sg U Pretplata: 48 ». na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino- J UGOS VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. IZLAŽI SVAKE SUBOTE POPODNE LU 7 4 # k ko EE TE E AK? PU JR ANNIE a M KI d L N Ž ME atA igla Mak TAPE Mg Mead , ' +. d ALE i jasko za SE đ * Š ž iš f MET. iS i di * A i ć Vuk Ee Vati ; Pa, 4.15) t BI Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla. sivače po dogovoru, Priposlana i zahvale 4 Din. redak. Godina I. Dubrovnik, 29. jula 1922. Broj 12. | Lietne reileksiie. "i U pisanju dnevne žurnalistike ose- Qića se jedan zastoj. Tome nije uzrok pomanjkanje senzacija, jer ako igde, sito je kod nas svaki dan po jedna sen- zacija. Niko nije siguran što mu su- tra donosi i večno smo u znaku ne- kog očekivanja. Čeka se uvek da će prilike krenuti na bolje i da ćemo jednom iskreno odanuti dušom. A kad tamo sve se protivno zbiva. Sva- ki dan nam donosi po jedno razoča- ranje, pa je nastala neka dezorenta- Micija, koja polako prelazi u apatiju. ini Posljedica je ovog ludo trošenje i bacanje novca upravo nemilice, kao tUda se nalazimo u kakvom prelaznom' stadiju i interregnumu. 4 Svako se ozbiljno mora zamisliti g.inad ovim pojavama, i iskreni patrioti neprestano se muče i dokučuju uzro- Uke ovome, Zato nije čudo da se _ na ulici često čuje od pojedinaca: Da “mene postave za ovog ili onog mini- lt stra, ja bih ovo ili ono, i krenulo_bi ina bolje, a ovako polako u stopu kre- dićemo za Austrijom, koja je već pred . Sbankrotom, Pa šta je uzrok svemu ovome? IZašto kod nas za vreme žetve namir- inice ne samo da ne ostaju kod starih "cena, većirastui zašto iz dana u mdan kod nas mesto na bolje kreće na “gore? Mnogo bi se dalo navesti raz- “loga kao odgovor na ovo : najaktuel- ije pitanje koje je svaki dan na usti- 1a našeg seljaka, tako, da veći on (čin kako da se zlu nađe leka, U ovo veliko doba mi smo suviše ali. Preskočili smo ne jedan, dva li više decenija, -.već smo skokom . 'Drešli preko vekova i našli smo se sredini u kojoj ne možemo da se «“šnađemo. Snalaze se samo najmlađi, ajidealniji, najsvesniji, a ne stari, oji se skameniše u doktrinama, ko- ije je odneo vihor ratni, no što oni ne Dpažaju, niti mogu opaziti. Oni još nruvek žive predratnim životom, Rat ije prešao pored njih kao pored oka- M nenjenih mumija, malo ih prodrmao, “ali nije bio u stanju da ih preokrene (iz temelja. Već 1 pre rata njima behu utopističke sanje mlađih, koji oluj- im poletom baciše se u život sa ajširim nacijonalizmom. Rat je kru- isao borbe mlađih, doneo nam uje- a osuđuje sve i traži u svojoj glavi na- dinjenje, a stari ostadoše na vladi u duhu , predratnom. Ne da se ne mogoše snaći, već sa pred- ratnim mentalitetom pri- hvatiše plodove borbe kaosvojei dele nekom ve- likodušnošću nagrade svo- jim partizanima, Itako do- đdosmouerunajcrnjeg par- tizanstva. Zato nije čudo da se stranka radikalna smatra kao jedino spasavajuća. U nju uskaču stari Ma- đaroni, uskaču mnogi koji apsolutno ne spadaju, niti mogu spadati u ovu stranku, ali javno kola glas, daradikalnastrankanagra- dujebogato svoje prista- še, pazaštoda se odgurne zgodna prilika! Ova stara, pre- živela stranka svojim metodama pre- ti da otruje i mlađe za život sposo- bne stranke, pa se zato u prvom re- du u borbi oko sređivanja stanja u našoj državi mora ustati svim silama protiv nje. Za svoje interese paktira- će sa,svakim i u pitanju jedne partaj- ske ličnosti pokidaće sve. veze sa paktiranim strankama, a za državu kod toga se najmanje brine. Pukne i po koja afera kojeg člana, ali ova aferu noć proguta, 1 stranka ide svo- jim utrtim hodom i ne da se smesti. Na vladi mora da ostane, jer za vla- du se i formirala, a da je u opoziciji učinila bi sve da se dočepa vlasti. Druga, tako isto za državu pogu- bna skupina jeste hrvatski blok sa Radićevom republikanskom stran- kom. Dugo je blok skrivao svoje na- mere iako je svojom akcijom išao za rasulom ove države, ali sad javno radi skupa sa Radićevcima na potko- pavanju ove države. konstatiramo, pa jezato dužnost sva- kog iskrenog Jugoslovena_ da ove paktaše bajkotira, da ih javno žigoše. . jer su oni postali utočište svih onih elemanata, kojima ne konvenira na- ša mlada 1 jaka država, već još sanja- ju o bivšoj, mrtvoj Austriji. Svoje na- mere prekrili su republikanizmom, a u srcu još nose blazirane i razvra- tne Habzburgovce i tajno im po ku- ćama kriju slike i mole im se_ kao svojim patronima! Može biti nezadovoljstva sa ovim ili onim činom vlade, ali dužnost je iskrenih patriota da legalnim putem ometu taj čin, a ne da odlaze u eks- Zasad tek ovo trem i sve osuđuju i prete, živeći u znaku pretnje i čekanja. Mi smo tek počeli živeti svojim životom i mora biti u početku lutanja. Od strane ovih protudržavnih paktaša došlo se čak dotle, da se javno hvale, da je njina zasluga što dinar stalno pada i što se prilike ne sređuju. Svaki se iskre- ni patriot mora nad_ ovim zamisliti i prelomiti jednom štap nad njima, osuđujući ih javno, jer i nemo posma- tranje svih ludosti što oni _ čine sa- mo ih potstiče/da odu još i dalje uda- renim pogrešnim putem. Nadalje svaki iskreni Jugosloven mora osuditi i zakulisni rad klerika- laca, jer je 1 ova stranka preživela i . u čijim se redovima nisu okupili svi delovi našeg naroda. Ona, bilo sve- sno ili nesvesno, ubacuje razmirice u naš narod. Još je Medo Pucić lepo rekao: ako je vera smetnja našem harmoničnom životu, onda je bolje da je nema, To je rekao kad_ ne be- smo ujedinjeni, a sad kad smo se uje- dinili ovo se mišljenje mora potenci- rati. Jer »brat je mio koje vere bio« otvoreno su propovedali svi naši pr- vaci i samnarod, po čemu još u dva- desetom veku, da nas kaste angažu- ju za svoje ciljeve i zavađaju. Na komuniste ne ćemo da se osvr- ćemo, jer oni doživeše krizu, koja ih | naglo vodi nizbrdice i dovode sami svojim činma do komičnosti doktrine za koje vojuju. Komunizam beše bo- lest rastrovanog čovečanstva, koja se ugušuje sama u sebi. Došla je kao -knuta Istoka i njoj padoše kao žrtva naša &obroćudna i ropska braća Ru- si, i celo se čovečanstvo užasava nad posljedicama ove bolesti, Ona je kao neko čistilište za čovečanstvo, samo žalimo, da su Slaveni bili tako lako- verni i Hristovskim samopregorom primili grehe čovečanstva na svoja pleća i uspeli se na najveću Golgotu čovečanstva, Kod nas zapravo pravih komunista i ne beše. Sve su to ma- nje više nezadovoljnici sa narodnim režimom, tajni neprijatelji naše na- rodne države i da im je _ uspjelo da triumfuju ispoljili bi se kao fanatici najgoreg apsolutizma, kome je Svet- skim Ratom jednom za uvek odzvo- nilo. Naš se narod i pored onog oduše- vljenja za Ujedinjenja nalazi još uvek na raskrsnici, Potrzavaju ga sa svih strana i on još nikako nije u stanju da se potpuno orentira. A kad se on snađe,urediće se i prilike u državi same po sebi, jer je on država, Zato je greh ako se daje od mračnih du- hova zavesti s puta kojem su ga ve- kovi vodili i konačno uz silne žrtve doveli, On ne sme da bude pasivni posmatrač uređenja naše jedinstve- ne narodne države, već mora sam aktivno da sudeluje kod ovog ure- đenja. Ne sme da se dade _navađati na rušenje onog što su vekovi na nje- govim mukama i raspinjanjima gra- dili, već mora da i dalje svesno do- građuje započeto delo, a ne da ga već u temelju ruši. Temelj mora biti solidan jer bi u protivnom slučaju sva nastojanja bila uzalud. Mi bi ponovo kakvom provalom i potresom bili izbačeni iz kolotečine i bili prisiljeni da se vratimo opet za par decenija unatrag, a to bi bio greh i prema pro-, šlosti, kao 1 prema budućnosti, Narod mora svojim velikim i otvo- renim srcem da istinski prigrli ide- ologiju svojih najmlađih sinova, Kod svih još lutanja omladina se sve više zagreva pravim, nesebičnim Jugoslo- venstvom i samo u njemu nalazi os- tvaren san velikog Ujedinjenja. Na omladini svet ostaje, pa zato može- mo bez straha gledati sutrašnjici u oči. Svi današnji trzaji i zastranjenja su pred očima omladine maleni i ona ih osuđuje 1 javno žigoše. Ona osu- đuje ekstreme šovinizme bilo s koje strane iide za izglađivanjem svih oprečnosti, Njoj je jednako mio Ivo, kao 1 Jovo ili Janez i za nju su sitna i upravo komična sva isticanja opre- očnosti sa strane starih i preživelih duhova, koji još nikako ne mogu da. se pomire sa faktom ujedinjenja, i razornim besom udaraju na sve po-' jave u našem zajedničkom životu. Mi smo jedno, to je fakat, koji se ne da poreći i zalud je namerno tra- | oženje, opreka između dojučerašnjih još razdvojenih delova. Vreme gazi 1 mora pregaziti sve one koji još za- kulisnim radom hoće da ometu veliki čin i konačnog duhovnog ujedinje- nja, koji se kod omladine naglo pro- vodi, Mračne su nas sile svesno kroz vekove r azdvojileijošnas i posle ujedinjenja nastoje razdvojiti. Do uje- dinjenja im je uspevalo, ali posle uje- dinjenja rad ovih podzemnih sila | Dr, VI. Poljanić, 4 Max ć Li da Ože li kupunje škoditi? x Ako je život san, onda su od svijeh smaroda Grci do sada najljepši san “prosnjeli, kazao je veliki njemački Y genij Goethe, Kao što u snu nam leb- bide ideali i težimo za njima, tako su A loni u mnogom pravcu, a pogotovo u ć dječjem uzgoju dili pravi ideali. Uz A (duševno uzgajanje imali su svagda na šumu i tjelesni razvoj, Muzika i gimna- iistika bili su isto tako potrebiti pred- "meti kao čitanje i računanje, Niti Mumije plivati, niti se razumije u pi- gjsmo, kazali bi za oznaku čovjeka, iibez odgoja i obrazovanosti, Uz svaku / zgradu za gimnastiku nalazila se i zgrada za kupanje, Svakodnevno ku- prvim uzgojem, u krv pojedincu, i te | navike držao bi se dotični kroz cije- li život, Čistoća i kupanje je kod Grka bilo isto tako potrebito, kao što je nama potrebita dnevna hrana. Dočim naš mladić n. pr., što sa sela dođe u grad radi zarade, daleko vi- “e voli kupiti maštike, rakije i duha- oma nego malo rublja i sapuna. Mno- £9 veoma mnogo treba'nam uprijeti oko podizanja prosvjete u našem puku! A | . Točni anatomski sastav naše kože, Njezina fiziološka zadaća i njezina , panje čistoća tijela, prešla bi tako sa: velika važnost, tek je u novije vrije- me proučena, Zračno, sunčano, mor- sko kupanje, kupanje sa ugličnom kiselinom, parno i električno kupa- nje, kupanje u suhom i vrućem zraku i sve ostale vrsti kupanja sad su pod- puno shvatljive. Razumijemo, zašto se osjećamo lagani, ako neko vrije- me goli stojimo na čistu zraku i sun- cu, Naša koža, naime,izdašnije ispa- riva, provjetruje se, prima kisika za krv, zrak podražuje ugodno sve ko- žne živce, sunce ubija sve kožne mi- krobe, stvara pignent u koži, pove- ćava broj crvenih krvnih tjelešaca itd. Redovito pranje i njega, čišćenje i trenje jača kožu, čini je gipkijom 'i odpornijom protivu udaraca vanj- skog svijeta i nevremena. Sve povr- šne ogrebotine i pozlede zacijele br- zo i ne ognjoje se tako lako, jer mi- krobi teško da se nastane _ u žesto- kom i jakom ambijentu, koji im je protivan i ubija ih, Nagle promjene zraka ne škode koži, mi se ne nahla- đujemo pri svakom i najmanjem pro- puhu i oznojenju. Plivanje je najzdravija i najsavrše- nija tjelovježba, Kod nijednog športa. ne može pluća doći u takav položaj da se onakopotpuno provjetriva, ra- steže i steže, a u isto vrijeme da se svikoliki tjelesni gušteri postave u kretanje. Prava je divota pogledati škodi. mlada plivača kome se uslijed dugog vježbanja u plivanju simetrično izbo- če i rašire prsi, a svukud jake mišice nabreknu. Iskustvom se utvrdilo, da djeca gube od svoje težine i puno omršave uslijed svakodnevnog = dugotrajnog boravljenja u moru. Za djecu do 12 godina, rek bi da je korisnije ako se više sunčaju, jer je njima sunce potre- bitije, sunce ih na neki način pro- žme, ojača i učvrsti im građu, te učini odpornim protiva raznih bolesti, isto kao što dim prožme suho meso i sla- ninu, te se više ne može lako da po- šteti 1 pokvari. Mišljenje da nije dobro okupati se,. ako si oznojan i umoran, nije posve ispravno, jer mnogi n, pr. stoje dulje vremena u vrućoj pari, ili se kupaju u vrućoj vodi, a tada trče pod najhla- dnije štrcanje; pa ipak im ništa ne Smiješ se okupati, ako si 1 najviše oznojan_ i umoran, ali prije nego skočiš u more, pokvasi malo glavu, ruke i noge, a osim toga ostani samo. najkraće vrijeme _ u moru, jer ako dulje ostaneš, izgubi ti tijelo pu- no topline i možeš prehladiti želudac i crijeva, ili grkljan i pluću. Zato baš i nije dobro kupati se sa prepunim želudcem, jer uslijed većeg gubitka tjelesne topline, može da se poremeti probava i vatruština nastupi. Imade čeljadi što su jako anemična i boležljiva, ili što se lako prehlade, pak se boje mora i vode uopće, i što- god se više kriju i umotavaju, gore im biva, više se nahlađuju, a to je sa- svim razumljivo, jer njihova koža sve više mlohavi i slabija postaje. Mi smo sastavni dio prirode i kao takovi ne smijemo se previše od nje udaljiti, jer nam ona tada postaje opasnijom neprijateljicom. Sve te slabunjave osobe morale bi najprije priučavati se po malo golim tijelom na kratko- trajno zračno kupanje, a tek docnije okvasiti se i sunčati, i tako postepe- no napredovati u izdržanju i jačanju. Tko pati od želudčanih i crijevnih katara, ili naginje na njih, 'neka se vlada oprezno, jer se dosta puta desi datakovoj čeljadi škodi dugo kupa- nje. Osobe što pate od srčanih bole- sti, smiju samo najkraće vrijeme po- kvasiti se, iztrti se i zračiti. Za oso- be što boluju od bubrega, nije zdravo nikakvo studeno kupanje; njima je korisna topla voda. Osobe što pate od arterioskleroze najbolje će učini- ti, ako se dobro operu, istaru i zra- če, jer bi njima i kupanje i sunčanje moglo škoditi. Tko je u kakvom pogledu u sumnji, ne će pogriješiti, ako se posavjetuje sa svojim kućnim liječnikom