ree i kli dij a oi dk STR VR ITE GE PO TE OT TE m onveje e ks Ep. 21. izlazi Srijedom u podne. Pretplata: za Dubrovnik, s donašanjem na kuću mjeseč. no K 8. Poštom za Dubrovnik t cijelu državu na mjesec K 8. Na duže vremena Surazmjerno, — Pojedini broj K 2 Plativo i utuživo u Dubrovniku List za politiku, privredu i književnost. : Ily6posnuk L 25, Maja 1921, Fon. Ill. CIJENE OGLASIMA: Il cm. visine u širini | 1 stupca 3 din. (12 K) Priopćenja i zahvale 10 K redak. Stalnim oglasivačima popust. Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360. ODBOR ,NARODA“. IVAN A. BILIŠKOV. Vlasnik i izdavatelj: Odgovorni urednik: Cpncka lIramnapuja — Ily6poBnuK. NyGpoBHuk, 24. Maja 1921. Tlocanje TJaCatba 34 HAupT YcrTaBa, Ko- ja je NpuM/beH ca Buie og aBuje rpehune FNaCOBa NPHCYTHHAX IIOCIAHKKA, KoncruTyaH- Ta He npoIyKuTH CBOj paz y crmenujasiHoj zeGarH, 6e3 o63upa na GOjKOT OZ CTpaHe 64 nocnanuka. Bnajla uMa NOBOJbHO jaky BeliđHy za paziH, 1oK je iwena onosuuuja Maji€HA H€ CaMO GpojeM Hero Hu BPujeuuo- CT PA3HHX MO34HUKHX NpOrpaMa KOje oHa HOCH y Ce6u. CenaparusaM Panuha u ČKCK/IV3HBH34M Hapozuor K71y6a, koju CY. NOJI4THUKH 34 HAC MPTBH jep Cy on6jerau KoncraryanTy, H€ MOry la nojauajy Mary BpujennocT u SHaHeI€ ONOosuuuje uuju cy ce paskopozinu CJEMEHTH HaLILJIH 3ajenHO CaMO y OMETAI>y KOHCOJIMOBAIbA OBE APKABE M y IBEHOM PYleiy. YuuBepcanusaM nporpama KOMY- HHCTA M KJEPHKAJANA, Typuu u ApnayrTu, NaKNE = AHAUHOHAJIHH MH AHTHHALHOHAJIHH eneMeHTu, uuja mam oncrpykuuja nu mano H€ uMNOHYje, MOPAjy za Ce nokJOHe cHa3H Hapolne Boye. Brana uma 34 co6oM jaky HAUHOHAJIHY BehuHy, Koja je oBy ZPXKABY CTBOpHJA MH Koja xohe za joj, no csaky nujeHy, yzapu uBpcTe 4 jake Temee. FbeH YcrTaB je mo- HMKAO 43 jENHOF INHPOKOF HaNHOHAJIHOF uleaJa Koju Ha ce6u.uocu neuarT JenuHcTBa. HbeH _napzaMeHTapuu paz BpniH ce zerajiHo, CIOpa3yMOM FPyT14, 4 HE CIIOPAZYMOM IIJIEMEHA, KOju Gu Hac —OBeo 10 NOBHHH3MA, aHnapxnje H ZEQHHHTHBHOT PAČKHJIA. e . PanuKaJiHa, NEMOKPATCKA M 3EMJBOPAJI- BMUKA CTPAaHKA jecy BEJIHK€ Halle HapojiHe CTDa4HKE€ ; OH€ CauutwbaBajy jesrpo Hane Ha- uuje 4 Hane. pace, one oGyxBaTrajy orpom- H€ M CBHjeCH€ CeJbauke Mace u nonmire- Hy HaponHy uHremureHnujy Kojuma je NpB4 uneag: JeguucTBo u Cnara JIpa- B€, NPOKETE UHCTHM HALHOHAJIHHM /IYXOM 4 BoijeHe jelIHOM ZPKABOTBOPHOM CBHjECTH. - 9 IbHXOBHM PYKAMA JIEKH IIOCTAIbE, *KHBOT u Gyzyhuocr name npxaBe. Fby je CTBOPHJIA KPB CTOTHHA TuCyha NaJux jyHa- Ka, IbY UYBA IP2KABHHUKA MYJIPOCT HALIHX ONpoGaHHx TiOJIHTHUAPA, HEHO CIIACEIE H ibeHa GYNyHHOCT JIEKM Y JBENOTH H y CHA- 34 AP)KABOTBOpPHOF NporpaMa u y enepruju Ipxaia 4 akuuje. Y uHTEpeCy IpXKABHOF H Hapojnor je- AHHCTBA, Halla HauHOHAJIHA BJAJA uMahe CHare la napajusyje ancypaHocT cBux aHa- UHOHAJIHHX_NpPOrpaMa H za pylim zeMaro- YHjy CBHX NepBep3HHX H MAJIOVMHHX HADOJI- HHX JIQKHHX NIPOPOKA. Cse ro6pe, uucre u jake caBjecru Tpe- > Ca za ycraHy y on6pany JIp»xaBe, Hapona H JenuHcrTBa. Š Držanje dra. Trumbića. * “mi znamo da je Trumbić čovjek srednjih sposobnosti i da nema ni iz daleka one . vrijednosti, koju mu neki pridaju. To su, po našem mišljenju, razlozi zbog kojih je Trumbić glasao protiv naer- ta Ustava. Kad uvažimo činjenicu, da je Trumbić smatran dobrim Hrvatom i od one većine Hrvata sa kojom je on u pot- punoj opreci i po svojoj prošlosti i po Svome političkom uvjerenju, onda nam Kad pogledamo na politički pravac, “njegov najnoviji politički gest izgleda u koga se Dr. Trumbić držao u toku njego- . va dosadašnjeg. rada _i kad se sjetimo njegova govora, koga je održao u Konsti- I njegovo držanje mnogo bi umanjilo vrije- tuanti, dolazimo do logičnog zaključka, da uajmanju ruku nepatriotičan. Njegovo gla- sanje ,za“ bilo bi, besumnje dalo više autoriteta samom nacrtu Ustava, a takovo je njegov dosadašnji rad i držanje bilo * dnost i značenje hrvatske opstrukcije. On ili neiskreno, ili pak da ga na glasanje ,pro- | Ustava nisu potisnuli principijelni : razlozi i to njegovi lični . opre onoj struji koja danas u naš unutraš- nji politički život udara oštri pečat ple- tiv“ nego taktični demagoško - taktični razlozi. I u jednom i u drugom slučaju, slika Trumbićeva u na- đ šem javnom političkom životu time je gotovo sasvim potamnila, jer je on je- dnoj opštoj narodnoj potrebi predstavio razloge svoje sujete. Uslijed velike i intenzivne demagogi- je, hrvatske su mase toliko ozlojeđene na primanje Ustava i tolika je mržnja agita- torskim govorima i lošom upravom usađe- na protiv nacrta Ustava, dase niko ne će smjeti pojaviti pred hrvatskim masama ko je glasao za Ustav. Većina Hrvata smatra primanje nacrta Ustava kao prelom sa njma, i ako su u stvari baš sami Hrvati oni koji su raskinuli. Radić nije nikako ni ušao u Konstituantu, a Narodni Klub bojkotovao je nju i njen rad. Pored takovog stanja stvari, pored tako opšte animoznosti, neraspoloženja i mržnje, Trum- bić — koji nikad ni jednog trenutka nije zaboravio da je Hrvat — osjećajući fatal- nost svoje usamljenosti u političkim gru- pama, riješio se da skrene sa onoga puta, kojim je on trebao da ide, on nije imao dovoljno kuraži da ostane dosljedan, nego je krenuo u stranu samo zato, da kod hrvatskih masa ne bi sebe kao političara i kao reprezentanta više i trezvene hrvat- ske politike za uvijek kompromitovao. Trumbić vrlo dobro zna da je on izvikan za dobrog političara _ kod hrvatskih masa, da je kao takav stekao kod njih veliku popularnost i da to za njegovu političku karijeru i budućnost mnogo znači, i ako je to kao političar, ma koga reda on bio, znao, ali je ipak bio toliko slab da se antagonizma i razdraženosti. smio da dozvoli. menskog Trumbić to sebi nije EZ Ali on je to sebi dozvolio, on je volio da ose kompromituje pred onima, kome je država i opšte narodno dobro mnogo pre- če od plemenskih veleiteta. Trumbić je napravio jednu veliku po- . litičku grešku. On nije ostao na onom putu na "koji ga je uzdigla nekad srpska vlada i nije htio da očuva onu vrijednost koju mu je ona dala. On nije više htio da i dalje ostane usamljen i on je okrenuo u lijevo prema hrvatskim masama među kojima on osjeća svoj politički položaj mnogo_si- gurnijim. Trumbić nije otišao napred, on se je vratio natrag. U najdelikatnijem tre- nutku našeg političkog života, u trenutku donošenja Ustava on je promašio cilj ve- likog patriote i državnika i svojevoljno je sebe metnuo u onaj isti red političara gdje sjede Drinkovići Laginje, Korošci i t. d. Poslije Rojca, koji je pokušao da u rukavi- cama kaže ono što drugi pišu otvoreno, ali bez potpisa, javlja se Trumbić da ubi- je i posljednju vjeru u onu stariju gene- raciju Hrvata za čiji politički odgoj mi nijesmo krivi nego vrijeme u kome su oni živjeli. Trumbić je otišao onamo gdje su fa- talno i instinktivno otišli svi stari Hrvati, Nacionalnom, idealu on je pretpostavio je- dnu plemensku stvar. ŠIRITE ,NAROD“ Hamu Jlonucu. EpuerHOBu, maja 1921 e Kosuka sni je jyroBuna 3anupuaa Koj Hac Haj6o;be ce BuIuH No OBaMOLIIiOj uap- tudju, no kojoj ce ua GysbyKke GuBIIH ay- | CTPHjeku OPuuupu u penćaće, y ozopu. jynauke cpncke Bojcke Kouonepe u cep6e3 IhBanuape. OBoM npujuKkOoM ucrTaKHyT Mu je jez- nor oouuupa, a TO je ueku 2Kuiuka, Koju oMaJoBaxKaBa Cpncko IlpaBocaBHy penu- rujy H Wbene oGpene; on je no nmponacru AycrTpuje npemao y TlpaBocnaBibe ca cBo- jom 3sapyumuueM u Bjeuuao ce no o6peny CB. Halle Bjepe, a kaz ce jeu3 oBora 6paka ponuao nujere, oce ucro y Hy6poBauky Gu- * CKYIIMjy H KPCTE NO KATOJIHUKOM OGPELJ ; TO- JI4KO HAJVIEKHHMA NO 3HAHA H pABHAKA . . LlujeHe >KHBOTHHX HAMHPHHLA HH MAJIO He nalajy, a KaKAB pe1 y #cruma Bnana €BO jezuor npumjepa: Ha JlasapeBy cy6orTy y nemikapuju Heku cBeuapu_Mopanu cy mjaharu cu2y xp. 100 (cito) kp., a y uu- jeuuky je 6uua HaskaueHa Kp. 20. KoJHu nyT ca oGaje no Bapoli4 ucnoji cBake je KPHTUKE; HA yZ143y y CAMy BAPOLI Hajla34 Ce IIPEBO3HO OJEJIEH:E CA MHOLITBOM KOA H BOJIOBA, TAKO JA CE OL = BEJIHKOFA CMPAala He MOE IJOPe/ HCTOFA NPOJAZHTH; Y CaMOj Bapoliu Hajašse ce nuBuje Kocke LITAJI€, 4 HCIIPeER CAMOF CKTAJHNITA ,0- huncKo2 oilckp6noe 0060opa“ .43BOp.JbY ICKE HEUHCT4; BABIA Ce CBa noGuT dbamMosne OBAMOLIHe OLKHHCKE anpoBu3anuje npe- TBOpHJIAa y OHy HeuHCT?! CrOra_ yr1o30py- jemo Hame patres patriae na Bek jezuom CT4HY HA IIyT OBHjeM aHoMaiHjaMa, Te za HaCc u36aBe OL pa3Hux KyKHHx GOJecTH, Koje 6u .MONJe HACTYNIHTH, KAJ Npuneue, YCIBEJL CHJIH€ HeuMCTOHE, KOja je 3aBJa- JaJa HAIIHM COKALHMA. Heku zau Mu Cyuajio obje uo pyka TOB4PHH JIHCT KEJ6BEZHHUKE LITALHjE y Tpy-: *KY CA I6BEMAUKHM NeuaTOM: Gravosa 19/4. K. K. St. B., u Igalo 214. 1921 K. K. St. B., Kojer Bam mabeM. 23. anpuga. (6. Maja) Ha cBOje KPCHO HME rpocnaBuo je Hai AuuHu crapuna Mapko Tep3soBuh ca cBojomM rijoM. HuKOM y KPyry CBOje Nopozuie, ky- MOBA “ npujareba pujerky CBeHaHOCT, 3JIa- THH nup. Ha mHora sbeTa rocn. Mapko! KakoBa zu jasna Ges6jemnocT Bnaja KOJI HAC, M AKO HHKAJ HHje OHIO TOJHKO cara oruzje Antonije Vučetić. Ustrišci o Cavtatu prije rata, Pisac pridržava sva prava. Zabranjeno preštampa- vanje i predavanje. Ako svrneš oko na istočni dio Place, gdje je obala ili riva, zgrađena 1859. g. prema ,Palacu“ opazićeš da je ona uređena i zgrađena za pristajanje brodova i ugle- daćeš kadkog po tri, četiri parobroda i više manjih jedrenjača u luci, nagomilanu trgovinu na obali, vreće i sanduke i dru- ge robe; naći ćeš naslagano mnoštvo drvo- djelskijeh radnja, koje se razašilju; reklo bi se, da je Cavtat mali pomorsko-trgova- čki ili industrijalni grad na moru sa ži- vabnijem prometom. Ako pođeš na zapadni kraj Place“ put fratarskog manastira, tu nema zgra- đene obale, tu su na žalu obješene mreže, da se suše, tu pred žalom Cavtaćani u la- dama spravljaju se za odlazak na ribanje ili na kratak put; tu “je škar, gdje kala- fati udaraju u bokove lađa istegnutijeh i povaljenijeh ili izvrnutijeh, da ih poprave; miris pakline napunjuje ovdje vazduh,.re- klo bi se da zove 'sve vrle pemorce Cavta- ćane da se ukrcaju; rekao bi da je Cavtat mjesto mornarsko i ribarsko. Ako hoćeš da pogodiš što je Cavtat, treba da kažeš, da je Cavtat grad i ljeti- šte, selo i grad, pristanište i tržište, za- klonište pomoraca i padalište ribara, pje- snički kraj čempresa i zimzelenijeh bora i rasadnik divnijeh suptropskijeh rastlina. Sa mula ispred Gospe od Snijega Cav- tat se vidi u polukrugu. Sve kuće kao da gledaju sinje more na sjevero-zapadu ; na jednom kraju i na drugome tlo posvećeno crkava i zvonika i bujni čempresi, te i kuće i crkve i čempresi, ne kao da se nadaju Senjavinu ruskome, nego kao da očekuju sjene preminulijeh dubrovačkijeh velikana, da sadanje pomorce stare cjelokupne du- brovačke domovine osokole, da raznose po pučini slavensko ime i slavu, ili kao da slute da će se i mladi umovi prihvatiti ju- načkijeh podviga na polju slavenske kul- ture, da im narod prednjači Evropi. Na najvišemje mjestu na brijegu prostran dom sa solarom, kao cavtajska izvidnica nada i uhvanja. Dolje na Placi Kam cavtajske slave, Bogišićev spomenik, ispred cijelog | Cavtata, okružen zelenom pozadinom yit- kijeh čempresa i blijedijeh maslina, prvi, nujni zbog njegove samrti, strše u nebo, kao da visoko raznose Njegovu slavu a druge, znamenje mira, a i blagostanja na- šijeh primoraca, kao da šuškanjem svoga lišća željkuju mirno natjecanje našeg na- roda, sa ljudima drugog naroda i plemena. Povrh Bogišićeve biblioteke u uglu iznad kuća proviruje domorodna poma te nuđa svoje grane za vijenac njemu i dru- gijem velikanima, koji. u slavenskoj do- maji pođu za njegovijem stopama... Ali odovle ne vidimo ozada iza bri- jega onih kuća izvidnica, te preko onog mora gledaju brijegove i planine, ne da se nadaju Herceg Stjepanu i Radingostu djedu, nego da se u ovo doba preporoda pojave na vidiku mirni radnici slavenskog napretka, da Narod Bogišiću i onijem koji budu slijedili njegove stope može blažen klicati: Slava, slava! Cavtaćanj Cavtaćani su okretni, oštroumni i do- mišljati ljudi, vesele su ćudi i skloni na šalu i na podboke a vrlo lako pridijevaju nadimke jedni drugome. Krasna priroda im kraja i njihovo bratimljenje s morem stvoriše ih take. Oni su na glasu kao vje- šti, postojani i hrabri pomorci, te može se reći da odvajaju između našijeh drugijeh odličnijeh pomoraca. Već svoj djeci u Cav- tatu more je kao kruh naš svagdašnji: oni ispituju žale i kamenje, poznaju svaku sti- jenu, znadu joj za ime i za rana se nauče plivati. Kao čudo spominje se od prije 50 godina neki Mato Lembo, jer nije znao pli- vati. Oni su stoga dobro orjentovani uzduž Cavtajske obale i kad između sebe govore o raznijem položajima, tačno ih nazivlju i tačno se razumiju. Ni najstariji ljudi u Cav- tatu ne spominju se, da se koji čovjek uto- pio na moru plivajući ili ploveći po ovom kraju, a ako se koji utopio, to nije bio Cavtaćanin, nego zdvora. ko Cavtaćani su veselo u minulo doba “odlazili na more; majke i djevojke, kao vile pomorkinje, svojoj djeci i braći željele sreću na moru, veselo ih otpremale i du- hom pratile njihove pomorske podvige na dalekom moru. Kad bi došle škune (vrsta broda) Vragolovljeva i Viskovićeva, te s spravljale na odlazak u daleke krajeve? prijatelji i svojta pratili su naškunu pred» Cavtat mladiće, koji su prvi put odlazili na more, darivali im razne đakonije i ve- selo im pjevali. (Slijedi).. * N