Bp. 31. * Fon. lil. izlazi Srijedom u podne. Pretplata: za Dubrovnik, s donašanjem na kuću mjeseč- no K 12. Poštom za Dubrovnik i cijelu državu na mjesec K 12. Na duže vremena. Surazmjerno. — Pojedini broj K 3. — ' Plativo i utuživo u Dubrovniku List za politiku, privredu i književnost. | lly6posuuk 3. AyrycTa 1921. | g JlucT 3a NOJKTAKy, npuBpeny M KIbMKEBHOCT. CIJENE OGLASIMA: lem. visine u širini l stupca 3 din. (12 K) Priopćenja i zahvale -10 K redak. Stalnim oglasivačima popust. Uredništvo i Administracija: Ulica Vlasnik i izdavatelj : Lučarica 360. ODBOR ,,NARODA“. CpncKa Nirannapnja — IyGpoBHux. Zar da nam komunisti Primili smo ovu obznanu: Donosi se do javnog znanja, da ko- munistički agitatori u svojoj neskrupoloz- noj agitaciji upotrebljuju razne metode, Da bi unijeli zabunu megju naše vojnike, istima šalju pisma, kao da su tobože od njibove porodice, i u tim pismima u naj- ernjim bojama opisuju njihovo stanje. Isto tako pišu i njihovim porodicama opet u ime vojnika, i u najbjednijoj slici opisuju vojnički život, govore o mučenju vojnika, batinanju, gladi it.d.. Tendencija ovog pod- metanja je jasna. Njime se želi da se unese što veća zabuna i neraspoloženje prema vojsci; Ovo se stavlja do znanja &rađanstvu, i poziva se svaki onaj, koji ovakvo pismo primi, da ga odmah preda policijskim vla- stima. — Pokrajinsko Namjesništvo, Split, dne 24. Srpnja 1921. Vršilac dužnosti : .Dr. DESNICA, s. r. po U zemlji Srbiji, našem .slavnom Pije- montu, mi smo prije rata gledali ljude sa idejama socijalistično revolucionarnim, sa idejama anarhističnim, pa čak i komuni- stičkim i svima mogućim, što ih ima na ovom čudnom zemljinom šaru, pa ipak ne vidjesmo u nijeđnoj prigodi ni najgoreg i najokorelijeg izmegju njih, a da nije s dubokim poštovanjem skinuo kapu pred narodnom zastavom na čelu dične nepo- bjedue vojske srpske. Mnogi od takvih ljudi, zaraženih pogubnim idejama sa za- pada, pogiboše slavno i junački kao do- brovoljei u ljutim i krvavim ratovima za slobodu i ujedinjenje našeg naroda, po- nosni i sretni, što mogoše da žrtvuju sebe za domovinu u redovima one vojske, koja je zadivila cio svijet najvećim junaštvom i samopregorenjem u istoriji svijeta, te donijela nama slobodu i ujedinjenje, a ci- jeloj Evropi, ili bolje svijetu — spas, jer prekratila za čitavu godinu najstrašniji svjetski rat i najužasnije krvoproliće, jade i strahote. Onim ljudima, koji nijesu hajali za vladara ni dinastije, koji nijesu pošto- vali nikakvu vladu, koji se ne priljubiše nikakvoj narodnoj stranci, kojima u jednu riječ nije bilo poćudno nikakovo današnje uregjenje državno, vojska je bila sveta, uzvišena i — neprikosnovena. I oni su djelima i smrću posvjedočili, da se ipak navkraja-krajeva nijesu. .ogriješili—3 ono što je najpreče i najsvetije — o domovinu! i pp okuže i našu vojsku?! Ne može im se reći da su bili izdajnici, iako su inače zaslužili prekor i osudu. A što da se reče o današnjim našim komunistima koji pohulivši sve svetinje ljudske i narodne, u svom razuzdanom bijesu, u demonskom instinktu haranja i uništavanja, toliko prevršiše mjeru, toliko se osmjeliše i obezobraziše, da su mogli da dirnu čak i u zenicu našeg oka, u diku i ponos naš, u najveću uzdanicu svakog pravog sina ove zemlje i naroda, u vojsku našu! Ovo je vrhunac zla i opačine, što potječe iz njihove pogane duše, ali i vr- hunac našeg strpljenja, iza čega “nastaje nemilosna borba do istrage, koja mora da nastane u isto doba na svima linijama. oNeuspjeli atentat na uzvišenog Regenta i uspjeli na ministra Draškovića otkrili su najbolje s koliko vanjskih dušmana rađe naši komunisti u zajednici i sporazumu, da unište našu krvavu tečevinu, slobodu i narodno jedinstvo. Atentat na našu vojsku to.je atentat na opstanak naše države. Dok je vojska onakva, kakva je naša pod vodstvom i upravom slavnih boraca i vojskovogja na- šeg dičnog Pijemonta, mi smo jaki u unu- trašnjosti države, usprkos svima nesugla- sicama i mizerijama plemenskim i stranač- kim, a nepobjedni od svih manjih ili ve- ćih izvanjskih dušmana. Bi li, po nesreći, vojsku našu zahvalio“ otrov komunistički, s nama bi se dogodilo isto što i s Rusi- jom. Koliko se radi u tom pravcu. od so- vjetske vlade u Rusiji i Madžarske, da i ne spominjemo druge susjedne države, naj- bolje je dokazao u praškom listu Pravo Lidu“ bivši vogja českoslovačkih komunista i pučki komesar u Rusiji Eugelbert Kučera. Njemu je bio rekao u Rusiji bivši predsjednik sovjetske vlade u Madžarskoj, a u stvari na- cionalista, Bela Kun, da je Čehoslovačka um- jetni organizam, koji mora nestati s evropske karte, što je ponukalo Kučeru, da istupi iz komunističke stranke i otkrije radnici- ma opasnost, koja prijeti čehoslovačkoj državi. Kučera je iznio u pomenutom listu i riječi Bele Kuna: ,Vi morate dignuti revoluciju, ona je nama nužna. Vi ju mo- rate dignuti, pa makar ne imali nikakve nade u uspjeh. Već smo poslali izvjesnu količinu zlata za revolucijonarnu propa- gandu“. Došlo- je doba kao g. 1702, kad se je dogodilo poznato badnje veče u_ Crnoj Odgovorni urednik: FRANO ŠULIĆ. Gori. Poturice su se bile toliko ugnijezdile megju Crnogorcima, toliko zahvatile maha, da su bili postali i suviše opasni po vje- kovnu slobodu Crne Gore, te ih je tre- balo silom istrijebiti. O tom velikom isto-| rijskom djelu bavi se ,Gorski Vijenac“ — vladike Petra Petrovića Njegoša. I nas gleda budućnost narodna. Tri- jebimo gubu iz torine, i potomstvo će naše, uz viteška djela, vječnom slavom ovjenča- ne naše divne i junačke vojske u borbi za sticanje slobode i narodnog ujedinje- nja, opjevati cio naš sadašnji naraštaj, koji će i htjeti i znati da sačuva od svih unutrašnjih i vanjskih dušmana krvavu i mučnu tečevinu prve vojske u svijetu, naše dične, ponosne i najveće izdanice! U redove ,,Sokola“ za spas i slavu domovine! Nijedna naša predratna ustanova, ko- liko smo ih god imali, nije bila tako ple- menita i uzvišena, nijedna druga nije ni- kad-toliko koristi doprinijela u relativno kratko vrijeme za bugienje narodne svijesti i ponosa, za razvijanje duha viteštva, kao i tjelesne snage i jačine, za širenje ideje slobode, bratstva i zajednice u našim, du- šmanskom silom, zloćom i zavišću rastr- ganim i zavagjenim plemenima, kao ve- lika i spasonosna ideja sokolska. Ni u doba slobode-u ujedinjenoj-narodnoj-državi opet nijedna druga ustanova nije ni potrebitija, ni korisnija, ni spasonosnija, od ideje so- kolske! Ona dapače tek u sadašnjim pri- likama može i mora da pokaže potpuno svoj veliki i silni značaj i da nastavi i do- vrši golemi_i uzvišeni zadatak, koji nije od prije mogla da izvede u vrlo nezgod- nim prilikama, pod dušmanskom vlašću i u malo godina djelovanja na našim stra- nama. Sad ili ikad treba da prigrle ideju so- kolstva bez razlike svi oni, koji dostojno shvaćaju i štuju našu narodnu slobodu, stećenu po cijenu najstrašnijih, do tad u svijetu nečuvenih i nevigjenih napora i žrtava, koji su radi, kadri i gotovi, da ne- umornim trudom i nastojanjem; na sve dužne načine, priprave vedru i tihu bu- dućnost našem potomstvu, i da ga pripre- me i usposobe toliko, da nikad ni za vi- jeka ne pogrdi slavna i viteška djela svo- jia velikih pradjedova, uzora samoprijegora i junaštva za sva vremena svim narodima svijeta! Sad ili ikad treba da sokolskom idejom u najširem smislu i organizacijom, kakva se može samo zamisliti bolja, jača i tačnija, stanu na braniku države naše i općih narodnih svetinja, kada su na tešku našu žalost, a pogrdu i sramotu ovom vi- jeku i svjetskoj civilizaciji, još i vod vidom i pretvorstvom nekog uzvišenog i idealnog čovjekoljublja, ustale divlje i gadne zvijeri u ljudskom obliku, bez srca i domovine, bez išta sveta i uzvišena, s osjećajima i instinktima mnogo nižim no u ikakve proste životinje, voljne i gotove da satru i unište i ono što je najstašniji svjetski rat u di- vljem i užasnom bijesu haranja i satiranja ostavio i poštedio, da dokrajče i sa zemljom sravne sve što je na zemlji, i u zemlju da sabiju sve živo na njoj, na slavu najgoreg razvrata i crvenog terora, koje izvodi, tek mu se pruži zgodna prilika, internacionalni komunizam, do skora i u nas, ne samo nekažnjavan, no — nečuveno! još i zako- nom zaštićavan, kao godiostale stranke, koje se bore legalnim putem za izvedenje svo- jih ideja i planova. Nesregjenost unutrašnjih i vanjskih prilika, a nadasve malaksalost iza rata, nijesu nam dopuštali da gojimo i razvi- jamo Sokolstvo u dužnoj i potrebitoj mjeri; bilo je, osim svih ovih uzroka i zapreka, u nečem i našeg neoprostivog nehajstva i mlohavosti, ali opet, kako kod bilo, glavno je, kad su nas nevolja i opasnost ipak na vrijeme prenule i osvijestile. za obranu i spas naših zajedničkih svetinja. Mi treba sad da vršimo ideje Sobol- stva u najširim njegovim osnovama, što nam dopušta sloboda i narodna naša dr- žava. Sokolska organizacija ne smije da propusti ni najmanju našu varoš, čak ni selo; svud se može i mora da izvodi ono, što odgovara običajima mjesta išto je na- rod tamo i od prije gojio, u manjoj mjeri i bez ikakve organizacije. U selima n. pr. dosta je da se goje razne viteške igre na- rodne i gagjanje u nišan sa nadmetanjem i nagradama, uz pjesme narodne i na- rodna kola i zgodna i korisna predavanja iz istorije, privrede, higijene it.d. Više sela treba opet da zajedno prirede takve sve- čanosti, a sva skupa iz pojedinih srezova i okruga da dolaze u gradove, na veće svečanosti narodne. Stari Jelini su bili prvi, koji su spoznali golemi znača; narodnih viteških svečanosti, spojenih s raznim du- ševnim poukama. Jedino na taj način oni su vježbali, usavršavali i u harmoniju do- liječenje tuberkuloze, predavao Dr. V. Poljanić. Sprječavanje: (3) Prama toplini vode, prama trajanju kupanja, i prama mehaničnoj formi, dje- luje kupanje na tijelo raznovrsno. Najvaž- niji faktor, pri tomu jest temperatura, jer upliviše na kožu, i tako povećava ili uma- njiva izdavanje tjelesne topline, odnosno povećava ili umanjiva produkciju tjelesne topline, draži periferne živce, te tako di- jelom -neposredno, dijelom odrazno, ras- prostranjuje svoj upliv. na sve procese inervacije, upliviše na izgaranje, oksidaciju ikivnih počela i na cjelokupnu tvarnu iz- mjenu. Točnim mjerenjemt se je dokazalo, da je oksidacija povećana, jer organizam prima više kisika, a izdava više ugljične kiseline. Studeno kupanje djeluje na. po- razdjeljivanje krvi i njezin tlak :. kožni krvni sudovi se stisnu, i to najviše odmah u početku. Djelovanje srca: biva usporeno, , a disanje, u početku brzo i površno, po- staje sporo i duboko, jaki podražaj kožnih osjetilnih živaca pruži se na središnji živ- čani sustav, i tako na pokretne, motorske živce. Krvni sudovi moždanskih opna u prvom početku se rašire, a tada použe. Kretanje gušterića probavnog sustava, pe- ristaltika, biva povećana, a isto tako po- jača se rad muskulature žučnih konala. Nakon općenitog podraženja i osvježenja nastupa. čuvstvo lagodno, osjeća se opća . lagodnost, a sve mišice kao da se zanove i razigraju, pa bi htjele da se kreću. Radi svega toga je studena kupka moćan faktor za zdravo i bolesno tijelo ; zdravomu dava osvježenje i jakost, a bo- lesnom diže ognjicu, pomaže odstraniti, absorbirati razne eksudate, i ubrzava tvarnu izmjenu pri raznim konstitucijo- nalnim bolestima. A kako djeluje sunce, mlado sunce, što nam svojom jutrnjom pojavom i večernjim zapadom tako - jako .razdraga, opoji i zanese dušu? Duga na “ nebu pokazuje da se suičano svijetlo sa- stoji iz toliko šara: s jednog kraja crvena, ono vječno a s drugog ljubičasta. Lijevo od crvene nalaze se našim očima nevidljive ultracr- vene, a desno od ljubičaste — ultraljubi- časte zrake, i baš ove zadnje drži se da stvaraju pigment, ono: crnilo u koži, a ul- tracrvene da uzrokuju hiperemično zakr- vavljenje, i tijem podupiru bacilima po- gubno djelovanje svijetla tog velikog protivnika svih mikroba i mračnih pogani. Glavni čimbenik predstavljaju, svakako, ultravioletne zrake, za koje se je prije mi- slilo, da puno jače djeluju u visinama, nego u nizini, odnosno, da na razini mora i ne bi niti došle u obzir. U tom smislu dijele se gore na niske — do 800 metara, srednje od 800—2000 o m.,ina visoke — povrh toga. Osim što je u visinama preko 1500 m. manje magle i vlage, a puno više sunčanih dana, zrak sam upija manje svijetla (obično se uzimlje, da zrak za sebe absorbira 30, sunčanih zraka), upija dakle manje nego u nizini, te po- radi toga je i insolacija veća. U švajcar- skom gradu Davos n. pr., na, visini od 1600. metara poskoči zimi termometar na suncu, od 22 grada Celsinsa u 9 sati u jutro, na 42 stupnja u 3 sata« poslije podne, dočim je u to isto vrijeme, u sjeni, 1 grad ispod ništice. I baš poradi te insolacije kao da bi te ultraljubičaste zrake jače djelovale, što se opaža samo zimi, dok ljeti nema niti izdaleka toga učinka. Ali se je najnovije vrijeme doka- zalo, da je djelovanje sunčanih zraka na morskoj obali od iste vrijednosti kao ono na visini. 1 tu imade mnogo sunca, čista zraka sa nekim postotkom soli, a povrh toga je i mnogokorisno kupanje u mor- skoj vodi Sunčano = svijetlo, = dakle, podražuje kemijski našu kožu, oživljuje nice našega tijela, umnožava broj cr- venih krvnih tjelešaca i satlržaj hemoglo- bira, potrostruči volju za jelom, podiže snagu čitavoga našeg organizma i priprav- lja na taj način opće tjelesno dobrostanje, te se s punim pravom može reći, da sun- ce samo onome škodi, tko se njega boji i od njega se uklanja. La te