KI

Ps o dini o.

bb: 18

anne

% e

M teć
Izlazi Srijedom u godne.
Pretplata: za Dubrovnik,
s šonašanjem na kuću mjeseč-
no K 8. Poštom za Dubrovnik.
i cijelu državu na mjesec K 8.
Na duže vremena surazmjerno.
— Pojedini brci K 2.
Plativo | utuživo u Dubrovniku

*

ki

: E lly6posnuk 4. Maja 1921.

Ton. III.

pz

| CIJENE OGLASIMA:
| lem. visine u širini
 Istupca 3 din. (12 K)
# Priopćenja i zahvale
10 K redak. Stalnim
oglasivačima — popust.

“: so

st za politiku, privredu i književnost. Ze oJlacT 34 NOJIMTHKY, NPUBPELY M KIGHIKEBHOCT.
Uredništvo i Administraciia : pomeo Vlasnik i i magna ODBOR NARODA I desi dika e .
ja: Ulica Lučarica 360. adasen dos BEKA Gnškov. I > Cpneka IIramnapuja — Hy GpoBHuk.

AyOpoBnuk 3. Maja 1921.

Hma KO HaC NoJuruuapa uuja  zpa-
BONpaBHA uleosornja nuje jou noxuBjea
TEM€J6BHY H PAJAKAJIHY EBONYIHjy Munja
NOJIHTHUKA CXBATAIA KAO 34 uiran ne he
HHMAJO Za NPeKOpAYEe one rpanune koje cy
Oe V€EHEP&IHO  OlpebhuBane 34 Bpujeme
HaNI€ ,IAprraMEHTAPHE“ GOpGe nporuB Ay-
crpuje. Tu nojmuruuapu Koju cy ce ragu 3a-
BCCTH MAJIHM H CHTHHM CTPACTHMA, IIJIeMEH-
CKHM M BjepckuM, joni yBujek FrOBOpe o He-
KAKBOJ »X€ETEeMOHHjH“ CpTCKOFA_ mJEeMeHA y
OBOj ZIPKABK M joni ysujek rpy6e uujemoM
CBHJeTy O OmacHocru KOja šanajom zujesy
HapoJa NpuHjerH on ucroune Gpahe, y mre-

. MEHCKHM H BjeEPCKHM TIHTAHHMA.

Mu umMaMO za ce 6opumo NpOTHBy iiBa
JAXKHA MHLDBEIPA H NPOTHB  IBHje  OnaCHKE

uponaraHje. IIpBo je JIa2KHO MMIUbEIBE ILA

CPNICKO IIIEME XOKE LA NOMHHHPA HAL OCTAJIA

IBA IJIEMEHA Y INOJIHTHUKOM XKHBOTY, 4 IPY-

TO j€ JIAKHO MHIIJbEIb€ LA Ce KATOJIHUKA
UPKBA 3ANOCTABIPA Y OBOj APKABH, JA Ce
ibe3HH€ CNOGOJE OrpaHHuaBajy H Ia CE IbeH
pan CnpjeuaBa Oz CTpaHe npaBocnaBne Be-

une. HanporuB, Behe Bjepcke ToJepanunje.

HETO IITO je KOX Cp6a, nema Hurjije, ona je
nocrasa aeremnapna. /lo cana CMO HMAJIH
NPHJIHKE IA BHMAHMO KAKO HAIIH XPBATCKH
penyOJuKaHnu, penepaiucTe u cenaparucre
nokyniaBajy za crpaHu cBujer sauurepecyjy
34 ,XPBaTCKO“ IIHTAIbeE_ H 34 ,KC/bE“ XP-
BATCKOT HapOjla> Caja BHJIHMO Ja Ce H HALI
UPKBEHH KATOJIHLH3AM IIOTPY UHO Za HMGOP-
MHE dpanuyćky, no upkBu, 6Gpahiy o cTa-
I>Y KATOJIHUKE UPKBE KOJ HAC. KH oBu cy
Ce, BIJELA, ZAHHTEPECOBAJIH M AHTAIKOBAJIH
34 CTBAp HAuiMx karTosuKka. Mu ce nak c
HaLIe CTDAH€ UVLIHMO KAKO H3BjeCHa FOCIIO-
Ja He BHJEe a I6HXOBO  LJE.IOBAIbE HEMA
NO.IHTHUKOF TAKTA H LA HMA CAMO TE IOC“
IBEEMNE JA HAILE OTIITE HAPO/HO NHTAIBE
CTBapa cBe BHILIe HenoBjepeia 4 CyMIbA KOL
crpanora cBujera y 1oćap pa3BuTak Hale
npxaBe. A Kpaj TaKOBA CT4Ib4 CTBAPH MOTY
na Ce KopucTe caMO Haluu cycjeju, jep ce-
laM HaNIHX Cycjena 3Hauu cemaM Hauiux
HenpujaTeJba.

Aau uma jegua crBap Koja Hac joni BH-
lie uyzu. Ta nponaraHja, M IJIeEMEHCKA H
Bjepcka; Bpuuu ce, darnena, ua jezioj Msiy-
3HjH, Ha NPEJMOCTABLIU JA MH TEK CAJA H3-
rpahyjeMO Haniy 1pxaBy u na npeMa Tome
crpane uurepBenuuje Mory za 6y,1y onpaB-
JaHe H NO3BOJBEHE, LA GH TNIOLyNPJE HHTE-
pece 6uo jezue 6umo upyre crpane. Nlon-

CTA, FOBOPH Ce H TIHIC Ce MHOFO O H3TPA-
buBaiby Hale np»xaBe, aim Ta uarpajuba
HHJE CIIOJBALIIGRA HETO UHCTO YHYTPAIIIBA,

oMu, Kao npaBa, nocrojuMo Beh on 1 1e-

uem6pa 1918 — gana yjenuibeia, koju je
CTBOPHJIA BOJ6A HAPOLA NPEKO IBETOBHX TIPEJI-
cTaBHHKa. Mu CMO, JLaJbe, H CMATPAHA KaO
Ip»KaBa, jep uMaMO Hu cBoje 3B4aHHuHe npeJ-
CTABHHKC KOJL CTPAHHX BlAJA, HAjZAJL, MH
CaMH HuMaMO jezuy, Haiiy BJajty, jeLaH, Hall
napsramenar 4 jeniy, nany Bojcky. Mu cMo
Ip>KaBa, MH CMO Chara na Kojy ce pauyHa.
Ilosurusupama Hua Guo KojuM npernocraB-
KaMa KOje Ce HC TEMEJbE HA NPHHLHIIY OBOF
Beli FOTOBOF UHHH, MH CMATPAMO K4O NPO-
THUpxaBHa. Kako peKOCMO, MH. HMAMO  je-
laH, HAII Naplamenar. 3akoH je cBakome
oGeaGujejuo npaBo a, nyreM u360pa, y3-
Me CroGoJHa yuenilia_y  yHyTPaInibeM H3-
rpahuBaiby name upxaBe. Hapoj je u no-
CIAO y napaamenarT čBoje naprujeke npel-
CTABHHKE KOjH CY y CBOJHM IPOFrPAMHMA HO-
HHJjEJIH XKEJbBE HAPOJ/LA, LA MX KOJIHKO je MO-
ryhe Bule, y NapJraMeHTy, napsraMeHTapHuM
NnyTeM u MeTojaMa, ocrBape. [lapsramenar je
naksie jemuno mMjecro rije MOry a ce pu-

. jemaBajy Hauua Omura HauHoHaJiHa, KyJIryp-
.Ha, Ipyuirsena na u Bjepcka mnuraia. 1y,

H CAMO Ty, y napsaMeHTy, u3pahjyje ce cara
Hala IpKaBa, a He HH y PumMy, HH y Ila-
Pu3y HH Ha KOjeM IpyroM MjecTy.
Crununa Paguli ue he za zolje y nap-
JaMeHaT, OH xoie za 4 Labe Hrpa Heky
yJory xpBarckor Kkap6oapa u za cBojom
HEITIAMETHOM AHICTHHEHUHjOM MH JAJBE CaMO
noKka3yje HecaBpeMe€HOCT H GOJIECHY M.1Y30P-
HOCT CBOJHX IOJIHTHUKHX H PIKABONIPABHHX

 CXBATAIPA Y JLAHAIILIBEM MOJEPHOM NApJA-
 MEHTAPHOM XKHBOTy. KO xOh€ a He IbEr0-

BHM HNyTeM, COGOLHO My je; KO He he ma
HCKPeHO H IOLITEHO NPyXKH CBOjY CaPaJuby
ik za Ca BHUIC O36M/BHOCTH  H TPE3BEHOCTH
NPHCTyNH NOJATAHOM, TIPOMANIJBEHOM 1 NA-
TPHOTCKOM NpOuHIIKHABAH>Y HALIHX YCTABHHX
H NapsraMeHTapHux rnuTaiba, Taj MOE za ce
ouMapa koz cBoje kyhe, cro6onuo my je.
Aviu jeguo urak TuMa MOXeMO peku: Bpn-
jeme JIyja XIV, Masapuna, Puuube-a u mara
nponno je, u CBAKO CTPAHO JIVIMTAIbE, IIO-
MOhy NOBAMIIHPeHHX CPEIbGEBJEKOBHHX ME-
TOJLA, Y YHYTPALIIbE IOCIOBE HAIIE APKABE
HHje /1O3BO/beHO, FOCIIOJLO !

Jedan pogan upljuvak.

U nekim krajevima naše velike otad-
žbine, naročito u jednom dijelu Dalmacije,
inficirani su neki redovi inteligencije, a
preko nje i djelovi širih narodnih redova,
ne znamo tačno ni otkuda ni sa koje
strane, epidemijom destruktivnog pokreta
u prilog primanja imena Jugoslavija za
naziv naše narodne države. Sama po sebi
epidemija je, ma da u svom početnom
razviću, i vrlo karakteristična i za naš

život dosta opasna, a

š ž Eo
po tendenciji svojoj
. reklo bi se, izvoru odakle ona poliče i
sumnjiva i anacionalna i antidržavna.
O imenu Jugoslavija bilo je u nekoli-
ko mahova govora u našem listu. Mi smo
jasno i sa argumentacijom bez prigovora
istakli i naročito podvukli, da je taj naziv

oskrojen, upravo rđavo preveden sa  nje-
imačkog Siidslaven; da je riječ sastavljena,

protivu sviju pravila i duha našeg lijepog.
jezika, iz jedne naše i jedne tuđinske,
našem jeziku nepoznate riječi; da je, da-
kle, riječ Jugoslavija prava jezična nakaza,
Naglasili smo, ne jednom i ne bez bola,
da je taj naziv djelo vjekovnog našeg
narodnog neprijatelja; da je plasiran i
ubačen u redove jednog dijela naše inte-
ligencije sa teritorija pokojne Austro-Ugar-

ske, s očiglednim ciljem negativnog zadat--

ka, na ustuk zdrave narodne misli i ostva-
renja narodnih ideala. Iz sviju naših kon-
statacija izveli smo ispravan i jedino mo-
suć zaključak : da je i nepametno i nepa-
triotski insistirati, uzevši objektivno i sa
iezičnog i sa nacionalnog gledišta, na ne-

promišljenom traženju, da se naša lijepa

iprostrana država, stvorena naporima žr-
tava čiste i neokaljane nacionalne svijesti,
krsti takvim tuđinskim i nakaznim imenom.
Rekli smo još i to, da nije ni oportuno ni
državnički mudro nametali narodu tuđins-
ko ime i zato, što takvi i slični pokušaji
dovode redovno do negativnih rezultata i
unose zabunu i nezadovoljstvo u narodne

redove. A kome je to potrebno i u čijem
NENO > drrtenestt“ —

ostavljamo na ocjenu
onima koji pretpostavljaju tuđinsku kon-

cepciju vjekovnim takovinama narodnim.

Treba na ovom mjestu sa svom izbilj-
nošću podsjetiti, da je ova epidemija izbi-
la baš u času kad se najveći dio našeg
naroda, i to onaj zdraviji — ne ustručava-
mo se kazati, — odlučno izjavio protivu
tuđinske nakaze:; treba sa zabrinutošću
apostrofirati, da se epidemija pojavila u
času vrlo ozbiljne unutrašnje situacije
državne, u vremenu najaktivnijeg podri-
vanja državnih temelja sa strane na. ko-
joj su destruktivni i tuđinski elementi, i
da se širi, srećom ne baš suviše mnogo,
u prilikama kad nije neopravdano postaviti
pitanje: da li će sadanja Ustavotvorna
Skupština imati dovoljno snage za dono-
šenje Ustava, utvrđivanje solidnih temelja
naše države 2! Da, treba još jednom pod-
vući i svom jačinom glasa udariti i istaći :
da se je ova ružna epidemija javila nepo-

\ up
\ a

sredno poslije nemogućnosti da nakazno
ime Jugoslavija prodre u ustavnom odbo-

ru pod okolnostima koje se ne smiju

ignorisati.

Otkada i sa koje strane ova epidemija
svakojako austrijskog porijekla ? Po našem
dubokom uvjerenju ona je jedan pogan
upljuvak sa strane gdje se ne želi naše
državno konsolidovanje. Kao što je sam

. naziv Jugoslavija tuđinski, neprijateljski,

i po roditeljima i po ređenju i po kulturi,
tako je i ovo inficiranje i njegovo poten-
ciranje, sa podrškom vjerujemo nesvjesnim,
i nekih naših sinova, koji još ne mogu
da se otresu austrijskog duha i mentali-
teta, djelo sa strane, ne nikako prijatelj-
ske ni našem narodu ni našoj državi.

Nama je potreban zdrav i trajan mir,
da bismo što brže i što racionalnije došli
do Ustava, do osnovnog državnog zakona,
čije je donošenje i primanje uslovljeno
odbacivanjem nakaznog imena Jugoslavi-
ja. Ni za čas ne smijemo smetnuti s uma,
da bez Ustava ne _ može biti konsolidova-
nja države, i da on ne može biti primljen,
bez ogromne opasnosti i po narodno i po
državno jedinstvo, nametanjem i tenden-
cioznog i nenarodnog i nakaznog imena
državnog. '

Ne treba velike državničke mudrosti
i duboke političke pronicljivosti da bi se
uočila prednost i nadmoćnost onoga što je
za državu bitno nad svima a prvenstveno
bezbojnim ili još gore tendencioznim for-
malnostima. Ako narod, vremenom i pod
drugojačim okolnostima, primi naziv Ju-
goslavija, i tu, dakle, tuđinsku nakazu,
što je, po našem mišljenju, vrlo sumnjivo,
niko to neće moći spriječiti, kao što ne
može danas nametnuti nešto protivu volje
narodne. Pitanja, kao što je ovo o nazivu
države, treba ostaviti vremenu i prirodnoj
evoluciji. Danas moramo raditi, u prvom
redu, na bitnim uslovima državnog kon-
solidovanja. A svima onima koji, svjesno
ili nesvjesno, unosć zabunu i nemir u naše
narodne redove i samim tim sprečavaju
pravilan rad na uređenju i podizanju dr-
žave, može se punim pravom doviknuti :
Ostavite se, ljudi, ćorava posla, ako ne
želite da izazovete vrlo opasnu kon-
tra -akciju i da vas narod kamenuje i krsti
imenom svojih neprijatelja 1...!

B.

Agitacija za , Jugoslaviju“.

Što se bliže primiče glasanje za ustav,
sve se intenzivnije vodi akcija, da se iz
imena naše države potpuno izbriše ime
Srbin. Drže se skupštine i zborovi, dono-
se se rezolucije, u kojima se traži, da se
naša država nazove ,Jugoslavija“. Za tu
akciju ispoljuju se ne samo oni crno-žuti
elementi, koji su prožeti jezuitskom mrž-

Antonije Vučetić.

Ustrišci o Cavtatu prije rata.?

vanje i predavanje.

Cavtat je Dubrovniku na jugoistoku,

odaljen od njega samo šest engleskih mi-

kojoj podnevno

lja ili 105 km po moru; mjesne vatre:
njačice voze se od jednoga do drugoga u
tri četvrta časa, a najbrže parne lađe mo-
gle bi prevaliti ovaj put u malo minuta.
Drevni Epidavar, divno krasan, pod po-
smijehom svojeg  azurnog neba, iskićen
bujnijem rašćem i miomirisnijem evijećem,
sjedeći na tišini, plavetnog Jadrana, po
' sunce prosiplje mirijade
blistavijeh alemova, gleda u blaženstvu
kao ljubezni otac kroz vanjski svoj vaze
duh svoje ubavo čedo, slavni Dubrovnik.
Gizdava Župa, među njima, hoće da ih
oba zagrli, te ugibajući se pritiskuje des-
nom slavno čedo a lijevom miluje. ljubaš-
kog babaika. Dubrovnik ge 'od miline ra-
kad sunce po

zigra prema svome ćaćku,
svjetlosti 1

podne izlije na njega ocean

žara ; tada njegovi bijeli dvori malone lebde
povrh zemlje u vazduhu kao da prelete
do ljubaznog oca a pri zapadu sunca za-
ljubljeno čedo primamljuje oko sebe naj-
gizdavije boje nebeske duge i zlaćene
pare višnjijeh strana, da se one divotno
oko njega prelijevaju iz jedne u drugu
po nebu i po moru, a onda razveseli i
obmami svoga ćaćka ; poslije u večer sa
dražesnijem treptenjem svojijeh  električ-
nijeh plamenova on nazivlje spokojnu noć
svome ćaćku Cavtatu. A kad čedo u jutro
opazi,da mu je divna zora zagrlila ćaćka, ovaj
čedu nazivlje dobar dan, šaljući mu uprav,
kad su vedri kratki dani, rijeke sunčani-
jeh Zraka, da ga one ogriju i razvesele a
da on može s njima raspolagati za svoj
božanstveni odaziv pri zalazenju dana.
Cavtat je na poluostrvu, koje se pred
kopnom račva u dva niska šila, oba pre-
ma Dubrovniku, te se uvijaju u luk kao
u konjsko kopito ili bolje kao u otvoreno
slovo; jedno je šilo sjeverozapadno prema
Župi a drugo uspored njega s jugoistoka.
Šilo sjeverozapadno, Rat ili RG, drži se

kopna vrlo niskom. prevlakom, širokom
malo metara ; njeno se zemljište prikazuje
kao naplava ili nasip, te je posve vjero-

jatno, da je bilo negda, u zaglušno staro ,

doba, malo ostrvce, a postalo je bilo opet,
kad su Dubrovčani stekli Cavtat, te isko-
pali jamu oko njega. Ali je- jugoistočno
šilo, Sustjepan, očito ništa drugo no pred:
brježje, koje se otiskuje od onog dubro-
vačkog primorskog gorja, te se od Srđa
proteže Župom i prelazi u Konavle svo-
lijem vrsima Čelina, Gradina i Sniježnica ;
a ovo predbrežje s Gornjeg Oboda i Ba-
bine Međe prelazi na Zvekovicu i Brijeg
te slazi valovitom crtom do Rta Sustjepan-
skoga. Vanjska strana Sustjepanskoga šila
je strma i kamenita a ovome šilu dalje u
pučini sa dva ostrvca, prvo je Bobara
put Dubrovnika s dugijem nizom grebeni
na svome jugoistočnome kraju; one su
vrlo rascijepane i dulje su nego sama Bo-,
bara. Za njima i za vanjskom ostrminom '
Sustjepanskog šila_ diže se iz mora veće
i plodnije ostrvce Mrkan, koje također
ostavlja za sobom grebeni put jugoistoka,
te se zove, Školjić od Mrkana.

Pred drugijem sjeverozapadnijem  ši-
lom prema Župi nalazi se posve nisko i
malo ostrvce, Supetar i greben Šuperka,
koja jedva izviruje nad morem. Ovo se
šilo završuje ,Kamenom od Galije“ (a zovu
ga tako, jer izgleda kao galijina krma) i
rtom, koji se zove ,Ponta od rata“ Oda-
vle sa strane obrnute prema Župi njego-
gova obalna crta uvija najprije uvalom
Ključica, pak izvija rtom ,Kuk“ i rtom
»spurjan“, za kojijem ulazi u , Tihu Malu“.
Između ovog šila i Zupe širi se prostrana

luka, zaklonjena od bure Zupskijem go-

rama pri njenoj sjevernoj obali. Straga
od Cavtata su dvije uvale Tiha mala, li-
jevo i Tiha velika, desno. Tihu malu za-
tvara sa sjevera rt Spurjan a Tihu veliku
Plosni Rat. Za ovom posljednjom obalna
crta uvija pred Žalom, pa pred Čistom
lukom, a izbija opet rtom Prahljivcem, pa

x V

se proteže niz Župu.
: More dakle okružuje Cavtat odasvu-
da, a Cavtaćani u brodarske i ribarske:
svrhe nazvali su more između Sustjepan-
skog rta i Mrkana ,Zaplo Veliko“ a more
od ,Ponte od Rata“ prama Župi ,Žaplo
malo“ a ono od Prahljivca_ prema kopnu
»Vala od Prahljivca“. (Slijedi).

PA