvijek kao div- ni spomenik svakom napretku, kao pri- mjer, da se svako zlo dade preteći, jer počimljući od ukidanja trgovanjem roblja godine 1416, pa idući dalje zasnivanjem nahodišta g. 1540, zatim otvaranjem javne žatnice god. 1543, i otvaranjem , Djevojačkog sirotišta“ godine 1663, sva je njegova hi- storija neprestano suzbijanje valova, što | ih bijeda, siromaštvo i nepravda mogu da izazovu, a realno provađanje zahtjeva de- mokratije u svojim najvitalnijim pitanjima.“ Ovo sve, pored ostalog, nabraja spome- nuti proglas, završujući ovim rodoljubnim apelom : ,Sinovi i kćeri Dubrovnika i nje- gove okolice, gdjegod biji, ne zaboravite da i do Vas zavisi kakav će 'da bude naš grad, te ne pazeći što će da dade drugi, svak po svome zdravu osjećaju,. u ime ljubavi za ovaj grad, koji je svima u srcu, dajte svoj prinos za dotaciju Domus Chri- sti, šaljući ga na Povjerenstvo Javne Do- brotvornosti (putem : Dubrovačke 'Trgo- vačke Banke — Filijalke Jadranske Banke — Srpske Centralne Banke — Narodne Banke — svih u Dubrovniku, za blagaj- nika gosp. Kosta Hoppe).“ 28. marta. Prilikom talijanskih prosla- va aneksije naših krajeva, po čitavoj na- šoj kraljevini priređuju se žalosne mani- festacije. ,Jugoslovenska Matica — Po- družnica Dubrovnik“ odredila je 28. 0. m. kao dan takove manifestačije. Stoga po- ziva čitavo građanstvo Dubrovnika, sva društva i cjelokupnu omladinu da učestvuju u povorci, koja će se = sakupljati pred Općinom, a na 11 sati krenuti gradom ; poziva vlasnike dućana i javnih lokala, Ž da zatvore svoje radnje od 11—12 sati; apeluje na svakoga da priloži u fond Jugoslavenske Matice“, koliko može M kako može. Samo, — svak neka dade! Jedino tako može da se računa na uspjeh. »Jugoslavenska Matica“ ima da bude vid- ljiva spona između slobodnih i neoslobo- đenih Jugoslovena. . Pučanstvo Dubrovnika. Po najnovi- jem popisu bile su prisutne u našem gradu 13.352 osoba. Od ovih je: muških 6.441, a ženskih 6.911. Po državljanstvu: S. H. S. 12.308, stranih 955, još neodlučeno 89. Po vjeroispovjesti: pravoslavnih 1907, ri- mokatolika 11.189, grčko katolika 11, evan- gjelista 13,. muslimana 124, izraelaca 98, drugih 6, bez konfesije 4. Materinski je- zikom govore : srpski ili hrvatski 12.014, slovenski 180, drugi slavenski 546, ru- munjski 1, talijanski 337, njemački 126, magjarski 23, arnautski 41, drugi 84. Privremeno odsutnih muških bilo je 516, ženskih 191. Domaćinstva je bilo u svoj općini 2790. Novo centralno grobište. Izmegju to- liko potreba, koje osjeća Dubrovnik, u pr- vom redu, pored pitanja vodovoda i ka- nalizacije, spada i uregjenje novog. grobi- šta. Poznato _ nam je iz pouzdanih poda- taka, da na groblju .Sv. Križa još ima mjesta samo za 6 ili 10 grobova. Još prije rata dubrovačka se je općina bavila ovim pitanjem, te nije čuda da nakon 7 godina ono izbija u cijeloj svojoj aktuelnosti. Vi- djevši da ddjakošnja grobišta ostaju na najljepšem položaju Dubrovnika, gotovo u srcu predgrađa Pila, a da je neumitna po- treba naći prostora za novo grobište, preporučamo zauzetnom gosp. općinskom upravitelju; da ne baci s oka ovo pitanje, no da se nastoji već sada pripravljati plan za nuovo grobište, koje će biti zajedničko svim konfesijama. Dubrovačke isprave iz bečkog dvor- skog arhiva. Poznato nam je, da je na- ročita komisija iz Beograda dobavila iz Beča sve isprave, otete iz dubrovačkog arhiva za vrijeme austrijskog gospodare- nja u Dubrovniku, te da će i te čim prije biti povraćene Dubrovniku, U svrhu da se može kontrolovati, da li su zapravo sve bile povraćene, upozorujemo Pokra- ijinsku Vladu, da preko naših delegata za razgraničenje i podjelu upravnih arhiva u Zadru dade potražiti u arhivu namjesništva spisak, sastavljen negdje poslije godine 1830 o svim dubrovačkim poveljama, is- pravama i fermanima, što su bili prene- seni u Beč. Znamo da taj spisak postoji, a bio je sastavljen za vrijeme podnamje- snika Ghetaldića od Dubrovčanina Betere. Dovoljno je obratiti se na arhivistu Bčt- nera da ga iznađe. Mjesni ,Soko“ priregjuje na uskrsni ponedjeljak, dne 28. ov. mj., veliku zaba- vu s plesom, u korist svoga fonda. Poče- tak u 8 sati na večer. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zahvalnošću. Ko pometnjom nije primio poziv, a želi sudjelovati za- bavi, neka se obrati na tajnika, brata A. Benussi. postojanosti, juniaštvu i pobjedama, nacio- nalno se uzdiže i učvršćava u narodnom ponosu. Bolje i odgojnije knjige za to ne da se ni zamisliti. Ona je izvojevala pravi triumf ideji nacionalizma i morarhizma, a zbog obilja dramatskih scena, zbog raz- novrsnosti gradiva, poučnosti i ljepote stila i svih drugih odlika i dobrih strana zaslužila je, da je svaka iole imućnija kuća nabavi i sačuva kao najbolju odgojnu knjigu, kao prvi i najveći istorijski roman u srpskoj književnosti. Da izvede ovako zamašno djelo i postigne mu svu zanim- oljivost i znanstvenu vrijednost, vrli ineu- morni njezin pisac .savladao je goleme poteškoće, pretraživši i proučivši, uz sve . naše istorijske dokumente, još i mnoga djela: grčka, francuska i njemačka, čim je . roman postao potpuniji i zgodnije odgo- vorio svom velikom zadatku. Bolje se i više nije niko mogao odužiti svom narodu, no se je odužio g. pisac ovim svojim ro- manom, s toga nek mu je i snaše strane najtoplije priznanje i zahvalnost ! ; Osobitom su opširnošću ljepotom i žarom opisani odnošaji Dušanovi s Du- brovnikom, kao i veličanstveni njegov priček u našem gradu, te i sve slave i svečanosti u toj prigodi. Vrijedni gosp. pisac u ovom djelu odužio se je na spe-, cijalan način svom osjećaju prema onom gradu, u koji je prvi ušao, na čelu slav- nih srpskih vojnika, dični njegov sin, pok. Milan, kome je i posvećen ovaj roman, u kome gradu i sam pisac evo već dvije zime provodi, uživajući u starosti na na- šem moru plodove i svojih muka i na- pora za opće dobro i ujedinjenje jedno- krvne braće. Do sad je izišlo samo izdanje ćirili- com, a pošto je isti štamparski zavod ste- kao pravo i za izdanje latinicom, prepo- ručujemo mu, da što prije preuzme i taj posao, radi onog dijela našeg naroda koji nije vičan ćiriliskim slovima, a koji je ne manje željan da pročita ,Cara Dušana“ i kome je ne manja potreba da se okoristi svim onim što mu može da pruži ova ri- jetka i prekorisna narodna knjiga. Kpav Ierap I. Kapaijopijesuhi u Pe- reHT AjekcaHjiap. 3a Hapoj 4 OMJAJLKHy nanucao : Zlanuno Ileiipanosuh. Ilpyro u3- nane hupunuuom). Ilujena 2:50 Junapa. Mu cMO ONIIHPHO NPOFOBOPHJIH O TIP- BOM njjay OBE KibHre, Koja je 3r0/HO 0- Gpaijeda, Harnucana uucTuM HApoJIHuM je3u- KOM, CAJIPKAjeM 3AHHMJbHBA HM NOyUHA, NAK Ce JAKQ uuTA. Cana je usumuo Ipyro u3- JAibe, Jep Ce 34 KpaTKO BpujeMe NpBo pa- ovan a TO je zoka3 o mMjeponaBHocTu Haier Čyza, o caBpeMenocTu u 1o6poj crpa- HH CAME KIbHTE, KAO M TO, JA je OJIFOBOPHJA yKycy duraona. Hbena Tenuenuuja ua npe/ CTABH INHPHM HAPOLHHM CJIOjeBAMA BHTELIKA njena Hauiux Bnanaoua ycnjesa je u MH ce TOME HCKPEHO palyjeMo. Ki»ura je y3 TO jom npenopyuena oj raBior_beHepajuuraća, OnepaTuBHo ojre- Jieibe, KAO. 3TOJIHA M KOPHCHA_ JIEKTHPA 3a Bojuuke, a oz Ilokpajuucke Bjiane y Cru- TV, NIKOJICKO OJEJICIbE ZA IIKOJIC H KIbHKHHLE. HaGaB;ba Ce M3PpaBHO KOJI CAMOF CIIH- careva y [lyG6poBHuky. 5 Preporučujemo gragjanstvu, da se i odazove što mnogobrojnijom posjetom u I korist ovog našeg vrlo potrebnog i pd triotskog društva. ca g Narodna Ženska Zadruga, koja se uz ostalo već godinu dana bavi vrlo uspješno | čuvanjem i promicanjem narodne umjet+- nosti, držala je kroz januar, februar i te- kući marat vezilački itečaj u Pridvorju i | Gjurinićima. Tečajeve je polazilo 60 uče-| nica. Radi domaćih poslova, da im se ola- koti polaženje tečaj je držan tri puta dnev- no. Najvaljanije učenice bile su nagrađene. Pošto nastaju poljski poslovi, tečajevi u Konaviima bit će prekinuti o uskrsnim . praznicima do zgodnijeg vremena, a kroz april otvoriti će se vezilački tečaj u Cavtatu. Prilozi ,Naroda“. Gosp. Uroš Joka- nović priložio: je u fond našega lista kr. 40, na čemu mu uprava srdačno zahva- ljuje. Pohvalno. Da počaste uspomenu bla- gopokojnog kapetana Iva Castropila polo- ožiše u Zakladu Jubilarnu za početnike u 4pomorstvu gg. Luko Bona i Dr. Baldo Ma- rinović svaki po K 100:— Regentov put. Čitamo u beogr. ,Po- litici,“ (broj od prošle nedjelje) : ,Presto- lonasljednik Regent Aleksandar posjetiće u maju Zagreb. Osim toga on će prisustvo- vati i prenosu kostiju vladike Petra Pe- trovića Njegoša na Lovćev i obići će tom prilikom i Dubrovnik. z Obalna paroplovidba u Dubrovniku prirediće i ove proljetno-ljetne sezone iz- lete u obližnju dubrovačku okolicu, sa svo- jim udobnim parobrodima, što se stavlja do znanja p. n. općinstvu, nadasve stran- cima željnim uživanja na moru i divljenja romantičnim predjelima Dubrovnika. Prvi društveni izlet, ako bude vrije- me dopustilo, biće u ponedjelnik, drugi dan Uskrsa, na Trsteno. Umrli od 7. jan. 1921. U gradu i pred- gragjima : Tone Depolo p. Kuzme 80 god. | -— Andrić Vjera Spirova, '/, god. — Me- negallo Frano, 2 mj. — Kosović Marica, 2 god. — Stanić. Ane Stijepova, 75 god. — Berać Gjuro, 70 god. — Carević Gju- ro, 67 god. — Serragli Josip, 3 dana. — Beresnević Irma, 2!/, god. — Pini Josip, 64 god. — Roščić Lucija, 16 god. — Le- čič Radosla% Gjurov, 9 dana — Mandrak Vedran Ivov, 4 mj. — Smodlaka Jadran . Gjurov, 5 mj. — Felice Leone Valenzin, 82 god. — Vukić Rade pok. Mata, 74 god. — Franasović Anka 14 god. — Čučka A- ne p. Antuua, 73 god. .— Romić, mrtvo rogjeno — Pekas ud. Kate, 75 god. — Castropil Ivo, god. 59 — Ljubo Jerolim Marčelić, 23 god. — Staka Marija Perova, 1 '/» god. — Monopoli Natale, 69 god. — Ana Pavlina, 78 god. — Laneve Vlaho 54 god. U Gružu i Lapadu: Ivo Milošević llijin i Francesco Stabile, umrli pri poro- gjaju — Buratović Matija, 77 god. U Župi i na Brgatu: Čumeljan Ivo Ivov, 14 mj. — Miloslavić Antun p. Krile 80 god. — Grbić Anica p. Mata, 65 god. — Vojvodić Frano, 66 god. — Kisić. Cvi- jeta, 90 god. — Turović Frane Katina, 2 mj. — Selak Ivo p. Petra, 75 god. — Vašić Pero, 8 dana — Katić Luce Božova, 31 god. — Orepić Mare Nikolina, 76 god. — Martinović Mare Lukova, 12 god. MHainosnije suijecru. ad ponedjenik je izvršena rekon- strukcija kabineta. Ministrom za socijalnu skrb postavljen je Dr. Kukovec, trgovine Dr. Mehmed Spaho, vjera Miloje Jovano- vić, privrede Pucelj, gragjevina Joco Jo- vanović a narodnog zdravlja Dr. Kara- mehmedović. | — Kao represaliju zbog toga, što je vlada austrijska odredila, da se ne pri- maju u službu u Koruškoj ni učitelji ni uči- teljice slovenske narodnosti, predložila je ljubljanska vlada ministarstvu prosvjete, da se zatvore sve njemačke gragjanske škole u Sloveniji, kao i realka njem. u Mariboru i gimn. njem. u Ljubljani.