Br. 4. __ _— IZLAZI SUBOTOM U PODNE PRETPLATA: za Dubrovnik i cijelu državu na mjesec Dinara 3*50. — Na godinu Dinara 40:— '“ 8 Za inostranstvo Dinara ::B8&.-$ Piativo i utuživo u Dubrovniku. pa poz . s IDS IR E ORE Kiooa pakira) so soko so SR DGP U RO SJ brovnik, 4. Februara 1922. mo ph POJEDINI BROJ I O God. IN. _ A. —:CIJENA OGLASIMA : 1 cm. vi- sine u širini jednog stupca D.4, Priopćenja, zahvale i oglasi u tekstu Dinara 4 redak, STAL- NIM OGLASIVAČIMA POPUST. Uredništvo i Maministracija: Ula TUČARICA 380. Je “ Odgovorni ure | “< Vlasnik i izdavatelj: ODBOR ,NARODA«,. k: RISTO DŽODŽO. “<< TAMPA DEL DA. < DOMOVA. Glad, bijeda i Dokle je.i u kakav užasan i nesno- san položaj dovela revolucija negda bogatu i silnu našu zaštitnicu Rusiju, koliko li utrnula_ sve plemenite ljud- ske osjećaje njezinim masama u očaj- noj bijedi, u kojoj se nalaze, najbolje Svjedoči ruski list ,Rulj“. On piše ove strašne riječi: Vrhovni komesarijat me- gjunarodnog komiteta za pomoć Rusiji javlja: ,Telegram Dr. Nansena iz Mos- kve saopštava užasne vijesti iz. Buzu- dukskog okruga, blizu Samare. Glad je dostigla nevigjene razmjere ; — gla- dni su pojeli sve mačke i pse, a sada jedu lješeve, koje noću otimaju iz staja, gdje se slažu dok ne dogju na red da se pokopaju. Bili su slučajevi otva- ranja grobova sa ovim Ciljem. U va- roši leže gomile lješeva; veća količina — izginule djece. Sav se reon pretvara u pustinju“. Ima i još strašnijih vijesti, koje prenosimo iz beogradske ,Politike“: »Kako javlja iz Rige naročiti dopis- nik ,Cikaške Tribune“, u Rusiji su učestali slučajevi kanibalizma. Izglad- njeli i izbezumljeni roditelji ubijaju svoju djecu, da bi došli do hrane, i jedu njihovo meso, da bi sačuvali svoj život. Naročito se to dešava djeci uhranjenoj, o kojima vodi brigu ame- rički odbor za pomoć ruskoj djeci. Sovjetske vlasti preduzele su neke mjere, da spriječe zločine te vrste, ali Za sada nijesu još objavljene neke na- ročite uredbe u tom pogledu. Kako izjavljuje sovjetsko poslanstvo u Rigi, u vrlo kratkom vremenu biće objav- ljen naročiti zakon, kojim će se svaki takav slučaj kazniti smrću. Izvještaji o ljudožderstvu stižu svako- dnevno u Rigu, sve strašniji jedan od drugog. U Pugačevu, u pokrajini Samari, tu skoro je bio otvoren jedan restoran, koji je vrlo brzo steko glasa sa uku- snim jelima od mesa, tako da se ve- liki broj najuglednijih činovnika hranio u njemu. Megjutim, sada su uhapšene dvije žene, sopstvenice toga restorana, pod optužbom da su prodavale jela od ljudskog mesa. U kuhinji, kako se tvrdi, nagjeni su lješevi dvoje djece. U Velikoj Gusčini, takogjer u po- krajini Samari, prema izvještaju ta- mošnje potrošačke zadruge, prije krat- kog vremena prodano je deset funti kuvanog ljudskog mesa. Prodaja nije bila izvršena za novac, već za žito. U Ljubemovu, gdje se nalazi Američka Misija, nagjeno je kraj druma neko- liko lješeva, sa kojih je sve meso bilo skinuto nožem. U Slavenku jedna seljanka, po imenu Galotkina, isjekla je tijelo svoje tri- naestgodišnje kćeri i podjelila drugoj svojoj djeci. ,Rosta“, službena tele- graiska agencija sovjetske vlade izjav- ljuje, da ovi slučajevi nijesu usamljeni ; oni su samo tipični za prilike, koje danas vladaju u izgladnjelom stanovništvu“. G. Fimel, sekretar Megjunarodne Sindikalne Federacije, tražio je da se Megjunarodni Komitet za pomoć Ru- siji ne ograniči na upućivanje posla- nice konferenciji u Genovi, nego da tamo pošlje delegaciju, koja će se za- uzeti, da sve vlade aktivno uzmu udjela u preduzetom djelu. : Dr. Nanzen izjavljuje, da će kontfe- rencija u Geuovi usvojiti možda od- luke od najvećeg interesa za. buduć- očaj u Rusiji. nost Rusije, ali ne treba računati na nju za pomoć protivu sadašnje gladi : pomoć, koja bi mogla da se dade iz- vršujući njene odluke, stigla bi odveć kasno“. Ovo užasno i grozno stanje u Ru- siji ljuto potresa dušu i nemilo ra- strza srce svakome, ko ima i iskre ljudskog osjećaja, pa ma kom narodu pripadao, a nadasve pak nama, ple- menskim srodnicima naroda, koji strada ovako dugo i strahovito, ne za svoje grijehe, no za grijehe svojih vel- moža i silnika; koji je, neobično dobar, tih i plemenit, nakon vjekovne i teške patnje, odjednom, tresnuvši u nevrijeme ropskim lancima, toliko po- divljao i pomutio se, da vršeći na sebi najopasnije eksperimente, propada više no za se, za ostali svijet, koji će po- tonji, ako ovako potraje, u strašnoj svojoj bezdušnosti pustiti, da se prije, no mu stigne potrebna pomoć, sasvi- ' jem satre i uništi narod, koji je na- sebe uzeo griiehe svijeta, a ne ispušta svoje u nikakvom slučaju, nemoj je- dino zbog velike svoje negdašnje do- brote i neznanja, zašto ne može ipak i nikako sada biti uprav odgovoran pred“. ujedinjenom društvu, nek se razdijeli nikim, ko zdravo misli i pošteno osjeća. U ovom slučaju, do sad jedinstvenom | «se ta društva natječu međusobno, koje u istoriji svijeta, u odlučnom času i pu- . nom odgovornosti pred budućim ge neracijama sviju naroda; nemogućno je osloniti se na rane vlade i političare raznih država, nadasve pak ne na one, koji u propasti Rusije i Slavenstva u opće vide svoj spas; ovdje treba da se probudi humanitarni osjećaj svih pravih ljudi u velikim i malim naro- dima bez razlike; svi treba da jedno- dušno, u ime čovječanstva, žrtvuju sve moguće za spas Rusije. Ovo je najbolji ispit i mjerilo ljudskih osje- ćaja iza najstrašnijeg svjetskog rata za sve narode u opće, a u prvom redu i najviše za nas ostale Slavene, koji smo se mrzili megjusobno, osim jedi- nih Rusa, velikih i plemenitih, koji su sve podjednako sjedinjavali u ljubavi Svoga srca, pa i same Poljake, kojima su u momentu, kad narodna volja go- vori, očito dokazali, da ni oni, kao ni drugi niko na svijetu, nemaju povoda ni osnova, da ih mrze i preziru, no ljube, cijene, poštuju i — sažaljevaju ! fuzija parobr. društava obalnih plovidaka. Neprestano se zagovara fuzija pa- robrodarskih društava, i ako se to iz- vede, kao što po svemu izgleda da hoće, to će biti na propast, a ne na- predak naše trgovačke mornarice. Sve države daju subvencije svojim pa- robrodarskim društvima za napredak istih, jer shvaćaju, da bogastvo države zavisi jedino o moru i trgovačkoj mor- narici. Društva, koja grade nove i mo-. derne lagje, dobijaju razmjerno i veću subvenciju. Kod nas se radi obratno. Parobro- darska društva neće dobiti subvencije dok se ne fuzijonišu, a tom jedinom društvu podijelit će se subvencija. Na ovaj način misle kod nas da će pro- cvasti pomorstvo. Sve nas ovo potiče, da u ovom odsudnom momentu kažemo svoje nepristrano mišljenje. KE: Čim bude obstojati jedno društvo, ovo neće imati konkurencije, i uslijed toga neće biti prisiljeno, da gradi brze i moderne. parobrode. Ostat će se na ovim kukavnim :lagjama, koje posjedujemo danas, a kad se ove is- troše, onda će se putovati sa karka- šama, jer će putnici (naš narod) biti ovisan o milosti i nemilosti uprave, koja će još postavljati pruge nezgodne i spore, ne bojeći se, da joj neko drugi preoime putnike. Država će takogjer sudjelovati svo- jim djelom u ujedinjenom društvu. Svaki čovjek može unaprijed znati što će postati i kako će napredovati dru- štvo. kod kojeg će biti zaposleno bez- broj nesposobnih činovnika. Tome za primjer nek nam služi ,Lloyd austrij- ski“, koji je s godine na godinu bio u deficitu i propadao, jer se je država pačala u njegov rad, Ne samo da je spomenuto društvo propadalo, već je država morala pokrivati i deficite. Za napredak naše trgovačke morna- rice nek država stvori svoje vlastito novo društvo, pa nek onda njim uprav- lja, kako je njoj volja. Tim će naj- bolje koristiti pomorstvu, jer će se DO- visiti broj trgovačkih brodova i zapo- sliti nezaposlene pomorce. “ Onu subvenciju, koja se misli dati megju danas obstojeća društva, pa nek će od njih postignuti bolji glas i bolji razvilak. Čim ima više društava i bude kon- kurencije, društva će se natjecati, tko da dade bolje udobnosti putnicima i brže i modernije lagje, i to s razlogom da privuče sebi mase putnika. Jedino ovakovim natjecanjem razvit će se naša trgovačka mornarica. Ujedno poveća- njem trgovačke mornarice dobiti će namještenje i masa nezaposlenih po- moraca. Poznato je, da bez konkurencije nema napredka u nikakvom trgovač- kom i industrijskom preduzeću, pa ni u saobraćaju, kako nam to po- tvrgjuje i naš saobraćaj. Da je naš cjelokupni saobraćaj u rukama privat- nika po engleskom primjeru, stalno bi se putovalo mnogo brže, udobnije i sigurnije. č Naši brodovlasnici i pomorci, boreći se sa mnogim poteškoćama, uspjeli su podignuti dosta visoko našu morna- ricu, a sa novim idejama nekih fak- tora kucnut će joj početak nazado- vanja. “Do danas su brodovlasnici bili pri- siljeni na nabavljanje novih brodova radi svog vlastitog interesa, ali čim nastane fuzija i upravitelji društva po- stanu državni činovnici, oni će mirno sjeđati u svom uredu, primati masne plate i neće razbijati glavušza naručbe parobroda. Najbolji nam je primjer kad pogledamo, kako se državni či- novnici brinu za naše parobrodarstvo, kojemu ne dostavljaju niti potrebiti ugljen, uslijed čega već sada pomor- stvo nazaduje. : Prama tome može se unaprijed za- ključiti napredak trgovačke mornarice pod kontrolom nekojih faktora, koji zagovaraju fuziju jedino radi svog vla- stitog interesa. Jadni naši pomorci, kakova ih bu- dućnost čeka ! Pomorac. sešečni ope» la kolje razumijevanje našeg konflikta (posvećeno dubrovačkim radikalima) U nevolji, koja nas je prisilila, da javnim putem raspravljamo ono, što nijesmo mogli, na žalost, drukčije, mi ćemo, radi boljeg razumijevanja stvari, spomenuti samo ono, što je u cijeloj aferi najglavnije, te iznijeti ujedno u potpunosti naše pismo od 28. okt. prošle godine, upravljeno mjesnom odboru stranke, koji nas je baš svo- jim postupkom nagnao, da se latimo ovog krajnjeg srestva i načina, pa nek sude mjesni radikali, kao i svi ostali po drugim mjestima države, a uza njih i Centralni Odbor u Beogradu, ko je prav, a ko li kriv i za osudu! Mi smo ponovo ušli u ,Srpsku Štampariju“ u juliju 1920. Malo prije toga mi smo se, na poticaj nekolicine »Prijatelja“, uz čašu vina i dosta ro- doljubnih fraza, u kući g. Iva Biliš- kova, sporazumjeli i pismeno utvrdili, da ćemo prekinuti dalje parničenje zbog: nasilne obustave lista, (pošto smo već dobili pravdu na prvostepenom sudu), da ćemo predati list ,Narod“ odboru stranke, a protivna stranka, biva Srp- ska Centralna Banka, preko upravitelja svog g. Avgusta Minčeka, kao vlas- nica ,Srpske Štamparije“, svotom od 25.000 kruna isplatiti naše parničke troškove i dati prvi osnov listu, kad on prigje u vlasništvo stranke, što oni ne izvršiše ni jedno ni drugo. Od tad, pa do 29. avgusta prošle godine, od- bor nikad, ni pismeno ni usmeno nije izjavio želju, da preuzme list, i ako smo mi usmeno nekoliko puta poka- zivali gotovost, da izvršimo obavezu. I tad, 29. avgusta, odbor je stranke pisao odboru ,Naroda“ za predaju lista, kad je već ,Narod“, i od prije stegnut u slobodi pisanja, — jer u ,Srp- skoj Štampariji“ pod terorom Avgu- sta Minčeka, upravitelja Srpske Cen- tralne Banke, — doskora imao da pošto poto prestane, i ustupi mjesto davno smišljenom ,Dubrovniku“ za nove pla- nove neke gospode... To pismo glasi: »Odbor Narodne Radikalne Stranke u Dubrovniku u današnjoj svojoj sednici rešio je, da je pripravan sa današnjim danom preuzeti list ,Narod“ i u tu svrhu odredio je svog tajnika g. Mi- lorada Popova, da list preuzme. Do- stavljajući Vam ovo do povoljna zna- nja, pozivate se da se pismeno izja- snite“. Da se je mislilo obustaviti od- mah i sasvim ,Narod“ svjedoči i ovo pismo, jer se piše ,današnjim danom preuzeti list“, dok se tek tad brzoja- vilo Nikoli L. Brkiću u Beograd, s ko- jim se i od prije pregovaralo da do- gje ovamo kao urednik ,Dubrovnika“, na koji brzojav nije ni odgovorio. Na to smo im pismeno saopćili, pored os- talog, ove glavne riječi... ,odbor li- sta ,Naroda“ spreman je da u zgodan čas, biva netom odbor narodne radi- kalne stranke bude e snašatalnog ured- nika, preda list ,Narod«“. .. . Istovremeno smatramo da bi bilo pravo da list ,Narod“, koji su njegovi odbornici rijetkim zauzimanjem i po- žrtvovnošću pokrenuli u času, kad na Primorju nije opstojao nijedan drugi stpski list, bude na trajnu. uspomenu | i dalje uzdržavati svoje dojakošnje He. AG. I 4 Kad se je odbor ponovno sastao tek 26. okt. prošle god., Dr. Pugliesi IINAR 0.75 >