nacrt ustava iznio kao svoj nosile!) sd POri ma * stranke. *stak). es" roda niša se stranka nažalost uvjerila, da hrvatski poslanici tih klubova na desnici . skupštinskoj u svom radu ne postupaju samo po svojem naj- boljem uvjerenju i glasu svoje savjesti, pa da tako traže ono što bi i za hrvatski dio naroda bilo dobro, onako isto kao i za svu ostalu braću u našoj. narodnoj i državnoj zajednici: onineprestano gledaju na svoje političke prijatelje van skupštine“ i ona biračke mase, a ove su na nesreću sve više potpadale pod uticaj ljudi, koji su odrasli s pogledima sasvim protivnim pojmu jedinstva narodnoga i koje je tu. dinska politika odgajala u mržnji prema Srbiji i uopće prema srpskom dijelu na- šega naroda. Pod taj uticaj sve je odlučnije potpa- dala i hrvatska seljačka republikanska stranka, koja svoje poslanike *nije htjela ni poslati u skupštinu, smatrajući je kao tuđu Hrvatima, a kad se obraćala pred- stavnicima naše ujedinjene države, obra- ćala im se kao pravim tuđincima, Takim je uticajima podlegao i Narod- ni Klub sve više i više. A kako po ma- lenom broju poslanika nije mogao ni u koliko uticati na riješenje skupštinsko, tražio je nešio što ninošto niie bilo u skladu sa takom njegovom parlamentar- č da. se stranke većine | nom snagom, t. j. same odreknu svojih programa — za koje se i narod izjasnio na biralištu — pa usvoje u cjelini njegov. On je onaki svoj minimalni zahtjev, dakle kao nešto od čega on ne može uikako popuštati. I kad je iz govora predsjednika vlade g. Pašića vidio, da mu taj neopravdani i neostvarljivi zahtjev nije primljen, klub prije samoga načelnoga glasanja o ustavu izlazi iz skupštine s de- klaracijom, kakva se može smatrati umjes- nom samo u skupštini tuđe države. | Nešto docnije, pri kraju posebnoga pretresa ustavnoga nacrta, izlaze iz skup- štine_ i poslanici Jugoslavenske pučke stranke povodom jednog čisto poslovnog postupka skupštine (koji je imao baš za cilj stvoriti mogućnost, da se još jednom ispita, bi li se moglo učiniti štogod, što bi bar u nekoliko ublažilo nezadovoljstvo koje su i sam taj klub sobom struja, Naprotiv Jugoslovenski muslimanski klub, koji je također bio podnio svoj pred- log ustava sa autonomističkim sistemom a pokrajina, vratio <s «vom prvobitnom pro- + dištu državne jedinstvenosti, —orazum sa predstavni- ovladu i do kas sa- Aielu. : “4 vođeni su odjelo treba tako svršiti, kako «e Jlacr su Vlasnik i iadaviteli: ODBOR NARODA“ Lo Odgovomi urednik FRANO SULIĆ. | >. nog i nepoznatog. Punkcionisanje toga si- te držala velikih i “blagodetnih niičela slo- stema bilo bi bez sumnje | skopčano_ sa vrlo velikim teškoćama i izazivalo: bi ve. like sukobe u državnom životu i borbe | u krilu naroda. A mi smo mislili da ustavno | dese što više . smiriti nesugiasnice koje. u naro BE postoje i kako bi se što prije. "dra: ilo preko potrebno duhovno jedinstvo narod- | no. Zato i nijesmo htjeli da se i dalje | daje maha staroj neslozi po dosadanjim : pokrajinama u granicama, koje su vrlo često stvarane protiv naših interesa, iujedno | : nijesmo htjeli da dajemo mogućnosti za raspaljivanje novih boraba organizovanjem | suprotnih interesa na društvenim i privre- dnim osnovima. Ta organizacija staleža ili ,yzanimanja“ imala je dobiti po _pred- | logn zemljoradničkoga kluba izraza u dvjema uporednim zakonodavnim skup- štinama, jednoj opštoj narodnoj i jednoj staleškoj, među koje bi bili podijeljeni svi skupštinski poslovi. Taki je sistem pred- lagala i Jugoslovenska pučka stranka, . te jeito bio jedan od razloga, koji su ote-. žavali sporazum i sa tom kad god i sa zemljoradničkom grupom. zo Ka Ali u isto vrijeme i vlada i skupštin- ska većina unijele su u ustav više pro- pisa, kojima je zcdetak, da u našoj otadž- bini ostvaruju puniju društvenu pravdu i da je vode sve većem kulturnom napretku. One su to radile nešto po svojoj inicija- | civi, a nešto po prediozima zemijoradnič | koga kluba ili drugih stranaka, kad god su se mogli složiti sa našim načelnim “gle- | dištima. Ta i druga staranja vlade i ve- ćine ocjenjivana su povoljno od strane mnogih objektivnih narodnih poslanika opozicijonih grupa, a jedan dio članova zemljoradničkoga kluba, i to poimence Slo- venačka kmetska stranka, učinila je odlu- čan korak: primila je svoj dio političke odgovornosti i stupila u vladu. Sa takom saradnjom, a kroz razne mijene parlamentarne borbe, sprovedeno - je i dovršeno izrađivanje ustava naše Kraljevine. Mirne duše možemo kazati, da je ne samo ostvaren vrlo veliki narodni i državni uspjeh tim, što je našoj ujedi- njenoj Kraljevini dan ustav, pravni temelj njenog unutrašnjeg života i razvoja, nego | i da taj njen osnovan zakon ima u sebi sve potrebne elemente, koji će našoj otadž- o bini obezbijeđivati sjajne dane, a našoj djeci mir, pravdu, slobodu i blagostanje. To nam svjedoči i ona radost s kojom je narod pozdravio izglasani ustav i ocjena. naših pouzdanih prijatelja u inostranstvu. S druge strane smijemo: tvrditi da i ovo djelo radikalne. strauke odgovara nje- noj svijetloj istorijskoj prošlosti, a pose- | bice da odgovara usvojenim načelima | i programu s kojima je stranka izašla pred narod na jesenašnjim izborima. Uprava je stranke uvjerena da će svi radikali i njihovi prijatelji sada s pravim zadovolj- ctvom pročitati taj program uporedo sa “vom i uvjeriti se, da su "" ustavotvornoj skup-. će, a naročito atv is brojnih snaga u am nigdje ne iz- danu biračima. «no i u onako teš- mn znamenitom poslu osljednosti. i vjerno | i svojim obavezama: sakome, ko a na našu o Za =. radu, kao E Fri ranijem. «dobivanje + obezbjeđivanje po. * bode, bratstva i bratske jednakosti. Lična građanska prava i slobode u ovom su ustavu obezbjeđeni još bolje nego li sa. mim ustavom godine, koji je svuda s pravom uživao . glas potpuno slobodnog ustava. Još je veća pažnja obraćena zaštiti građanskih prava i interesa od samovolje ili pogrešaka administrativne vlasti; a ne- zavisnost sudova, koja je u Srbiji bila na dostojnoj visini, sad je i bolje utvrđena, i pored toga znatno rasprostranjena. Na- rodnoj skupštini potpuno je obezbjeđeno načinu. izbora bude uvijek pravi i nepo- eva izraz narodne volje, a s druge strane da njena prava i učešće u držav- onim poslovima odgovaraju potpuno zna- :* čaju, koje. narodno predstavništvo mora | imati u parlamentarnoj vladavini, kakva oje ovim ustavom zasnovana u našoj uje- “dinjenoj Kraljevini. A isto ovako, kako je narodu obez- bjegjeno da preko svojih izabranika odlu- čuje o svim njegovim državnim pitanjima, tako mu je ostavljeno, da on odlučuje o poslovima pomjesnoga značaja ; svoje opšti- one, svojega sreza, svoje oblasti. I tu oće on biti svoje sreće kovač. Taj sistem narodne samouprave ispisala je radikalna stranka u Srbiji na svojoj zastavi prije vetrileset" godina, jedina od svih srpskih stranaka, i uvijek mu je, paisada, ostala “vijerna, Taj je princip bio sproveden u srpskoj općinskoj, sreskoj i okružnoj sa- o moupravi i dao je na mnogim poljima narodnoga i zemaljskoga razvitka odlične rezultate, pa smo uvjereni, da će tako isto i mnogo bolje biti i u našoj velikoj drža- vi. Kako će nove samoupravne oblasti biti svakako mnogo veće nego lisu bili samo- | upravni okruzi u Srbiji, one će i u finan- ciskom i u svakom drugom pogledu biti mnogo snažnije, pa će moći raditi još u- spješnije, nasvojim zadacima, nego li srpski okruzi. Njima je ustav izrično predvidio široko polje rada i još ostavio mogućnost da docniji zakonodavac može to polje i više proširiti, a ujedno ih obezbjedio, da se u njima na rad može posvetiti unapre- đivanju onog dijela otaždbine u kome živi. Te će oblasti, njihove skupštine i izabrani odbori, dati dovoljuo mogućnosti da se razvija živa snaga pomesnoga stanovništva | :i domovine: lijepo polje za primjenu; da čuvaju sve štogod je dobra izradila naša prošlost u kom da njihove energije dobiju - dijelu zemlje : na polju duhovnom, kultur- koda prirodnom; da ta nasljedstva dje- m8 o. ih uvećavaju novim tokovinie, kipić novom vremenu i njegovim zahtjevima, a na sreću ličnu, obiasnu i opštu, =. cjelokupnoj otadžbini. Tim smo se principima ddereodili; kad smo izrađivali ustav i njegove odredbe, ne gubeći u ostalom iz vida, <“ ujedinjenja Kraljevina nov | iz teške borbe s mnog. vim neprijateljima nae ti neprijatelji, i ako | sa svojim gubiicim« naši neprijatelji spol, . ogovi njihovog dugoga | našoj zemlji opominja! mislimo na njenu bezb U ostalom sami posla. kazali su, da ne samo sisten, narhične vladavine i jedinstva imaju. u stanovništvu ozbiljuih «oboda u Kraljevini dn stranicu | nego dai sama . država. ima takoć: Kraljevine Srbije cd 19038. da po svom sastavu biračkoga tijela i po nih protivnix. onolikom velikom u... komunističke kandidatske liste, koliki ne odgovara mi istinskoj snazi te struje u stanovništvu; ni privrednom društvenom i političkom razvitku naše Kraljevine. To Ke se utvrđivalo i sve više otkrivalo u daljim | događajima, a naročito onim, što se desilo | ili objelodanilo poslije izglasanoga ustava. Tu je, srećom neuspjeli, atentat, pokušan s na život Njegova Visočanstva Nasljednika Prijestolja, sadanjega Kralja našega Alek- sandra, pa fakti, koje je iznijela policiska i sudska istraga povodom toga zločina i ubistvo pređašnjeg ministra unutrašnjih djela pokojnog Milorada Draškovića. Veze između komunističkoga pokreta u nas i tuđine već su poodavno nesumnjive. Naše. komunističke organizacije dobivaju obilata novčana sredstva i naredbe iz tuđine za svoj razorni i zločinački rad. Protivu toga zla, svakako privremenoga, kao i ostaloga rovenja protivu naše Kraljevine, mi smo bili dužni boriti se i ne dopustiti, da _ne- poznati tuđini bez ikakve smetnje mogu protiv nas i naše otadžbine i samoga nje- noga bića zloupotrebljavati slobode, koje : su ustavom dane našim građanima kao jemstvo njihovog i državnoga napretka. Zato su u prelaznim naređenjima sa ustava preduzete specijalne mjereu korist — zaštite države, ujene cjelokupnosti i njenog jedinstva, koje | će vrijediti vrijeme, dok ne progju pogibli koje su g. javile. Sad poslije svršenoga ustavotvornoga ž zadatka, mi smo riješeni pristupiti predano i odlučno zakonodavnome radu, koji zemlja. očekuje od svoje skupštine: Mi ćemo iz- raditi zakone, koji će oživotvoriti ono, što smo po našem programu ostvarali u ustavu, te da se što prije osjete plodovi donese- noga ustava. Mi ćemo tako isto zakonima ostvariti onedjelove strankinoga programa obljavljenog u proglasu na birače, koji se po svojoj prirodi nijesu: mogli usta- vom rješavati, ili su im u njemu samo | Naš će za. osnovne crte obilježene. datak biti, da s jedne strane što potpunije oslobođavamo otadžbinu svih onih rđavih tragova, koje je tuđinska vladavina osta-. vila po našem narodu i da omogućavamo prirodno izjednačavanje svih djelova na- roda i pripremimo izradu jedinstvenog ži- vota i duha svih Srba, Hrvata i Slovenaca. S druge strane mi smatramo kao svoj za- | datak, da što prije zaliječimo rane, koje je dugo ratovanje ostavilo na našem narod- nom organizmu, i da, vjerni sila po- | širokim kulturnim. radom na svima poljima držas« — <“ noga i narodnoga života, započnemo borbu | - protivu zapuštenosti, u kojoj je manje ili z a više bila cijela naša domovina, usl' (*< litičkim predanjima, velikim dugog tuđinskog gosn-2-tue usljed drugi+ do sa Lk LIGA mo u PEVO ši em.