Bp. 31.

*

Fon. lil.

izlazi Srijedom u podne.
Pretplata: za Dubrovnik,
s donašanjem na kuću mjeseč-
no K 12. Poštom za Dubrovnik
i cijelu državu na mjesec K 12.
Na duže vremena. Surazmjerno.
— Pojedini broj K 3. —
' Plativo i utuživo u Dubrovniku

List za politiku, privredu i književnost.

| lly6posuuk 3. AyrycTa 1921.

|

g

JlucT 3a NOJKTAKy, npuBpeny M KIbMKEBHOCT.

CIJENE OGLASIMA:
lem. visine u širini
l stupca 3 din. (12 K)
Priopćenja i zahvale
-10 K redak. Stalnim
oglasivačima popust.

Uredništvo i Administracija: Ulica

Vlasnik i izdavatelj :

Lučarica 360.

ODBOR ,,NARODA“.

CpncKa Nirannapnja — IyGpoBHux.

Zar da nam komunisti

Primili smo ovu obznanu:

Donosi se do javnog znanja, da ko-
munistički agitatori u svojoj neskrupoloz-
noj agitaciji upotrebljuju razne metode,
Da bi unijeli zabunu megju naše vojnike,
istima šalju pisma, kao da su tobože od
njibove porodice, i u tim pismima u naj-
ernjim bojama opisuju njihovo stanje. Isto
tako pišu i njihovim porodicama opet u
ime vojnika, i u najbjednijoj slici opisuju
vojnički život, govore o mučenju vojnika,
batinanju, gladi it.d.. Tendencija ovog pod-
metanja je jasna. Njime se želi da se unese
što veća zabuna i neraspoloženje prema
vojsci;

Ovo se stavlja do znanja &rađanstvu,
i poziva se svaki onaj, koji ovakvo pismo
primi, da ga odmah preda policijskim vla-
stima. — Pokrajinsko Namjesništvo, Split,
dne 24. Srpnja 1921. Vršilac dužnosti :

.Dr. DESNICA, s. r.

po

U zemlji Srbiji, našem .slavnom Pije-
montu, mi smo prije rata gledali ljude sa
idejama socijalistično revolucionarnim, sa
idejama anarhističnim, pa čak i komuni-
stičkim i svima mogućim, što ih ima na
ovom čudnom zemljinom šaru, pa ipak ne
vidjesmo u nijeđnoj prigodi ni najgoreg
i najokorelijeg izmegju njih, a da nije s
dubokim poštovanjem skinuo kapu pred
narodnom zastavom na čelu dične nepo-
bjedue vojske srpske. Mnogi od takvih
ljudi, zaraženih pogubnim idejama sa za-
pada, pogiboše slavno i junački kao do-
brovoljei u ljutim i krvavim ratovima za

slobodu i ujedinjenje našeg naroda, po-

nosni i sretni, što mogoše da žrtvuju sebe
za domovinu u redovima one vojske, koja
je zadivila cio svijet najvećim junaštvom
i samopregorenjem u istoriji svijeta, te
donijela nama slobodu i ujedinjenje, a ci-
jeloj Evropi, ili bolje svijetu — spas, jer
prekratila za čitavu godinu najstrašniji
svjetski rat i najužasnije krvoproliće, jade i
strahote. Onim ljudima, koji nijesu hajali
za vladara ni dinastije, koji nijesu pošto-
vali nikakvu vladu, koji se ne priljubiše
nikakvoj narodnoj stranci, kojima u jednu
riječ nije bilo poćudno nikakovo današnje
uregjenje državno, vojska je bila sveta,
uzvišena i — neprikosnovena. I oni su
djelima i smrću posvjedočili, da se ipak

navkraja-krajeva nijesu. .ogriješili—3 ono

što je najpreče i najsvetije — o domovinu!

i

pp

okuže i našu vojsku?!

Ne može im se reći da su bili izdajnici,
iako su inače zaslužili prekor i osudu.
A što da se reče o današnjim našim
komunistima koji pohulivši sve svetinje
ljudske i narodne, u svom razuzdanom
bijesu, u demonskom instinktu haranja i
uništavanja, toliko prevršiše mjeru, toliko
se osmjeliše i obezobraziše, da su mogli
da dirnu čak i u zenicu našeg oka, u diku
i ponos naš, u najveću uzdanicu svakog
pravog sina ove zemlje i naroda, u vojsku

našu! Ovo je vrhunac zla i opačine, što
potječe iz njihove pogane duše, ali i vr-

hunac našeg strpljenja, iza čega “nastaje
nemilosna borba do istrage, koja mora da
nastane u isto doba na svima linijama.

oNeuspjeli atentat na uzvišenog Regenta i

uspjeli na ministra Draškovića otkrili su
najbolje s koliko vanjskih dušmana rađe
naši komunisti u zajednici i sporazumu,
da unište našu krvavu tečevinu, slobodu
i narodno jedinstvo.

Atentat na našu vojsku to.je atentat
na opstanak naše države. Dok je vojska
onakva, kakva je naša pod vodstvom i
upravom slavnih boraca i vojskovogja na-
šeg dičnog Pijemonta, mi smo jaki u unu-
trašnjosti države, usprkos svima nesugla-
sicama i mizerijama plemenskim i stranač-
kim, a nepobjedni od svih manjih ili ve-
ćih izvanjskih dušmana. Bi li, po nesreći,
vojsku našu zahvalio“ otrov komunistički,
s nama bi se dogodilo isto što i s Rusi-
jom. Koliko se radi u tom pravcu. od so-
vjetske vlade u Rusiji i Madžarske, da i
ne spominjemo druge susjedne države, naj-
bolje je dokazao u praškom listu Pravo
Lidu“ bivši vogja českoslovačkih komunista
i pučki komesar u Rusiji Eugelbert Kučera.
Njemu je bio rekao u Rusiji bivši predsjednik
sovjetske vlade u Madžarskoj, a u stvari na-
cionalista, Bela Kun, da je Čehoslovačka um-
jetni organizam, koji mora nestati s evropske
karte, što je ponukalo Kučeru, da istupi
iz komunističke stranke i otkrije radnici-
ma opasnost, koja prijeti  čehoslovačkoj
državi. Kučera je iznio u pomenutom listu
i riječi Bele Kuna: ,Vi morate dignuti
revoluciju, ona je nama nužna. Vi ju mo-
rate dignuti, pa makar ne imali nikakve
nade u uspjeh. Već smo poslali izvjesnu
količinu zlata za revolucijonarnu propa-
gandu“.

Došlo- je doba kao g. 1702, kad se je
dogodilo poznato badnje veče u_ Crnoj

Odgovorni urednik: FRANO ŠULIĆ.

Gori. Poturice su se bile toliko ugnijezdile
megju Crnogorcima, toliko zahvatile maha,
da su bili postali i suviše opasni po vje-
kovnu slobodu Crne Gore, te ih je tre-

balo silom istrijebiti. O tom velikom isto-|

rijskom djelu bavi se ,Gorski Vijenac“ —
vladike Petra Petrovića Njegoša.

I nas gleda budućnost narodna. Tri-
jebimo gubu iz torine, i potomstvo će naše,
uz viteška djela, vječnom slavom ovjenča-
ne naše divne i junačke vojske u borbi
za sticanje slobode i narodnog ujedinje-
nja, opjevati cio naš sadašnji naraštaj,
koji će i htjeti i znati da sačuva od svih
unutrašnjih i vanjskih dušmana krvavu i
mučnu tečevinu prve vojske u svijetu,
naše dične, ponosne i najveće izdanice!

U redove ,,Sokola“
za spas i slavu domovine!

Nijedna naša predratna ustanova, ko-
liko smo ih god imali, nije bila tako ple-
menita i uzvišena, nijedna druga nije ni-
kad-toliko koristi doprinijela u relativno
kratko vrijeme za bugienje narodne svijesti
i ponosa, za razvijanje duha viteštva, kao
i tjelesne snage i jačine, za širenje ideje
slobode, bratstva i zajednice u našim, du-
šmanskom silom, zloćom i zavišću rastr-
ganim i zavagjenim plemenima, kao ve-
lika i spasonosna ideja sokolska. Ni u doba
slobode-u ujedinjenoj-narodnoj-državi opet
nijedna druga ustanova nije ni potrebitija,
ni korisnija, ni spasonosnija, od ideje so-
kolske! Ona dapače tek u sadašnjim pri-
likama može i mora da pokaže potpuno
svoj veliki i silni značaj i da nastavi i do-
vrši golemi_i uzvišeni zadatak, koji nije
od prije mogla da izvede u vrlo nezgod-
nim prilikama, pod dušmanskom vlašću i
u malo godina djelovanja na našim stra-
nama.

Sad ili ikad treba da prigrle ideju so-
kolstva bez razlike svi oni, koji dostojno
shvaćaju i štuju našu narodnu slobodu,
stećenu po cijenu najstrašnijih, do tad u
svijetu nečuvenih i nevigjenih napora i
žrtava, koji su radi, kadri i gotovi, da ne-
umornim trudom i nastojanjem; na sve
dužne načine, priprave vedru i tihu bu-
dućnost našem potomstvu, i da ga pripre-
me i usposobe toliko, da nikad ni za vi-
jeka ne pogrdi slavna i viteška djela svo-
jia velikih pradjedova, uzora samoprijegora
i junaštva za sva vremena svim narodima

svijeta! Sad ili ikad treba da sokolskom
idejom u najširem smislu i organizacijom,
kakva se može samo zamisliti bolja, jača
i tačnija, stanu na braniku države naše i
općih narodnih svetinja, kada su na tešku
našu žalost, a pogrdu i sramotu ovom vi-
jeku i svjetskoj civilizaciji, još i vod vidom

i pretvorstvom nekog uzvišenog i idealnog

čovjekoljublja, ustale divlje i gadne zvijeri
u ljudskom obliku, bez srca i domovine,
bez išta sveta i uzvišena, s osjećajima i

 instinktima mnogo nižim no u ikakve proste

životinje, voljne i gotove da satru i unište
i ono što je najstašniji svjetski rat u di-
vljem i užasnom bijesu haranja i satiranja
ostavio i poštedio, da dokrajče i sa zemljom
sravne sve što je na zemlji, i u zemlju da
sabiju sve živo na njoj, na slavu najgoreg
razvrata i crvenog terora, koje izvodi, tek
mu se pruži zgodna prilika, internacionalni
komunizam, do skora i u nas, ne samo
nekažnjavan, no — nečuveno! još i zako-
nom zaštićavan, kao godiostale stranke, koje
se bore legalnim putem za izvedenje svo-
jih ideja i planova.

Nesregjenost unutrašnjih i vanjskih
prilika, a nadasve malaksalost iza rata,
nijesu nam dopuštali da gojimo i razvi-
jamo Sokolstvo u dužnoj i potrebitoj mjeri;
bilo je, osim svih ovih uzroka i zapreka,
u nečem i našeg neoprostivog nehajstva i
mlohavosti, ali opet, kako kod bilo, glavno
je, kad su nas nevolja i opasnost ipak na

vrijeme prenule i osvijestile. za obranu i

spas naših zajedničkih svetinja.

Mi treba sad da vršimo ideje Sobol-
stva u najširim njegovim osnovama, što
nam dopušta sloboda i narodna naša dr-
žava. Sokolska organizacija ne smije da
propusti ni najmanju našu varoš, čak ni
selo; svud se može i mora da izvodi ono,
što odgovara običajima mjesta išto je na-
rod tamo i od prije gojio, u manjoj mjeri
i bez ikakve organizacije. U selima n. pr.
dosta je da se goje razne viteške igre na-
rodne i gagjanje u nišan sa nadmetanjem

i nagradama, uz pjesme narodne i na-

rodna kola i zgodna i korisna predavanja
iz istorije, privrede, higijene it.d. Više sela
treba opet da zajedno prirede takve sve-
čanosti, a sva skupa iz pojedinih srezova
i okruga da dolaze u gradove, na veće
svečanosti narodne. Stari Jelini su bili prvi,
koji su spoznali golemi znača; narodnih
viteških svečanosti, spojenih s raznim du-
ševnim poukama. Jedino na taj način oni
su vježbali, usavršavali i u harmoniju do-

liječenje tuberkuloze,

predavao Dr. V. Poljanić.

Sprječavanje:
(3)

Prama toplini vode, prama trajanju
kupanja, i prama mehaničnoj formi, dje-
luje kupanje na tijelo raznovrsno. Najvaž-
niji faktor, pri tomu jest temperatura, jer
upliviše na kožu, i tako povećava ili uma-
njiva izdavanje tjelesne topline, odnosno
povećava ili umanjiva produkciju tjelesne
topline, draži periferne živce, te tako di-
jelom -neposredno, dijelom odrazno, ras-
prostranjuje svoj upliv. na sve procese
inervacije, upliviše na izgaranje, oksidaciju
ikivnih počela i na cjelokupnu tvarnu  iz-

mjenu. Točnim mjerenjemt se je dokazalo,

da je oksidacija povećana, jer organizam
prima više kisika, a izdava više ugljične
kiseline. Studeno kupanje djeluje na. po-
razdjeljivanje krvi i njezin tlak :. kožni
krvni sudovi se stisnu, i to najviše odmah
u početku. Djelovanje srca: biva usporeno, ,
a disanje, u početku brzo i površno, po-
staje sporo i duboko, jaki podražaj kožnih

osjetilnih živaca pruži se na središnji živ-
čani sustav, i tako na pokretne, motorske
živce. Krvni sudovi moždanskih opna u
prvom početku se rašire, a tada použe.
Kretanje gušterića probavnog sustava, pe-
ristaltika, biva povećana, a isto tako po-
jača se rad muskulature žučnih konala.
Nakon općenitog podraženja i osvježenja

nastupa. čuvstvo lagodno, osjeća se opća .

lagodnost, a sve mišice kao da se zanove
i razigraju, pa bi htjele da se kreću.

Radi svega toga je studena kupka
moćan faktor za zdravo i bolesno tijelo ;
zdravomu dava osvježenje i jakost, a bo-
lesnom diže  ognjicu, pomaže odstraniti,
absorbirati razne  eksudate, i ubrzava
tvarnu izmjenu pri raznim konstitucijo-
nalnim bolestima.

A kako djeluje sunce,
mlado sunce, što nam svojom  jutrnjom
pojavom i večernjim zapadom tako - jako
.razdraga, opoji i zanese dušu? Duga na

“ nebu pokazuje da se suičano svijetlo sa-

stoji iz toliko šara: s jednog kraja crvena,

ono vječno

a s drugog ljubičasta. Lijevo od crvene
nalaze se našim očima nevidljive ultracr-
vene, a desno od ljubičaste — ultraljubi-
časte zrake, i baš ove zadnje drži se da
stvaraju pigment, ono: crnilo u koži, a ul-
tracrvene da uzrokuju hiperemično zakr-
vavljenje, i tijem podupiru bacilima po-
gubno djelovanje svijetla tog velikog

protivnika svih mikroba i mračnih pogani.
Glavni čimbenik predstavljaju,

svakako,
ultravioletne zrake, za koje se je prije mi-
slilo, da puno jače djeluju u visinama,
nego u nizini, odnosno, da na razini mora
i ne bi niti došle u obzir. U tom smislu
dijele se gore na niske — do 800 metara,
srednje od 800—2000 o m.,ina visoke —
povrh toga. Osim što je u visinama
preko 1500 m. manje magle i vlage, a
puno više sunčanih dana, zrak sam upija
manje svijetla (obično se uzimlje, da zrak
za sebe absorbira 30, sunčanih zraka),
upija dakle manje nego u nizini, te po-
radi toga je i insolacija veća. U švajcar-
skom gradu Davos n. pr., na, visini od

1600. metara poskoči zimi termometar
na suncu, od 22 grada Celsinsa u 9
sati u jutro, na 42 stupnja u 3 sata«

poslije podne, dočim je u to isto vrijeme,

u sjeni, 1 grad ispod ništice. I baš poradi
te insolacije kao da bi te ultraljubičaste
zrake jače djelovale, što se opaža samo
zimi, dok ljeti nema niti izdaleka toga
učinka. Ali se je najnovije vrijeme doka-
zalo, da je djelovanje sunčanih zraka na

morskoj obali od iste vrijednosti kao ono

na visini. 1 tu imade mnogo sunca, čista
zraka sa nekim postotkom soli, a povrh
toga je i mnogokorisno kupanje u mor-
skoj vodi  Sunčano = svijetlo, = dakle,
podražuje kemijski našu kožu, oživljuje
nice našega tijela, umnožava broj cr-
venih krvnih tjelešaca i satlržaj hemoglo-
bira, potrostruči volju za jelom, podiže
snagu čitavoga našeg organizma i priprav-
lja na taj način opće tjelesno dobrostanje,
te se s punim pravom može reći, da sun-
ce samo onome škodi, tko se njega boji

i od njega se uklanja.

La te