VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI OD Pretplata: 48 mw. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino-: DA s Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla- Sa 3 Malu Sd Su E u a KA zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. IZLAZI SVAKE SUB OTE N&P ODN. E pje ssivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Din. redak. kekkei LJ ć ba š sim j se io, SINE: Ž Nez Godina I. Dubrovnik, 19. augusta 1922. š : Broj 15. 2 MOM e NG 1. 0 Konferencija Demokratske Stranke | s Mk 2 “ki . . PIRA. “ SVAK ea ko. Dem. s. imasvoju tradiciju, ona je i. Za A prije imala u Srbiji i u drugim kraje- Zjetres mnogo svojih slo- > cijeloga nezavisnih boraca, koji su. U prošlu subotu održana je u dvo- rani »Dubrovačkog Radničkog Dru- štva« konferencija mjesne organiza- cje Demokratske siranke, u kojoj su izvijestili o savremenim političkim | ptanjima načelnik Ministarstva Unut 5 Dj. g.Vidoje Mišović i nar. poslanik bivši crnogorski ministar predsjednik g. Andrija Radović. Predsjednik mjesnog odbora D, s. Ig dr. Artur Saraka istakao je u i svom pozdravnom govoru nuždu što boljega uzajamnoga poznavanja ljudi iz različitih krajeva prostrane naše ujedinjene otadžbine i naglasio, kako će se samo na putu poznavanja i du- hovnoga zbliženja doći do živoga i djelotvornoga jedinstva cijeloga na- roda. Prikazavši zboru odlične goste zahvaljuje im na pripravnosti, kojom su se odazvali njegovu pozivu, da dubrovačke stranačke drugove oba- vijeste o današnjem poltičkom stanju u zemlji, a zatim moli g. Mišovića, da | zboru prikaže veze između Demo- kratske stranke i države, zatim od- nose između Demokratske stranke i ji nak i težnje Demokratske drugih stranaka. o) G. Mišović, srdačno pozdrav- ijen, osvrnuo se je najprije na posta- stranke, Osnov je Demokratske stranke de- mokratizam u svim pravcima druš- ivenog života. Za razliku od aristo- | kratskog vladanja, koje je u rukama nekoliko ljudi okupljenih oko vladar- li skog dvora te ne iziskuje niti dopu- šta nikakvu povoljnu ni nepovoljnu ; kritiku od strane naroda, istinita de- mokracija vrsta sve narodne ljude bez razlike staleža, vjere i ugle- da u jedan red, a svi.imaju pravo i dužnost sarađivati u državnom po- slu. Osnov je demokracije jednakost i jednakopravnost. U demokratskom društvu ne može se nikome umanjiti to pravo, a u demokratskoj politici vladaju oni, koji svojim razložnim = rmišljenjem zadobiju najviše pristalica uz koje dakle pristaje većina. Naša Demokratska stranka nasta- la je združenjem srbijanskih strana- ka Samostalne, Liberalne i Napre-| dne sa Hrvatsko-srpskom koalici- jom. Te su se stranke ujedinile u no- vu stranku, da u život privedu ideje demokratskog vladanja, a svrha je njihove jedinstvene = organizacije: državu učiniti državom sviju, drža- vom cijele nacije. Pri tome joj je prva misao vodilja, da u svoje redo- ve sabere sve sinove našega naroda, sve, koji su jedne krvi, jednoga jezi- ka, koje misle _ prema principima stranke, A ti su principi: 1. Hrvati i Srbi jedan su narod, 2. oblik države toga jednog naroda ima biti demo- kratski. — Zatim govornik analizuje naše historijske smetnje, koje nijesu dale, da prije stvorimo jednu nared- nu državu. Osvrće se na komadanje našega zemljišta iza pada Srbije u Srednjem vijeku i neuspjeha Hrvat- ske, da naš narod okupi u jednu dr- žavu. Sada, kada su pale sve pre- ke i kad smo svi u jednoj kući, po- treba je da budemo jedno i da se osjećamo jedno, potrebno je i mogu-. će je više nego ikada, da se svi dig- nemo. To je težnja Demokratske stranke: jedinstvo i napredak, — Razlika je između nacijonalne demo- okratije 1 socijalne demokratije (soci- jalizma). Prva, naša demokratija, hoće da se dignu sve klase u narodu, dok socijalna derhokratija diže samo jednu, radničku klasu. Svi su staleži naši, svi su djelovi jednoga naroda, ato u nacijonalnoj demokratiji svi staleži imaju jednako pravo na dobro stanje, napredak državno staranje, Spominje tradicije, koje ne daju, da se lako stvaraju nove stranke, , \ interesi zaštićeni vima Jugoslavije bodnih, od uvjerenja radili za demokratske | Od srbijanskih stranaka spo“ minje naročito pređašnju Samostal-. nja misli sku stranku, koja je okupila napred-. ne, prosvijetljene ljude, prave demokracije. Demokratska stranka najjača je u cijeloj državi. Sabrala je pri izborima. da sviju, za konstituantu 17.000 glasova više od najjače između ostalih stranaka, | Radikalne. Jer je D. s. jaka, ima mnogo protivnika i neprijatelja. Demokratsku stranku udaraju usko- grudni konzervativni ljudi i s jedne i s druge strane: hrvatske i Hrvati vele, da stranka hoće Hrvate posrbit, a Srbi, da hoće Srbe pohr- vatiti. Istina je po srijedi. Dem. s. poštuje jednako ono, što je srpsko, | kao i ono, što je hrvatsko. Svi su joj jednaki, jer su svi djeca jednoga na- roda, zvali .se'oni Hrvati ili Srbi, Slo- venci ili Bosanci, bili oni pravoslav« . s o.1. PAA +1 . , ABE ni ili katolici, bili oni iz kojega mu dragokraja. Demokr, s. ne djeli, ona spaja, ujedinjuje, Na ovo dijeljenje po | “imenu i vjeri naučene | su osobito mase izvan Srbije, i od toga se još ne mogu izliječiti. U Srbiji ta bolest mračne prošlosti ne postoji više. Sr- bijanac ne gleda na vjeru ni na ime. Sveštenici sviju vjera u nas učiniće epohalno rodoljubivo djelo, kad po- uče narod, da odvoji vjeru od poli- tičkog uvjerenja, preko vjerskih razlika, ona odgaja i upućuje: Brat je mio, koje vjere bio. Vjerom se služe demagozi, kojima se hoće jevtine vlasti. Lakše je doći . do popularnosti među Srbima sa pra- voslavljem, a među Hrvatima sa ka- toličanstvom. Dem, s, ne će takove po narod štetne popularnosti. A što narod bude daljega vida i širega srca, to će manje pristajati uz ovakovu de- masogiju, i sve će više opadati snaga vjerskim strankama, - Osnovana je i Zemljeradnička, te- žačka stranka. Ljudi željni mandata i slave počeli su laskati seljaku, las- kanjem okupli su ljude sa sela pod svoj barjak, da se bore za vlast. U Srbiji Zemljoradnička stranka nema sreće. Seljak u Srbiji zna i priznaje, da seljak ne može voditi državu, on voli obrazovana čovjeka, za kojega zna, da je seljaku prijatelj. A kad su zemljoradnički poslanici došli u par- lamenat, ponuđeno im je, da stupe u vladu. Nijesu prihvatili, Nijesu smje- li prihvatiti državne poslove, Nijesu smjeli, jer se za vođenje državnih poslova hoće sposobnosti, a za us- pjehe i neuspjehe valja poslije odgo- varati pred narodom. Dok je D. s. ze sve redove, Zem- ljoradnička s, ima u programu samo interes seljaka. I kad bi oni, koje su pristalice Zemljor. s. poslali u parla- menat, znali i umjeli ostvariti ovakov program, ovakova jednostrana poli- tika mogla bi najviše naškoditi selja- ku, jer je njegovo dobro u općem dobru, u napretku sviju. I njegovi su stranci A Zato Zemljor. str. i sve _ klasne stranke mogu podupirati samo jedno- strano vladanje štetno narodnoj cje- lini. Kod klasnih naših stranaka i kod Radikalne tranke stroga je i apsolu-. tistička disciplina. U njih su podjelje- ne uloge, kritika je u njih ograniče- | na, vođe imaju veliku moć, članovi klubova rade po diktatu. U Demo- kratskom poslaničkom klubu radi uvjerenje. Svaka stvar dolazi u slo- | . luču slobodne polu d uvjerene, najjače ljude, predstavnike. Na | srpske. “ i Dem. s. prešla je u Demokratskoj | “bodnu diskusiju, svaki član ima pra“ ovo da iznosi i razlaže svoje mišlje- a najjače razloge, uz nje- a prstaje većina. Sve se kritično i zato je svaki posao djelo cijelo; kluba. Prirodno je, da se tu susreću ji protivna mišljenja, jer su kl ski . članovi ljudi slobodni i nezavisni“ U toku diskusije i glasa- ja mjeri se snaga ideja, i većina od- | >, Zato su se naši _ protivnici . raspisali o rascjepu u Demokr, Klu- | “bu, Rascjepa nema, ali ima dogovo- a7 2 Le H GE ća a, ima Kompromisa. Pri radu Dem. ke s. pravilo je: jednakost sviju i slobo- ju, Šspravnos, da se sasluša . svačije t | '0g1 Šu prigovarali D, s., što nije dpoziciju, nego se složila s im&, svojim protivnicima, da odidrugim manjim strankama ruke državnu upravu. Posli- stranka je stajala pred od- Će na vladu ili u opoziciju? su bila podijeljena. Da wovede u cijelosti svoj pro- orala bi imati više od polo- h mandata, da sama mogne last, I ako je D. s. dobila asova, nije imala većine, : morala odlučiti, hoće li u ii na vlast, stranka se je riješila za realnu politiku, ona je sa drugim. str ankama složila većinu, da ostvari b rem. jeđan 'dio svoga pro- $rama. de je hijela da sarađuje pri 2% * izgradnji < ržave. Da je pošla u opo- ziciju, mogla bi samo gledati i prigo- housa ui S" PBK . : PI . k varati. Dužnost je njezina bila, da : sarađuje odmah i provodi ono, što . prema : svojoj snazi u parlamentu mo- že provesti. Njezini uspjesi odmjere- ie M a a dan ai < | KA ni su prema broju njezi ih poslanika. To je rad prema duhu parlamentarne vladavine. Kad stranka u narodu do- bije većinu, moći će ostvariti sve os- novne točke svoga programa, Vladinoj koaliciji pristupili su i muslimani. Mnogo se u nas pretre- salo pitanje, hoće li se muslimani . opredijeliti za Hrvate ili za Srbe. Za nas je to svejedno. Neka se zovu ka- ko hoće, samo neka rade. Posve je neplodno to natezanje o jedno i dru- go ime. Nama treba samo rada. A parlamentski je rad brzo donošenje dobrih zakona, Parlamenat je uradio mnogo. Do- nio je ustav i mnoge osnovne zako- ne, a mnogi su u pripremi, Zato Dem, s, može mirno da sačeka sud naroda, jer je učinila za državu sve, što je mogla, i tako opravdala povjerenje, koje joj je narod dao na izborma ša- ljući je u parlamenat, da se bori za svoje osnovne iđeje, da radi i gradi, Zbor je živim odobravanjem ispra- tio lijepo predavanje 6. Mišovića, a zatim je predavač odsovorio na ne- ka pitanja. Na pitanje o činovničkoj krizi od- govorio je, da D, s. najbolje csjeća, kako su činovničko stanje | uređe- nje općina žive rane na našem uprav- nom sistemu, koje se hitno moraju. liječiti. Stranka je spravna, da i tu što prije učini, što je nužno. Zakon o činovnicima donijeće se najbržim putom, a Minist. Savjet je ovlašten, da ga izda skraćenim postupkom. Pošto je predavač odgovorio još na neka pitanja, govorio je g. Ra- dović. Na želju zbora izvijestio je ugledni parlamentarac o stanju Demokrat- ske stranke u Crnoj Gori. Tamo stranka stoji odlično. Sada onau Cr- noj Gori ima najviše pristaša, a osvo- jila je mnoga mjesta, u kojima kod posljednjih izbora nije dobila ni jed- noga glasa. Govornik se zabavio i pojavom komunizma u Crnoj Gori, koji se najviše razmahao baš u vrije- me izbora. Osvrnuo se najprije na ekonomske i kuliurne prilike u Crnoj Gori pod preda ji vladama, Crn Meka ro LJ o Žalimo, što radi ograničena prosto- | gorac je dugo i predugo vojevao s Turcima i Arnautima, a u tim borba- ma pljačke bijahu obična stvar, stvar ličnoga junaštva, jer se je plijenio neprijatelj. Ta se navada nije mogla časom prekinuti, pa je iza prestan- ka bojeva dolazilo do domaćih plja- čkanja među plemenima, Istom je Vladika Rade (Petar IL.) počeo izmi- rivati domaće zavade i strogo zavo- | diti red i zakonitost. Red i bezbjed- nost trajali su u Crnoj Gori sve do Svjetskog rata. Rat je uzbunio mir Crne Gore, a iza rata došlo je do. smutnja i nereda, Prestala je vlast kralja Nikole, a nova državna vlast poslije ujedinjenja nije bila organizo- vana. Došlo je i do političke borbe između naprednih Crnogoraca, naci- jonalno svijesnih ljudi, i pristalica Kralja Nikole. . Svjesni Crnogorci, koji su se zanosili velikom idejom državnog ujedinjenja cijeloga naro- da, nadvladali su i održali se u Ceti- nju, koje bijaše središte pristalica Nikolinih. — Kasnije je naišao i val komunističke propagande. O socija- lizmu, o komunizmu Crnogorac nema pojma. On je čuo, da treba oplijeniti građane, uzet im kuće i gospodariti čaršijom, da nema vlasti ni zakona, pa je prirodno, da se dao zavesti. obećanjima komunista. Zato je kod izbora Crna Gora dala toliko glaso- va za komuniste. Danas su prilike posve izmijenjene. komunistički dijelovi Crne Gore pri- stali listom uz Demokr. str. Uza to je osigurana javna bezbjednost, s re-- dom došlo je i do mira u zemlji. U daljem govoru osvrnuo se g. »hrvatsko pitanje«. ra ne možemo da ovdje iznesemo ci- jeli govor uglednoga našeg političara pa ćemo samo u kratkim crtama po- noviti neke njegove misli. Hrvatska ima osobito jaku pozici- ju u našoj narodnoj državi. Ona je bogata, radišna pokrajina, sa razvi-| jenom industrijom, bankama, škola- ma, i drugim javnim iistitucijama, i, kulturom. Ona je vrijedna i snažan: dio naše zemlje, pa bi uz korisnu i naprednu politiku mogla .da uzme prvu ulogu u našem političkom živo- tu. Ali većina političara iz Hrvatske *stoji na strani i pasivno čeka, mjesto da dođe i radi na. jedinom mjestu, gdje se imaju opravljati državn po- sli: u parlamentu, Zato je politička uloga Hrvatske sada — pravo uzevši — uloga drugoga reda. Ti političari ne shvaćaju moderne narodne drža- ve, oni se bore kod kuće za zastar- jele ideje zastarjelim i nepodesnim oružjem, koje je moglo služiti samo u borbi sa tuđinskim silama Beča i Pešte. Mjesto da u Beogradu vide svoje mjesto, svoju prijestonicu, mje- sto da vide, da je Beograd koliko srpski toliko i hrvatski, oni vide u Beogradu Peštu i zaboravljajući je- dnu veliku stvarnost, da smo jedan narod, brane se od Beograda, kao da je on mađarska prijestonica, A da se je našlo drugo rješenje, da su dvor, parlamenat vlada premješteni u Za- greb, cijela Hrvatska postala bi pr- vim zatočnikom ove jedinstvene dr- žave i braniocem političkog centra- lizma. U stvarnosti še sva politika opozicije iz Hrvatske svodi samo na jedno: na borbu za Zagreb proti Be- ogradu. A Zagreb je od našega uje- dinjenja napredovao i krepko u sve- mu napreduje, i on je uza sav otpor. proti državnom jedinstvu naš, brat- ski, — Govornik se sjeti boravka parlamentarskih odaslanika u Za- greb u vrijeme Zagrebačkog Zbora i spominje = hrvatske = jugoslovenske omladince, koji su kao vjerna straža izdaleka pratili predstavnike narod- ne skupštine, da ne bi kogod od raz- jeđenih protivnika u svojoj mržnji 2? Mnogi su dosad.