4 ba 'retplata :“48 U. na godinu; pojedini broj-1 D. Za ino- emstvo 100:D. na. god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEME IZLAŽI SVAKE SUBOTE NŽ KA a M9 A šaj € ODNE. : LA KRATSKE ORGANIZACIJE Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla- sivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Din. redak. Godina“i.“ Dubrovnik, 25. augusta 94 Broj 16. LA tjepan Radić. : ka d Nije nam namjera, da pišemo o Mlitičaru Radiću i da ocjenjujemo us- Yjehe politike , Hrvatskog Bloka“, koja (€ pod nemilim udarcima toga čovjeka Me više slijeva u plitke vode njego- ličnih težnja. Da se zapazi zlo i egleđa sva krupna šteta, koju je Ra- dić svojom sitnom politikom nanio ci- Bloj Jugoslaviji a najviše hrvatskom lijelu našega naroda, dovoljan je je- n nepomućen i bistar pogled na naš rodni i državui život poslije “oslobo- nja; a da se to sve izreče, dovoljno IE nekoliko rijeći: U Hrvatskoj se go- Mile neukih i poluobrazovanih odvra- ju od najveće preporodne misli, koja «rodila i odnjegovala u Hrvatskoj a koju su utrošene umne snage naj- ćih sinova Hrvatske, od ilirsko-jugo- slovenske misli, od narodhoga jedin- sva Hrvata i Srba; jugoslovenska dr- Mava iz temelja se izgrađuje bez sa- (dnje velikoga dijela Hrvatske; u Mampi se razbuktala razorna bratska rba, a ususret joj izlazi mržnja, pri- djeno i javno, dok naši vječni nepri- Atelji, koji priviruju i prisluškuju na \iNim vratima vrebajući na čas, kad će odovuda čuti glasniji žamor svađe | izvek borbe, stiskaju i dižu već klo- th. : .. Za gradnju nacijonalne ideje, kao to je jugoslovenska, i za stvaranje Mlikih osnova državnih, kao što. je nova jugoslovenske države, iziskuju ne mnogi ujedinjeni napori, iziskuje i mnogo vremena. Za razaranje voljna je i manja snaga i kraće vri- .&me. Stjepanu Radiću neprijeporno Wipada tužna slava, da je za malo efemena mnogo učinio, mnogo razo- lo. Uspjelo mu je, da u rodnom kraju Ž goslovenstva poljulja temelje jugoslo- Tenstvu, da on, osrednji čovjek i ni- kov političar, u pometenim i smu- inim dušama Banske Hrvatske zasjeni revelike duhove Gaja i Draškovića, ačkoga i Strossmayera. Očekivali smo S novom vremenu nacijonalno poli- dčku evoluciju, napredovanje, a doživ- dujemo političku reakciju, nazađova- e. Mjesto da u vremenu slobode slo- odan narod želi veličinu, prostranstvo du sjedinjenim silama jamstvo svoje rane, on se u jednom kraju ogra- duje uskim plemenskim ogradama i si- rom hoće da ostane malen, nejak, odi- Eljen i osamljen. A u toj svojoj nesavremenoj i bo- žljivoj težnji, koja nas sjeća. sred- djevječnih župskih zavada i nadbijanja iBalih sila, našao je i iznio prosti puk Hrvatskoj svoga idola, svoga čov- ka Radića. Stjepan Radić, čovjek i političar, nije dse nikome zagonetka. Jedno je ne- oumno, da je pun energije, pun i ma sebe. Školovan i obrazovan, na- dlan i pun [znanja, nagomilao je u bi različne često oprečne misti i ne- dnake poglede. Nema jedinstva ni čemu, nema dosljednosti, jer nema člike predodžbe, koju bi volio, da uz u prione snagom oporoga fanatizma, ji objavljuje velike ljude. Svuda istu- dije sam sebe, i sitna njegova sebič- le šake spravni da oštrim nožem | Meat E o nosi od politike stvara spekulativnu trgovinu ,slave i taštine“. Njegovo tu- maranje iz krajnosti u krajnost baca ga do granica istinite ludosti, i on je: možda jedini naš političar, kod kojega vitko nikada nije mogao naslutiti da- ndS, šta će reći. Sjutra. Svoju ozbilj- nost sam je označio jednom prigodom u hrvatskori.saboru, kad je svoju po- litiku nazvao ',lakom avijatikom“ — pelivanstvom. Što mu je danas istina, sjutra nije više. Čovjek bez uvjerenja, bež vjere i u jednu ideju. Bijaše naj- prije pisac i propovjednik. slovenstva, zatim kovač nove habzburške himne; kraj njemačke dinastije krotki. monar- hista, uz jugoslovensku dinastiju ljuti republikananac; za rata pod austrijsko- mađarskom silom himnopojac oružju i krvi, u miru svoje oslobođene ota- džbine mirotvorni jaganjac, u Pragu i Zagrebu gospodin, u selu seljak; bo- rac proti gradu i gradskoj trgovini, a ujedno sam trgovac i bogataš; — da- onas legitimista, sjutra revolucijonar, danas Pavao, sjutra Savao, od danas do sjutra sve i ujedno ništa — to je Stjepan Radić. »Ako ima pod kapom nebeskom na- roda, koji vode mahnitiji ljudi od na- roda hrvatskog, mi bismo voljeli znati, kako se zove taj narodi“ Tako bolno piše ,Hrvatski Glasnik“ u Chicagu prilikem ludovanja Radićeva odaslani- | “Ka u Americi“ dra!“ Kežmana,“ kojeg4 | radi gluposti zatvoriše američke vlasti. VA ,Beogradski Dnevnik“ donoseći članak pod imenom ,Nakaza od drža- ve“, u kojemu prikazuje Radićev plan o nekim novim državama na našoj teritoriji, svršava : »Neverojatno je, da jedan čovek sa tako nakaznim pojmovima, sa tako nedomišljenim koncepcijama može biti neki taktor u našem javnom životu“. »Novi List“ završava jeda članak ovako: j »U izjavama, koje je dao dopisni- ku jednog londonskog i jednog new- yorškog lista, vođa Hrvatske Seljačke Siranke, g. Stjepan Radić, nadmašio je sve svoje poklisare, izaslanike, agi- tatore, pa što je najviše i najteže, čak i sama sebe. Ono, što je g. Radić na-- pričao strpljivom dopisniku ,Daily New-a“ i ,New-York Tribune“, to nisu više političke izjave, to je niz veselih gluposti, koje bi svakom jugoslaven- skom humorističkom listu obezbedile sigurnu, a kad bi imao dobru admi- nistraciju, i prinosnu egzistenciju. G. Radić traži u svojim izjavama jugoslovensku konfederaciju i teđera- ciju, podvojenost i zajednicu, plebiscit u Bosni, Vojvodini i Makedoniji, vojsku sa šajkačama i bez šajkača, zajednič- ke sastanke i samostalne akcije, auto- nomiju i univerzitet za Arnaute, hap- pšenje gg. Pašića i Pribićevića i do- nošenje novog ustava, čiji bi prvi član glasio: Ispovedanje uverenja o jedins- tvu naroda Srba,- Hrvata i Slovenaca kažnjava se doživotnom robijom. . Povodom ovih posljednih izjava \g. Radića nalazimo za potrebno da pre- poručimo rodoljubivim hrvatskim lis- tovima, da se ne predaju nikakvu pe- sinizmu. Pored toga što je prilčno abnormalan, g. Radić je i posljedica prohujalih rđavih vremena i prilika. 1 ako je pret sednile jedne velike stranke sa znatnih brojčm poslanika, g. Radić nije vođa! Hrvata, On je jedan faktor. On bi mogao biti opasan faktor, da mu nije data široka«mogućnost, da govo- ri, šta hoće, a oduzeta mogućnost, da radi, ši hoće. Ukratko: G. Radić j& zajedničko .srpsko-hrvatsko-slovenačko dobro ; njegov slučaj nije tako težak, kao što bi mogao izgledati, kad bi se merio 'brojem njegovih poslaničkih mandataš, “a S Muževna riječ. + Direktor beogradske »Demokrati- je«, g: dr. Jovanović, često se osvrće na rak-ranu našega društva, na »strakovitu korupciju ka- ko u varoši tako u selu, kako u kan- celariji tako u trgovini, kako u opšti- ni taka na pijaci... Jednom riječi: svudal« — Radikaiskoj “»Samoupra- vi« to-nekako nije pravo, pak mu je to zamjerila, našto joj. on u broju od- E o. mj, lijepo odgovara i ističe, »da piilije nisu cilj.i da sitna partij- ska korist iščezava .pred interesima celine, društva i države. A u intere- su je celine: da se "pojedine partijske organizacije | 6điže “van domašaja onih, koji politikir i partije hoće da iskoriste u jednostrane svrhe svoga bogaćenja..; A kada se to desilo, onda treba sloški povesti borbu pro- tiv toga opšteg žld /!.« ši . Prenosimo dalje doslovce što se u članku kaže: »— Nije to prvi put da mi ukazujemo na veliku opasnosi uslijed partijski šićardžija, banko- kratije i svakojake korupcije. Jedan naš članak (»Dosta ošljarenja«, u br. 874, od 11. juna t. $.) upozorio je na konkretan slučaj u Vojvodini To je izazvalo velike optužbe u sa- moj partiji, intervenisanje = nekih uglednih političara i radikalskih i demokratskih.... Najzad je moralo .da se pređe preko sviju »jakih leđa« i škakljivih obzira i — g. Moca Stoj- kov iN. Arsenović, jedan demokrat- ski, a drugi radikalski eksponent u bačko - bodroškoj velikoj županiji, morali su da budususpen- dovani, Istraga se vodi u Somboru. Uzbu- đenje je veliko, Mnogi protestuju, a mnogi »intervenišu. Ali, javno je mnenje zadovoljno: ono hoće sve- tlosti, istine, pravde, Ne sastoji se radikalsko - demo- kratska »sloga« u tome da nekoliko partijskih ljudi iz obadva tabora udruženo i neodgovorno — eksplo- atišu »sloški« i ieđnu i drugu partij- sku organizaciju..... To diskre- dituje uopšte građanske stranke u narodu to daje hrane krajnjim opozicionim kao i an- tidržavnim strujama, Takva »sloga« — to je više nego dekadencija, to je propast nacije i države!.., U tome je baš snaga Demo- kratske Stranke što se je u njojsmeihoće da se pogleda bolu“ i mahni u oči i želi: da se izvuče po- uke i isceli — radi opštegudobra!... Slučaj Mace Stojkova i N, Arse- novića nije usamljen. Ima na svim stranama takvih slučajeva, gde tre- ba neštedimice uneti svetlosti, uzeti pod lupu — pod hirurški nožić, Treba jednom početi s nekog kra- ja. Dokle ćemo ošljariti?... Zar ne vidimo da se više ne može prolongi- rati, da se više ne sme ošljariti? Ni- su ovo više predratne prilike. Veća je zemlja, teži su uslovi, veće su komplikacije. Nekada smo trpili mnogo zlo »od straha gorega«<. Ne3 kada smo strepili kao janje od noža od spoljnjeg neprijatelja. Čim su nam pomenuli »mutne oblake nad ip x Srbijom« ili »austrijsku opasnost« i t.d, — mi smo obustavljali gunđanje i proteste. Sada su prilike iz osnove drugačije. Sada je lakše pogledati u oči spoljnjem zlu nego unutarnjera. Sada nam više mogu napraviti bela- ja unutrašnje nedaće 'no spoljni ne- prijatelji. ... »Mutni oblaci« ne mogu više da nas mnogo zastraše, makar i doneli munje i gromove, jer smo veliki. Ali, iznutrica može da nas obori i uništi kao da nismo ni postojali!... 2 Njoj podleže najjači organizam i ona dohaka stoletnom hrastu; a od nje mi poglavito pratimo i stradamo. S jednoga kraja mora se početi. Mi smo počeli. Da li se treba »ženi- rati« da se prihvati taj početak? Neke je morao početi! U interesu je opšteg napretka i ozdravljenja: da se prekine sa tugo- ljenjem i mumoljenjem u ovim ozbilj- nim i sudbonosnim pitanjima. Dote- ralo se dotle, da više ne može 1 ne sme da se sipa u čašu greha, koja je prepuna... Uzan partizanluk i sta- rovremski marifetluci mnogo su doprineli ovakvom stanju stvari 4 Budimo kuražni i priznajmo svo- je pogreške u prošlosti. A onda — budimo razumni i pregnimo da slo- ški suzbijamo partijska i međupartij- ska zla, koja prete dekadenciji ne samo velikih partija već i — samoj| državi, —« koja wrijeti. građanskim strankama = Pismo iz Beograda. na 17. VII 1922. Beograd sa Stokhomom, ropskih gradova, Ima sve uslove za nagli razvitak. Centar je željezničke i vodene mreže. Kao ključ Balkana uzdiže se nad bogatim, u nedogled oteglim, ravnicama Sremskim i Ba- natskim. Do Balkanskog rata on je. životario, vezan za Balkan, i nosio karakter jedne čisto balkanske pre- stonice, koja hoće i nastoji iz petnih žila da se baci u jedan viši život. No od posle ujedinjenja narodnog upra- vo orlovskim se letom diže i za ovo par godina ne da se prepoznati, Današnji Beograd je život. U nje- mu vri Gigantski mkorakom kreće napred i poprima naglo, preko noći, sve više karakter prestonice gde se sastaje istok sa zapadom i iz čijeg će se razumevanja roditi nešto specifi- čno naše. Današnji Beograd stremi u visine. Moderne kuće niču jedna za drugom i u senci skrivaju niske, starinske kućice, što ga vuku zemlji. Čvrstim korakom je krenuo i uvlači u svoju sredinu malo po malo sve što je kadro i hoće da živi jednim sme- lim i intenzivnim životom, Istina, da treba još dosta godina, da zbriše sa sebe tragove stoletnih krvavih borba i oseti sve blagodati jednog mirnog i nesmetanog razvoja, gde će doći do izražaja sve skrivane i pritajene narodne energije. Beo- grad mora da probija led na svim linijama širih zamaha. Posle uskog, doratnog života to je teško, ali on se sve više uživljuje u svoju ulogu i pre- dano se baca u život. sebe sve što ga sputavalo i sve širom dušom obuhvaća i reagira na kucaje zajedničkog i udruženog narodnog života. Četir godine našeg ujedinjenog ži- vota jesu refleks života njegova. Pr- vih dana on se snalazi teško u ovom prenapetom životu. Sastaju se u nje- mu razni mentaliteti, dolazi do su- koba, kriza i trzavica, Hoće da ap- sorbira i odstrani opreke ali ne mo- že preko noći, Ovi pokušaji, lutanja odrazuju se u javnom životu, Sve je Lisabo- nom i Carigradom po lepoti položaja | odnosi rekord među hiljadama ev- Odbacuje sa: BS