ree

i kli dij a oi dk

STR VR ITE GE PO TE OT TE

m onveje

e ks

Ep. 21.

izlazi Srijedom u podne.
Pretplata: za Dubrovnik,
s donašanjem na kuću mjeseč.
no K 8. Poštom za Dubrovnik
t cijelu državu na mjesec K 8.
Na duže vremena Surazmjerno,
— Pojedini broj K 2
Plativo i utuživo u Dubrovniku

List za politiku, privredu i književnost.

: Ily6posnuk

L

25, Maja 1921,

Fon. Ill.

CIJENE OGLASIMA:
Il cm. visine u širini

| 1 stupca 3 din. (12 K)
Priopćenja i zahvale
10 K redak. Stalnim
oglasivačima popust.

Uredništvo i Administracija: Ulica Lučarica 360.

ODBOR ,NARODA“.
IVAN A. BILIŠKOV.

Vlasnik i izdavatelj:
Odgovorni urednik:

Cpncka lIramnapuja — Ily6poBnuK.

NyGpoBHuk, 24. Maja 1921.

Tlocanje TJaCatba 34 HAupT YcrTaBa, Ko-
ja je NpuM/beH ca Buie og aBuje rpehune
FNaCOBa NPHCYTHHAX IIOCIAHKKA, KoncruTyaH-
Ta He npoIyKuTH CBOj paz y crmenujasiHoj
zeGarH, 6e3 o63upa na GOjKOT OZ CTpaHe
64 nocnanuka. Bnajla uMa NOBOJbHO jaky
BeliđHy za paziH, 1oK je iwena onosuuuja
Maji€HA H€ CaMO GpojeM Hero Hu BPujeuuo-
CT PA3HHX MO34HUKHX NpOrpaMa KOje oHa
HOCH y Ce6u.

CenaparusaM Panuha u ČKCK/IV3HBH34M
Hapozuor K71y6a, koju CY. NOJI4THUKH 34
HAC MPTBH jep Cy on6jerau KoncraryanTy,
H€ MOry la nojauajy Mary BpujennocT u
SHaHeI€ ONOosuuuje uuju cy ce paskopozinu

CJEMEHTH HaLILJIH 3ajenHO CaMO y OMETAI>y

KOHCOJIMOBAIbA OBE APKABE M y IBEHOM
PYleiy. YuuBepcanusaM nporpama KOMY-
HHCTA M KJEPHKAJANA, Typuu u ApnayrTu,
NaKNE = AHAUHOHAJIHH MH  AHTHHALHOHAJIHH
eneMeHTu, uuja mam oncrpykuuja nu mano
H€ uMNOHYje, MOPAjy za Ce nokJOHe cHa3H
Hapolne Boye.

Brana uma 34 co6oM jaky HAUHOHAJIHY
BehuHy, Koja je oBy ZPXKABY CTBOpHJA MH
Koja xohe za joj, no csaky nujeHy, yzapu
uBpcTe 4 jake Temee. FbeH YcrTaB je mo-
HMKAO 43 jENHOF INHPOKOF  HaNHOHAJIHOF
uleaJa Koju Ha ce6u.uocu neuarT JenuHcTBa.
HbeH _napzaMeHTapuu paz BpniH ce zerajiHo,
CIOpa3yMOM FPyT14, 4 HE CIIOPAZYMOM IIJIEMEHA,
KOju Gu Hac —OBeo 10 NOBHHH3MA, aHnapxnje
H ZEQHHHTHBHOT PAČKHJIA. e

. PanuKaJiHa, NEMOKPATCKA M 3EMJBOPAJI-

BMUKA CTPAaHKA jecy BEJIHK€ Halle HapojiHe

CTDa4HKE€ ; OH€ CauutwbaBajy jesrpo Hane Ha-
uuje 4 Hane. pace, one oGyxBaTrajy orpom-
H€ M CBHjeCH€ CeJbauke Mace u nonmire-
Hy HaponHy  uHremureHnujy  Kojuma je
NpB4 uneag: JeguucTBo u Cnara JIpa-
B€, NPOKETE UHCTHM HALHOHAJIHHM /IYXOM

4 BoijeHe jelIHOM ZPKABOTBOPHOM CBHjECTH. -

9 IbHXOBHM PYKAMA JIEKH  IIOCTAIbE,
*KHBOT u Gyzyhuocr name npxaBe. Fby je
CTBOPHJIA KPB CTOTHHA TuCyha NaJux jyHa-
Ka, IbY UYBA IP2KABHHUKA MYJIPOCT HALIHX
ONpoGaHHx TiOJIHTHUAPA, HEHO CIIACEIE H
ibeHa GYNyHHOCT JIEKM Y JBENOTH H y CHA-
34 AP)KABOTBOpPHOF NporpaMa u y enepruju
Ipxaia 4 akuuje.

Y uHTEpeCy IpXKABHOF H Hapojnor je-
AHHCTBA, Halla HauHOHAJIHA BJAJA uMahe
CHare la napajusyje ancypaHocT cBux aHa-

UHOHAJIHHX_NpPOrpaMa H za pylim zeMaro-
YHjy CBHX NepBep3HHX H MAJIOVMHHX HADOJI-
HHX JIQKHHX NIPOPOKA.

Cse ro6pe, uucre u jake caBjecru Tpe- >

Ca za ycraHy y on6pany JIp»xaBe, Hapona
H JenuHcrTBa. Š

Držanje dra. Trumbića.

*

“mi znamo da je Trumbić čovjek srednjih

sposobnosti i da nema ni iz daleka one

. vrijednosti, koju mu neki pridaju.

To su, po našem mišljenju, razlozi
zbog kojih je Trumbić glasao protiv naer-
ta Ustava. Kad uvažimo činjenicu, da

je Trumbić smatran dobrim Hrvatom i od

one većine Hrvata sa kojom je on u pot-
punoj opreci i po svojoj prošlosti i po
Svome političkom uvjerenju, onda nam

Kad pogledamo na politički pravac, “njegov najnoviji politički gest izgleda u

koga se Dr. Trumbić držao u toku njego- .

va dosadašnjeg. rada _i kad se sjetimo

njegova govora, koga je održao u Konsti- I
njegovo držanje mnogo bi umanjilo vrije-

tuanti, dolazimo do logičnog zaključka, da

uajmanju ruku nepatriotičan. Njegovo gla-
sanje ,za“ bilo bi, besumnje dalo više
autoriteta samom nacrtu Ustava, a takovo

je njegov dosadašnji rad i držanje bilo * dnost i značenje hrvatske opstrukcije. On

ili neiskreno, ili pak da ga na glasanje ,pro- |
Ustava nisu potisnuli principijelni :
razlozi i to njegovi lični . opre onoj struji koja danas u naš unutraš-
nji politički život udara oštri pečat ple-

tiv“
nego taktični
demagoško - taktični razlozi. I u jednom i

u drugom slučaju, slika Trumbićeva u na- đ

šem javnom političkom životu time je
gotovo sasvim potamnila, jer je on je-
dnoj opštoj narodnoj potrebi predstavio
razloge svoje sujete.

Uslijed velike i intenzivne demagogi-
je, hrvatske su mase toliko ozlojeđene na
primanje Ustava i tolika je mržnja agita-
torskim govorima i lošom upravom usađe-
na protiv nacrta Ustava, dase niko ne će
smjeti pojaviti pred hrvatskim masama
ko je glasao za Ustav. Većina Hrvata
smatra primanje nacrta Ustava kao prelom
sa njma, i ako su u stvari baš sami
Hrvati oni koji su raskinuli. Radić nije
nikako ni ušao u Konstituantu, a Narodni
Klub bojkotovao je nju i njen rad. Pored
takovog stanja stvari, pored tako opšte
animoznosti, neraspoloženja i mržnje, Trum-
bić — koji nikad ni jednog trenutka nije
zaboravio da je Hrvat — osjećajući fatal-
nost svoje usamljenosti u političkim gru-
pama, riješio se da skrene sa onoga puta,
kojim je on trebao da ide, on nije imao

dovoljno kuraži da ostane dosljedan, nego

je krenuo u stranu samo zato, da kod
hrvatskih masa ne bi sebe kao političara
i kao reprezentanta više i trezvene hrvat-
ske politike za uvijek kompromitovao.
Trumbić vrlo dobro zna da je on izvikan
za dobrog političara _ kod hrvatskih masa,
da je kao takav stekao kod njih veliku
popularnost i da to za njegovu političku
karijeru i budućnost mnogo znači, i ako

je to kao političar, ma koga reda on bio,
znao, ali je ipak bio toliko slab da se

antagonizma i  razdraženosti.
smio da dozvoli.

menskog
Trumbić to sebi nije

EZ

Ali on je to sebi dozvolio, on je volio da

ose kompromituje pred onima, kome je
država i opšte narodno dobro mnogo pre-
če od plemenskih veleiteta.

Trumbić je napravio jednu veliku po-

. litičku grešku. On nije ostao na onom putu na
"koji ga je uzdigla nekad srpska vlada i

nije htio da očuva onu vrijednost koju mu
je ona dala. On nije više htio da i dalje
ostane usamljen i on je okrenuo u lijevo
prema hrvatskim masama među kojima
on osjeća svoj politički položaj mnogo_si-
gurnijim. Trumbić nije otišao napred, on
se je vratio natrag. U najdelikatnijem tre-
nutku našeg političkog života, u trenutku
donošenja Ustava on je promašio cilj ve-
likog patriote i državnika i svojevoljno je
sebe metnuo u onaj isti red političara gdje
sjede Drinkovići Laginje, Korošci i t. d.
Poslije Rojca, koji je pokušao da u rukavi-
cama kaže ono što drugi pišu otvoreno,
ali bez potpisa, javlja se Trumbić da ubi-
je i posljednju vjeru u onu stariju gene-
raciju Hrvata za čiji politički odgoj mi nijesmo
krivi nego vrijeme u kome su oni živjeli.
Trumbić je otišao onamo gdje su fa-
talno i instinktivno otišli svi stari Hrvati,
Nacionalnom, idealu on je pretpostavio je-
dnu plemensku stvar.

ŠIRITE ,NAROD“

Hamu Jlonucu.

EpuerHOBu, maja 1921 e

Kosuka sni je jyroBuna 3anupuaa Koj

Hac Haj6o;be ce BuIuH No OBaMOLIIiOj uap-

tudju, no kojoj ce ua GysbyKke GuBIIH ay- |
CTPHjeku OPuuupu u penćaće, y ozopu.

jynauke cpncke Bojcke Kouonepe u cep6e3
IhBanuape.

OBoM npujuKkOoM ucrTaKHyT Mu je jez-
nor oouuupa, a TO je ueku 2Kuiuka, Koju
oMaJoBaxKaBa Cpncko IlpaBocaBHy penu-
rujy H Wbene oGpene; on je no nmponacru
AycrTpuje npemao y TlpaBocnaBibe ca cBo-
jom 3sapyumuueM u Bjeuuao ce no o6peny
CB. Halle Bjepe, a kaz ce jeu3 oBora 6paka
ponuao nujere, oce ucro y Hy6poBauky Gu-

* CKYIIMjy H KPCTE NO KATOJIHUKOM OGPELJ ; TO-

JI4KO HAJVIEKHHMA NO 3HAHA H pABHAKA . .

LlujeHe >KHBOTHHX HAMHPHHLA HH MAJIO
He nalajy, a KaKAB pe1 y #cruma Bnana
€BO jezuor npumjepa: Ha JlasapeBy cy6orTy
y nemikapuju Heku  cBeuapu_Mopanu cy
mjaharu cu2y xp. 100 (cito) kp., a y uu-
jeuuky je 6uua HaskaueHa Kp. 20.

KoJHu nyT ca oGaje no Bapoli4 ucnoji
cBake je KPHTUKE; HA yZ143y y CAMy BAPOLI
Hajla34 Ce IIPEBO3HO OJEJIEH:E CA MHOLITBOM
KOA H BOJIOBA, TAKO JA CE OL = BEJIHKOFA
CMPAala He MOE IJOPe/ HCTOFA NPOJAZHTH;
Y CaMOj Bapoliu Hajašse ce nuBuje Kocke
LITAJI€, 4 HCIIPeER CAMOF CKTAJHNITA ,0-
huncKo2 oilckp6noe 0060opa“ .43BOp.JbY ICKE
HEUHCT4; BABIA Ce CBa  noGuT dbamMosne
OBAMOLIHe  OLKHHCKE anpoBu3anuje npe-
TBOpHJIAa y OHy HeuHCT?! CrOra_ yr1o30py-
jemo Hame patres patriae na Bek jezuom
CT4HY HA IIyT OBHjeM aHoMaiHjaMa, Te za
HaCc u36aBe OL pa3Hux KyKHHx  GOJecTH,
Koje 6u .MONJe HACTYNIHTH, KAJ Npuneue,
YCIBEJL CHJIH€  HeuMCTOHE, KOja je 3aBJa-
JaJa HAIIHM COKALHMA.

Heku zau Mu Cyuajio obje uo pyka
TOB4PHH JIHCT KEJ6BEZHHUKE LITALHjE y Tpy-:
*KY CA I6BEMAUKHM NeuaTOM: Gravosa 19/4.
K. K. St. B., u Igalo 214. 1921 K. K. St.
B., Kojer Bam mabeM. 23. anpuga. (6. Maja)
Ha cBOje KPCHO HME rpocnaBuo je Hai
AuuHu crapuna Mapko Tep3soBuh ca cBojomM
rijoM. HuKOM y KPyry CBOje Nopozuie, ky-
MOBA “ npujareba pujerky CBeHaHOCT, 3JIa-
THH nup. Ha mHora sbeTa rocn. Mapko!

KakoBa zu jasna Ges6jemnocT Bnaja
KOJI HAC, M AKO HHKAJ HHje OHIO TOJHKO

cara oruzje

Antonije Vučetić.

Ustrišci o Cavtatu prije rata,

Pisac pridržava sva prava. Zabranjeno preštampa-
vanje i predavanje.

Ako svrneš oko na istočni dio Place,
gdje je obala ili riva, zgrađena 1859. g.
prema ,Palacu“ opazićeš da je ona uređena
i zgrađena za pristajanje brodova i ugle-
daćeš kadkog po tri, četiri parobroda i
više manjih jedrenjača u luci, nagomilanu
trgovinu na obali, vreće i sanduke i dru-
ge robe; naći ćeš naslagano mnoštvo drvo-
djelskijeh radnja, koje se razašilju; reklo
bi se, da je Cavtat mali pomorsko-trgova-
čki ili industrijalni grad na moru sa ži-
vabnijem prometom.

Ako pođeš na zapadni kraj Place“
put fratarskog manastira, tu nema zgra-
đene obale, tu su na žalu obješene mreže,
da se suše, tu pred žalom Cavtaćani u la-
dama spravljaju se za odlazak na ribanje
ili na kratak put; tu “je škar, gdje kala-
fati udaraju u bokove lađa istegnutijeh i
povaljenijeh ili izvrnutijeh, da ih poprave;
miris pakline napunjuje ovdje vazduh,.re-
klo bi se da zove 'sve vrle pemorce Cavta-

ćane da se ukrcaju; rekao bi da je Cavtat
mjesto mornarsko i ribarsko.

Ako hoćeš da pogodiš što je Cavtat,
treba da kažeš, da je Cavtat grad i ljeti-
šte, selo i grad, pristanište i tržište, za-
klonište pomoraca i padalište ribara, pje-
snički kraj čempresa i zimzelenijeh bora
i rasadnik divnijeh suptropskijeh rastlina.

Sa mula ispred Gospe od Snijega Cav-
tat se vidi u polukrugu. Sve kuće kao da
gledaju sinje more na sjevero-zapadu ; na
jednom kraju i na drugome tlo posvećeno
crkava i zvonika i bujni čempresi, te i kuće
i crkve i čempresi, ne kao da se nadaju
Senjavinu ruskome, nego kao da očekuju
sjene preminulijeh dubrovačkijeh velikana,
da sadanje pomorce stare cjelokupne du-
brovačke domovine osokole, da raznose
po pučini slavensko ime i slavu, ili kao da
slute da će se i mladi umovi prihvatiti ju-
načkijeh podviga na polju slavenske kul-
ture, da im narod prednjači Evropi. Na
najvišemje mjestu na brijegu prostran dom
sa solarom, kao cavtajska izvidnica nada
i uhvanja. Dolje na Placi Kam cavtajske
slave, Bogišićev spomenik, ispred cijelog |
Cavtata, okružen zelenom pozadinom yit-
kijeh čempresa i blijedijeh maslina, prvi,

nujni zbog njegove samrti, strše u nebo,
kao da visoko raznose Njegovu slavu a
druge, znamenje mira, a i blagostanja na-
šijeh primoraca, kao da šuškanjem svoga
lišća željkuju mirno natjecanje našeg na-
roda, sa ljudima drugog naroda i plemena.

Povrh Bogišićeve biblioteke u uglu
iznad kuća proviruje domorodna poma te
nuđa svoje grane za vijenac njemu i dru-
gijem velikanima, koji. u slavenskoj do-
maji pođu za njegovijem stopama...

Ali odovle ne vidimo ozada iza bri-
jega onih kuća izvidnica, te preko onog
mora gledaju brijegove i planine, ne da
se nadaju Herceg Stjepanu i Radingostu
djedu, nego da se u ovo doba preporoda
pojave na vidiku mirni radnici slavenskog
napretka, da Narod Bogišiću i onijem koji
budu slijedili njegove stope može blažen
klicati: Slava, slava!

Cavtaćanj

Cavtaćani su okretni, oštroumni i do-
mišljati ljudi, vesele su ćudi i skloni na
šalu i na podboke a vrlo lako pridijevaju
nadimke jedni drugome. Krasna priroda
im kraja i njihovo bratimljenje s morem

stvoriše ih take. Oni su na glasu kao vje-
šti, postojani i hrabri pomorci, te može se
reći da odvajaju između našijeh drugijeh
odličnijeh pomoraca. Već svoj djeci u Cav-

tatu more je kao kruh naš svagdašnji: oni

ispituju žale i kamenje, poznaju svaku sti-
jenu, znadu joj za ime i za rana se nauče
plivati. Kao čudo spominje se od prije 50
godina neki Mato Lembo, jer nije znao pli-
vati. Oni su stoga dobro orjentovani uzduž
Cavtajske obale i kad između sebe govore

o raznijem položajima, tačno ih nazivlju i

tačno se razumiju. Ni najstariji ljudi u Cav-
tatu ne spominju se, da se koji čovjek uto-
pio na moru plivajući ili ploveći po ovom
kraju, a ako se koji utopio, to nije bio
Cavtaćanin, nego zdvora. ko
Cavtaćani su veselo u minulo doba
“odlazili na more; majke i djevojke, kao
vile pomorkinje, svojoj djeci i braći željele
sreću na moru, veselo ih otpremale i du-
hom pratile njihove pomorske podvige na
dalekom moru. Kad bi došle škune (vrsta
broda) Vragolovljeva i Viskovićeva, te s
spravljale na odlazak u daleke krajeve?

prijatelji i svojta pratili su naškunu pred»
Cavtat mladiće, koji su prvi put odlazili

na more, darivali im razne đakonije i ve-
selo im pjevali. (Slijedi)..

*

N