KI Ps o dini o. bb: 18 anne % e M teć Izlazi Srijedom u godne. Pretplata: za Dubrovnik, s šonašanjem na kuću mjeseč- no K 8. Poštom za Dubrovnik. i cijelu državu na mjesec K 8. Na duže vremena surazmjerno. — Pojedini brci K 2. Plativo | utuživo u Dubrovniku * ki : E lly6posnuk 4. Maja 1921. Ton. III. pz | CIJENE OGLASIMA: | lem. visine u širini Istupca 3 din. (12 K) # Priopćenja i zahvale 10 K redak. Stalnim oglasivačima — popust. “: so st za politiku, privredu i književnost. Ze oJlacT 34 NOJIMTHKY, NPUBPELY M KIGHIKEBHOCT. Uredništvo i Administraciia : pomeo Vlasnik i i magna ODBOR NARODA I desi dika e . ja: Ulica Lučarica 360. adasen dos BEKA Gnškov. I > Cpneka IIramnapuja — Hy GpoBHuk. AyOpoBnuk 3. Maja 1921. Hma KO HaC NoJuruuapa uuja zpa- BONpaBHA uleosornja nuje jou noxuBjea TEM€J6BHY H PAJAKAJIHY EBONYIHjy Munja NOJIHTHUKA CXBATAIA KAO 34 uiran ne he HHMAJO Za NPeKOpAYEe one rpanune koje cy Oe V€EHEP&IHO OlpebhuBane 34 Bpujeme HaNI€ ,IAprraMEHTAPHE“ GOpGe nporuB Ay- crpuje. Tu nojmuruuapu Koju cy ce ragu 3a- BCCTH MAJIHM H CHTHHM CTPACTHMA, IIJIeMEH- CKHM M BjepckuM, joni yBujek FrOBOpe o He- KAKBOJ »X€ETEeMOHHjH“ CpTCKOFA_ mJEeMeHA y OBOj ZIPKABK M joni ysujek rpy6e uujemoM CBHJeTy O OmacHocru KOja šanajom zujesy HapoJa NpuHjerH on ucroune Gpahe, y mre- . MEHCKHM H BjeEPCKHM TIHTAHHMA. Mu umMaMO za ce 6opumo NpOTHBy iiBa JAXKHA MHLDBEIPA H NPOTHB IBHje OnaCHKE uponaraHje. IIpBo je JIa2KHO MMIUbEIBE ILA CPNICKO IIIEME XOKE LA NOMHHHPA HAL OCTAJIA IBA IJIEMEHA Y INOJIHTHUKOM XKHBOTY, 4 IPY- TO j€ JIAKHO MHIIJbEIb€ LA Ce KATOJIHUKA UPKBA 3ANOCTABIPA Y OBOj APKABH, JA Ce ibe3HH€ CNOGOJE OrpaHHuaBajy H Ia CE IbeH pan CnpjeuaBa Oz CTpaHe npaBocnaBne Be- une. HanporuB, Behe Bjepcke ToJepanunje. HETO IITO je KOX Cp6a, nema Hurjije, ona je nocrasa aeremnapna. /lo cana CMO HMAJIH NPHJIHKE IA BHMAHMO KAKO HAIIH XPBATCKH penyOJuKaHnu, penepaiucTe u cenaparucre nokyniaBajy za crpaHu cBujer sauurepecyjy 34 ,XPBaTCKO“ IIHTAIbeE_ H 34 ,KC/bE“ XP- BATCKOT HapOjla> Caja BHJIHMO Ja Ce H HALI UPKBEHH KATOJIHLH3AM IIOTPY UHO Za HMGOP- MHE dpanuyćky, no upkBu, 6Gpahiy o cTa- I>Y KATOJIHUKE UPKBE KOJ HAC. KH oBu cy Ce, BIJELA, ZAHHTEPECOBAJIH M AHTAIKOBAJIH 34 CTBAp HAuiMx karTosuKka. Mu ce nak c HaLIe CTDAH€ UVLIHMO KAKO H3BjeCHa FOCIIO- Ja He BHJEe a I6HXOBO LJE.IOBAIbE HEMA NO.IHTHUKOF TAKTA H LA HMA CAMO TE IOC“ IBEEMNE JA HAILE OTIITE HAPO/HO NHTAIBE CTBapa cBe BHILIe HenoBjepeia 4 CyMIbA KOL crpanora cBujera y 1oćap pa3BuTak Hale npxaBe. A Kpaj TaKOBA CT4Ib4 CTBAPH MOTY na Ce KopucTe caMO Haluu cycjeju, jep ce- laM HaNIHX Cycjena 3Hauu cemaM Hauiux HenpujaTeJba. Aau uma jegua crBap Koja Hac joni BH- lie uyzu. Ta nponaraHja, M IJIeEMEHCKA H Bjepcka; Bpuuu ce, darnena, ua jezioj Msiy- 3HjH, Ha NPEJMOCTABLIU JA MH TEK CAJA H3- rpahyjeMO Haniy 1pxaBy u na npeMa Tome crpane uurepBenuuje Mory za 6y,1y onpaB- JaHe H NO3BOJBEHE, LA GH TNIOLyNPJE HHTE- pece 6uo jezue 6umo upyre crpane. Nlon- CTA, FOBOPH Ce H TIHIC Ce MHOFO O H3TPA- buBaiby Hale np»xaBe, aim Ta uarpajuba HHJE CIIOJBALIIGRA HETO UHCTO YHYTPAIIIBA, oMu, Kao npaBa, nocrojuMo Beh on 1 1e- uem6pa 1918 — gana yjenuibeia, koju je CTBOPHJIA BOJ6A HAPOLA NPEKO IBETOBHX TIPEJI- cTaBHHKa. Mu CMO, JLaJbe, H CMATPAHA KaO Ip»KaBa, jep uMaMO Hu cBoje 3B4aHHuHe npeJ- CTABHHKC KOJL CTPAHHX BlAJA, HAjZAJL, MH CaMH HuMaMO jezuy, Haiiy BJajty, jeLaH, Hall napsramenar 4 jeniy, nany Bojcky. Mu cMo Ip>KaBa, MH CMO Chara na Kojy ce pauyHa. Ilosurusupama Hua Guo KojuM npernocraB- KaMa KOje Ce HC TEMEJbE HA NPHHLHIIY OBOF Beli FOTOBOF UHHH, MH CMATPAMO K4O NPO- THUpxaBHa. Kako peKOCMO, MH. HMAMO je- laH, HAII Naplamenar. 3akoH je cBakome oGeaGujejuo npaBo a, nyreM u360pa, y3- Me CroGoJHa yuenilia_y yHyTPaInibeM H3- rpahuBaiby name upxaBe. Hapoj je u no- CIAO y napaamenarT čBoje naprujeke npel- CTABHHKE KOjH CY y CBOJHM IPOFrPAMHMA HO- HHJjEJIH XKEJbBE HAPOJ/LA, LA MX KOJIHKO je MO- ryhe Bule, y NapJraMeHTy, napsraMeHTapHuM NnyTeM u MeTojaMa, ocrBape. [lapsramenar je naksie jemuno mMjecro rije MOry a ce pu- . jemaBajy Hauua Omura HauHoHaJiHa, KyJIryp- .Ha, Ipyuirsena na u Bjepcka mnuraia. 1y, H CAMO Ty, y napsaMeHTy, u3pahjyje ce cara Hala IpKaBa, a He HH y PumMy, HH y Ila- Pu3y HH Ha KOjeM IpyroM MjecTy. Crununa Paguli ue he za zolje y nap- JaMeHaT, OH xoie za 4 Labe Hrpa Heky yJory xpBarckor Kkap6oapa u za cBojom HEITIAMETHOM AHICTHHEHUHjOM MH JAJBE CaMO noKka3yje HecaBpeMe€HOCT H GOJIECHY M.1Y30P- HOCT CBOJHX IOJIHTHUKHX H PIKABONIPABHHX CXBATAIPA Y JLAHAIILIBEM MOJEPHOM NApJA- MEHTAPHOM XKHBOTy. KO xOh€ a He IbEr0- BHM HNyTeM, COGOLHO My je; KO He he ma HCKPeHO H IOLITEHO NPyXKH CBOjY CaPaJuby ik za Ca BHUIC O36M/BHOCTH H TPE3BEHOCTH NPHCTyNH NOJATAHOM, TIPOMANIJBEHOM 1 NA- TPHOTCKOM NpOuHIIKHABAH>Y HALIHX YCTABHHX H NapsraMeHTapHux rnuTaiba, Taj MOE za ce ouMapa koz cBoje kyhe, cro6onuo my je. Aviu jeguo urak TuMa MOXeMO peku: Bpn- jeme JIyja XIV, Masapuna, Puuube-a u mara nponno je, u CBAKO CTPAHO JIVIMTAIbE, IIO- MOhy NOBAMIIHPeHHX CPEIbGEBJEKOBHHX ME- TOJLA, Y YHYTPALIIbE IOCIOBE HAIIE APKABE HHje /1O3BO/beHO, FOCIIOJLO ! Jedan pogan upljuvak. U nekim krajevima naše velike otad- žbine, naročito u jednom dijelu Dalmacije, inficirani su neki redovi inteligencije, a preko nje i djelovi širih narodnih redova, ne znamo tačno ni otkuda ni sa koje strane, epidemijom destruktivnog pokreta u prilog primanja imena Jugoslavija za naziv naše narodne države. Sama po sebi epidemija je, ma da u svom početnom razviću, i vrlo karakteristična i za naš život dosta opasna, a š ž Eo po tendenciji svojoj . reklo bi se, izvoru odakle ona poliče i sumnjiva i anacionalna i antidržavna. O imenu Jugoslavija bilo je u nekoli- ko mahova govora u našem listu. Mi smo jasno i sa argumentacijom bez prigovora istakli i naročito podvukli, da je taj naziv oskrojen, upravo rđavo preveden sa nje- imačkog Siidslaven; da je riječ sastavljena, protivu sviju pravila i duha našeg lijepog. jezika, iz jedne naše i jedne tuđinske, našem jeziku nepoznate riječi; da je, da- kle, riječ Jugoslavija prava jezična nakaza, Naglasili smo, ne jednom i ne bez bola, da je taj naziv djelo vjekovnog našeg narodnog neprijatelja; da je plasiran i ubačen u redove jednog dijela naše inte- ligencije sa teritorija pokojne Austro-Ugar- ske, s očiglednim ciljem negativnog zadat-- ka, na ustuk zdrave narodne misli i ostva- renja narodnih ideala. Iz sviju naših kon- statacija izveli smo ispravan i jedino mo- suć zaključak : da je i nepametno i nepa- triotski insistirati, uzevši objektivno i sa iezičnog i sa nacionalnog gledišta, na ne- promišljenom traženju, da se naša lijepa iprostrana država, stvorena naporima žr- tava čiste i neokaljane nacionalne svijesti, krsti takvim tuđinskim i nakaznim imenom. Rekli smo još i to, da nije ni oportuno ni državnički mudro nametali narodu tuđins- ko ime i zato, što takvi i slični pokušaji dovode redovno do negativnih rezultata i unose zabunu i nezadovoljstvo u narodne redove. A kome je to potrebno i u čijem NENO > drrtenestt“ — ostavljamo na ocjenu onima koji pretpostavljaju tuđinsku kon- cepciju vjekovnim takovinama narodnim. Treba na ovom mjestu sa svom izbilj- nošću podsjetiti, da je ova epidemija izbi- la baš u času kad se najveći dio našeg naroda, i to onaj zdraviji — ne ustručava- mo se kazati, — odlučno izjavio protivu tuđinske nakaze:; treba sa zabrinutošću apostrofirati, da se epidemija pojavila u času vrlo ozbiljne unutrašnje situacije državne, u vremenu najaktivnijeg podri- vanja državnih temelja sa strane na. ko- joj su destruktivni i tuđinski elementi, i da se širi, srećom ne baš suviše mnogo, u prilikama kad nije neopravdano postaviti pitanje: da li će sadanja Ustavotvorna Skupština imati dovoljno snage za dono- šenje Ustava, utvrđivanje solidnih temelja naše države 2! Da, treba još jednom pod- vući i svom jačinom glasa udariti i istaći : da se je ova ružna epidemija javila nepo- \ up \ a sredno poslije nemogućnosti da nakazno ime Jugoslavija prodre u ustavnom odbo- ru pod okolnostima koje se ne smiju ignorisati. Otkada i sa koje strane ova epidemija svakojako austrijskog porijekla ? Po našem dubokom uvjerenju ona je jedan pogan upljuvak sa strane gdje se ne želi naše državno konsolidovanje. Kao što je sam . naziv Jugoslavija tuđinski, neprijateljski, i po roditeljima i po ređenju i po kulturi, tako je i ovo inficiranje i njegovo poten- ciranje, sa podrškom vjerujemo nesvjesnim, i nekih naših sinova, koji još ne mogu da se otresu austrijskog duha i mentali- teta, djelo sa strane, ne nikako prijatelj- ske ni našem narodu ni našoj državi. Nama je potreban zdrav i trajan mir, da bismo što brže i što racionalnije došli do Ustava, do osnovnog državnog zakona, čije je donošenje i primanje uslovljeno odbacivanjem nakaznog imena Jugoslavi- ja. Ni za čas ne smijemo smetnuti s uma, da bez Ustava ne _ može biti konsolidova- nja države, i da on ne može biti primljen, bez ogromne opasnosti i po narodno i po državno jedinstvo, nametanjem i tenden- cioznog i nenarodnog i nakaznog imena državnog. ' Ne treba velike državničke mudrosti i duboke političke pronicljivosti da bi se uočila prednost i nadmoćnost onoga što je za državu bitno nad svima a prvenstveno bezbojnim ili još gore tendencioznim for- malnostima. Ako narod, vremenom i pod drugojačim okolnostima, primi naziv Ju- goslavija, i tu, dakle, tuđinsku nakazu, što je, po našem mišljenju, vrlo sumnjivo, niko to neće moći spriječiti, kao što ne može danas nametnuti nešto protivu volje narodne. Pitanja, kao što je ovo o nazivu države, treba ostaviti vremenu i prirodnoj evoluciji. Danas moramo raditi, u prvom redu, na bitnim uslovima državnog kon- solidovanja. A svima onima koji, svjesno ili nesvjesno, unosć zabunu i nemir u naše narodne redove i samim tim sprečavaju pravilan rad na uređenju i podizanju dr- žave, može se punim pravom doviknuti : Ostavite se, ljudi, ćorava posla, ako ne želite da izazovete vrlo opasnu kon- tra -akciju i da vas narod kamenuje i krsti imenom svojih neprijatelja 1...! B. Agitacija za , Jugoslaviju“. Što se bliže primiče glasanje za ustav, sve se intenzivnije vodi akcija, da se iz imena naše države potpuno izbriše ime Srbin. Drže se skupštine i zborovi, dono- se se rezolucije, u kojima se traži, da se naša država nazove ,Jugoslavija“. Za tu akciju ispoljuju se ne samo oni crno-žuti elementi, koji su prožeti jezuitskom mrž- Antonije Vučetić. Ustrišci o Cavtatu prije rata.? vanje i predavanje. Cavtat je Dubrovniku na jugoistoku, odaljen od njega samo šest engleskih mi- kojoj podnevno lja ili 105 km po moru; mjesne vatre: njačice voze se od jednoga do drugoga u tri četvrta časa, a najbrže parne lađe mo- gle bi prevaliti ovaj put u malo minuta. Drevni Epidavar, divno krasan, pod po- smijehom svojeg azurnog neba, iskićen bujnijem rašćem i miomirisnijem evijećem, sjedeći na tišini, plavetnog Jadrana, po ' sunce prosiplje mirijade blistavijeh alemova, gleda u blaženstvu kao ljubezni otac kroz vanjski svoj vaze duh svoje ubavo čedo, slavni Dubrovnik. Gizdava Župa, među njima, hoće da ih oba zagrli, te ugibajući se pritiskuje des- nom slavno čedo a lijevom miluje. ljubaš- kog babaika. Dubrovnik ge 'od miline ra- kad sunce po zigra prema svome ćaćku, svjetlosti 1 podne izlije na njega ocean žara ; tada njegovi bijeli dvori malone lebde povrh zemlje u vazduhu kao da prelete do ljubaznog oca a pri zapadu sunca za- ljubljeno čedo primamljuje oko sebe naj- gizdavije boje nebeske duge i zlaćene pare višnjijeh strana, da se one divotno oko njega prelijevaju iz jedne u drugu po nebu i po moru, a onda razveseli i obmami svoga ćaćka ; poslije u večer sa dražesnijem treptenjem svojijeh električ- nijeh plamenova on nazivlje spokojnu noć svome ćaćku Cavtatu. A kad čedo u jutro opazi,da mu je divna zora zagrlila ćaćka, ovaj čedu nazivlje dobar dan, šaljući mu uprav, kad su vedri kratki dani, rijeke sunčani- jeh Zraka, da ga one ogriju i razvesele a da on može s njima raspolagati za svoj božanstveni odaziv pri zalazenju dana. Cavtat je na poluostrvu, koje se pred kopnom račva u dva niska šila, oba pre- ma Dubrovniku, te se uvijaju u luk kao u konjsko kopito ili bolje kao u otvoreno slovo; jedno je šilo sjeverozapadno prema Župi a drugo uspored njega s jugoistoka. Šilo sjeverozapadno, Rat ili RG, drži se kopna vrlo niskom. prevlakom, širokom malo metara ; njeno se zemljište prikazuje kao naplava ili nasip, te je posve vjero- jatno, da je bilo negda, u zaglušno staro , doba, malo ostrvce, a postalo je bilo opet, kad su Dubrovčani stekli Cavtat, te isko- pali jamu oko njega. Ali je- jugoistočno šilo, Sustjepan, očito ništa drugo no pred: brježje, koje se otiskuje od onog dubro- vačkog primorskog gorja, te se od Srđa proteže Župom i prelazi u Konavle svo- lijem vrsima Čelina, Gradina i Sniježnica ; a ovo predbrežje s Gornjeg Oboda i Ba- bine Međe prelazi na Zvekovicu i Brijeg te slazi valovitom crtom do Rta Sustjepan- skoga. Vanjska strana Sustjepanskoga šila je strma i kamenita a ovome šilu dalje u pučini sa dva ostrvca, prvo je Bobara put Dubrovnika s dugijem nizom grebeni na svome jugoistočnome kraju; one su vrlo rascijepane i dulje su nego sama Bo-, bara. Za njima i za vanjskom ostrminom ' Sustjepanskog šila_ diže se iz mora veće i plodnije ostrvce Mrkan, koje također ostavlja za sobom grebeni put jugoistoka, te se zove, Školjić od Mrkana. Pred drugijem sjeverozapadnijem ši- lom prema Župi nalazi se posve nisko i malo ostrvce, Supetar i greben Šuperka, koja jedva izviruje nad morem. Ovo se šilo završuje ,Kamenom od Galije“ (a zovu ga tako, jer izgleda kao galijina krma) i rtom, koji se zove ,Ponta od rata“ Oda- vle sa strane obrnute prema Župi njego- gova obalna crta uvija najprije uvalom Ključica, pak izvija rtom ,Kuk“ i rtom »spurjan“, za kojijem ulazi u , Tihu Malu“. Između ovog šila i Zupe širi se prostrana luka, zaklonjena od bure Zupskijem go- rama pri njenoj sjevernoj obali. Straga od Cavtata su dvije uvale Tiha mala, li- jevo i Tiha velika, desno. Tihu malu za- tvara sa sjevera rt Spurjan a Tihu veliku Plosni Rat. Za ovom posljednjom obalna crta uvija pred Žalom, pa pred Čistom lukom, a izbija opet rtom Prahljivcem, pa x V se proteže niz Župu. : More dakle okružuje Cavtat odasvu- da, a Cavtaćani u brodarske i ribarske: svrhe nazvali su more između Sustjepan- skog rta i Mrkana ,Zaplo Veliko“ a more od ,Ponte od Rata“ prama Župi ,Žaplo malo“ a ono od Prahljivca_ prema kopnu »Vala od Prahljivca“. (Slijedi). PA