4 ba
'retplata :“48 U. na godinu; pojedini broj-1 D. Za ino-
emstvo 100:D. na. god. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEME

IZLAŽI SVAKE SUBOTE NŽ

KA
a M9
A
šaj

€ ODNE. : LA

KRATSKE ORGANIZACIJE

Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla-
sivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Din. redak.

Godina“i.“

Dubrovnik, 25. augusta 94

Broj 16.

LA
tjepan Radić.
: ka
d Nije nam namjera, da pišemo o
Mlitičaru Radiću i da ocjenjujemo us-
Yjehe politike , Hrvatskog Bloka“, koja
(€ pod nemilim udarcima toga čovjeka
Me više slijeva u plitke vode njego-
ličnih težnja. Da se zapazi zlo i
egleđa sva krupna šteta, koju je Ra-
dić svojom sitnom politikom nanio ci-
Bloj Jugoslaviji a najviše hrvatskom
lijelu našega naroda, dovoljan je je-
n nepomućen i bistar pogled na naš
rodni i državui život poslije “oslobo-
nja; a da se to sve izreče, dovoljno
IE nekoliko rijeći: U Hrvatskoj se go-
Mile neukih i poluobrazovanih odvra-
ju od najveće preporodne misli, koja
«rodila i odnjegovala u Hrvatskoj a
koju su utrošene umne snage naj-
ćih sinova Hrvatske, od ilirsko-jugo-
slovenske misli, od narodhoga jedin-
sva Hrvata i Srba; jugoslovenska dr-
Mava iz temelja se izgrađuje bez sa-
(dnje velikoga dijela Hrvatske; u
Mampi se razbuktala razorna bratska
rba, a ususret joj izlazi mržnja, pri-
djeno i javno, dok naši vječni nepri-
Atelji, koji priviruju i prisluškuju na
\iNim vratima vrebajući na čas, kad će
odovuda čuti glasniji žamor svađe
| izvek borbe, stiskaju i dižu već klo-

th. :
..

Za gradnju nacijonalne ideje, kao
to je jugoslovenska, i za stvaranje
Mlikih osnova državnih, kao što. je
nova jugoslovenske države, iziskuju

ne mnogi ujedinjeni napori, iziskuje

i mnogo vremena. Za razaranje
voljna je i manja snaga i kraće vri-
.&me. Stjepanu Radiću neprijeporno
Wipada tužna slava, da je za malo
efemena mnogo učinio, mnogo  razo-
lo. Uspjelo mu je, da u rodnom kraju
Ž goslovenstva poljulja temelje jugoslo-
Tenstvu, da on, osrednji čovjek i ni-
kov političar, u pometenim i smu-

inim dušama Banske Hrvatske zasjeni

revelike duhove Gaja i Draškovića,
ačkoga i Strossmayera. Očekivali smo
S novom vremenu nacijonalno poli-
dčku evoluciju, napredovanje, a doživ-
dujemo političku reakciju, nazađova-
e. Mjesto da u vremenu slobode slo-

odan narod želi veličinu, prostranstvo
du sjedinjenim silama jamstvo svoje

rane, on se u jednom kraju ogra-

duje uskim plemenskim ogradama i si-

rom hoće da ostane malen, nejak, odi-
Eljen i osamljen.

A u toj svojoj nesavremenoj i bo-
žljivoj težnji, koja nas sjeća. sred-

djevječnih župskih zavada i nadbijanja

iBalih sila, našao je i iznio prosti puk
Hrvatskoj svoga idola, svoga čov-
ka Radića.

Stjepan Radić, čovjek i političar, nije

dse nikome zagonetka. Jedno je ne-

oumno, da je pun energije, pun i
ma sebe. Školovan i obrazovan, na-

dlan i pun [znanja, nagomilao je u

bi različne često oprečne misti i ne-
dnake poglede. Nema jedinstva ni
čemu, nema dosljednosti, jer nema
člike predodžbe, koju bi volio, da uz
u prione snagom oporoga fanatizma,
ji objavljuje velike ljude. Svuda istu-

dije sam sebe, i sitna njegova sebič-

le šake spravni da oštrim nožem |
Meat E o

nosi od politike stvara spekulativnu
trgovinu ,slave i taštine“. Njegovo tu-
maranje iz krajnosti u krajnost baca

ga do granica istinite ludosti, i on je:

možda jedini naš političar, kod kojega
vitko nikada nije mogao naslutiti da-
ndS, šta će reći. Sjutra. Svoju  ozbilj-
nost sam je označio jednom prigodom
u hrvatskori.saboru, kad je svoju po-
litiku nazvao ',lakom avijatikom“ —
pelivanstvom. Što mu je danas istina,
sjutra nije više. Čovjek bez uvjerenja,
bež vjere i u jednu ideju. Bijaše naj-
prije pisac i propovjednik. slovenstva,
zatim kovač nove habzburške himne;
kraj njemačke dinastije krotki. monar-
hista, uz jugoslovensku dinastiju ljuti
republikananac; za rata pod austrijsko-
mađarskom silom himnopojac oružju
i krvi, u miru svoje oslobođene ota-
džbine mirotvorni jaganjac, u Pragu i
Zagrebu gospodin, u selu seljak; bo-
rac proti gradu i gradskoj trgovini, a
ujedno sam trgovac i bogataš; — da-

onas legitimista, sjutra revolucijonar,

danas Pavao, sjutra Savao, od danas
do sjutra sve i ujedno ništa — to je
Stjepan Radić.

»Ako ima pod kapom nebeskom na-
roda, koji vode mahnitiji ljudi od na-
roda hrvatskog, mi bismo voljeli znati,
kako se zove taj narodi“ Tako bolno
piše ,Hrvatski Glasnik“ u Chicagu

prilikem ludovanja Radićeva odaslani- |
“Ka u Americi“ dra!“ Kežmana,“ kojeg4 |

radi gluposti zatvoriše američke vlasti.
VA ,Beogradski Dnevnik“ donoseći

članak pod imenom ,Nakaza od drža-

ve“, u kojemu prikazuje Radićev plan
o nekim novim državama na našoj
teritoriji, svršava :

»Neverojatno je, da jedan čovek sa
tako nakaznim pojmovima, sa tako
nedomišljenim koncepcijama može biti
neki taktor u našem javnom životu“.

»Novi List“ završava jeda članak
ovako: j

»U izjavama, koje je dao dopisni-
ku jednog londonskog i jednog new-
yorškog lista, vođa Hrvatske Seljačke
Siranke, g. Stjepan Radić, nadmašio
je sve svoje poklisare, izaslanike, agi-
tatore, pa što je najviše i najteže, čak

i sama sebe. Ono, što je g. Radić na--

pričao strpljivom  dopisniku  ,Daily
New-a“ i ,New-York Tribune“, to nisu
više političke izjave, to je niz veselih
gluposti, koje bi svakom  jugoslaven-
skom  humorističkom listu obezbedile
sigurnu, a kad bi imao dobru admi-
nistraciju, i prinosnu egzistenciju.

G. Radić traži u svojim izjavama
jugoslovensku konfederaciju i teđera-
ciju, podvojenost i zajednicu, plebiscit
u Bosni, Vojvodini i Makedoniji, vojsku
sa šajkačama i bez šajkača, zajednič-
ke sastanke i samostalne akcije, auto-
nomiju i univerzitet za Arnaute, hap-
pšenje gg. Pašića i Pribićevića i do-
nošenje novog ustava, čiji bi prvi član

glasio: Ispovedanje uverenja o jedins-

tvu naroda Srba,- Hrvata i Slovenaca
kažnjava se doživotnom robijom.

. Povodom ovih posljednih izjava \g.
Radića nalazimo za potrebno da pre-
poručimo rodoljubivim hrvatskim  lis-
tovima, da se ne predaju nikakvu pe-
sinizmu. Pored toga što je prilčno
abnormalan, g. Radić je i posljedica
prohujalih rđavih vremena i prilika. 1

ako je pret sednile jedne velike stranke
sa znatnih brojčm poslanika, g. Radić
nije vođa! Hrvata, On je jedan faktor.
On bi mogao biti opasan faktor, da mu
nije data široka«mogućnost, da govo-
ri, šta hoće, a oduzeta mogućnost, da
radi, ši hoće. Ukratko: G. Radić j&
zajedničko .srpsko-hrvatsko-slovenačko
dobro ; njegov slučaj nije tako težak,
kao što bi mogao izgledati, kad bi se
merio 'brojem njegovih  poslaničkih
mandataš, “a S

Muževna riječ.

+

Direktor beogradske »Demokrati-
je«, g: dr. Jovanović, često se osvrće
na rak-ranu našega društva, na
»strakovitu korupciju ka-
ko u varoši tako u selu, kako u kan-
celariji tako u trgovini, kako u opšti-
ni taka na pijaci... Jednom riječi:
svudal« — Radikaiskoj “»Samoupra-
vi« to-nekako nije pravo, pak mu je
to zamjerila, našto joj. on u broju od-
E o. mj, lijepo odgovara i ističe,
»da piilije nisu cilj.i da sitna partij-
ska korist iščezava .pred interesima
celine, društva i države. A u intere-

su je celine: da se "pojedine partijske

organizacije | 6điže “van domašaja
onih, koji politikir i partije hoće da
iskoriste u jednostrane svrhe svoga
bogaćenja..; A kada se to desilo,
onda treba sloški povesti borbu pro-
tiv toga opšteg žld /!.« ši

. Prenosimo dalje doslovce što se u
članku kaže: »— Nije to prvi put da
mi ukazujemo na veliku opasnosi

uslijed partijski  šićardžija,  banko-
kratije i svakojake korupcije. Jedan
naš članak (»Dosta ošljarenja«, u br.
874, od 11. juna t. $.) upozorio je na
konkretan slučaj u Vojvodini
To je izazvalo velike optužbe u sa-
moj partiji, intervenisanje = nekih
uglednih političara i radikalskih i
demokratskih.... Najzad je moralo

.da se pređe preko sviju »jakih leđa«

i škakljivih obzira i — g. Moca Stoj-
kov iN. Arsenović, jedan demokrat-
ski, a drugi radikalski eksponent u
bačko - bodroškoj velikoj županiji,
morali su da budususpen-
dovani,

Istraga se vodi u Somboru. Uzbu-
đenje je veliko, Mnogi protestuju, a
mnogi »intervenišu. Ali, javno je
mnenje zadovoljno: ono hoće sve-
tlosti, istine, pravde,

Ne sastoji se radikalsko - demo-
kratska »sloga« u tome da nekoliko
partijskih ljudi iz obadva tabora
udruženo i neodgovorno — eksplo-
atišu »sloški« i ieđnu i drugu partij-
sku organizaciju..... To diskre-
dituje uopšte građanske
stranke u narodu to daje
hrane krajnjim opozicionim kao i an-
tidržavnim strujama, Takva »sloga«
— to je više nego dekadencija, to je
propast nacije i države!..,

U tome je baš snaga Demo-
kratske Stranke što se je u
njojsmeihoće da se pogleda bolu“
i mahni u oči i želi: da se izvuče po-
uke i isceli — radi opštegudobra!...

Slučaj Mace Stojkova i N, Arse-
novića nije usamljen. Ima na svim
stranama takvih slučajeva, gde tre-
ba neštedimice uneti svetlosti, uzeti
pod lupu — pod hirurški nožić,

Treba jednom početi s nekog kra-
ja. Dokle ćemo ošljariti?... Zar ne
vidimo da se više ne može prolongi-

rati, da se više ne sme ošljariti? Ni-

su ovo više predratne prilike. Veća
je zemlja, teži su uslovi, veće su
komplikacije. Nekada smo  trpili
mnogo zlo »od straha gorega«<. Ne3
kada smo strepili kao janje od noža
od spoljnjeg neprijatelja. Čim su
nam pomenuli »mutne oblake nad

ip

x

Srbijom« ili »austrijsku opasnost« i
t.d, — mi smo obustavljali gunđanje
i proteste. Sada su prilike iz osnove
drugačije. Sada je lakše pogledati u
oči spoljnjem zlu nego unutarnjera.
Sada nam više mogu napraviti bela-
ja unutrašnje nedaće 'no spoljni ne-
prijatelji. ...

»Mutni oblaci« ne mogu više da
nas mnogo zastraše, makar i doneli
munje i gromove, jer smo veliki. Ali,
iznutrica može da nas obori i
uništi kao da nismo ni postojali!...

2 Njoj podleže najjači organizam i ona

dohaka stoletnom hrastu; a od nje
mi poglavito pratimo i stradamo.

S jednoga kraja mora se početi.
Mi smo počeli. Da li se treba »ženi-
rati« da se prihvati taj početak?
Neke je morao početi!

U interesu je opšteg napretka i
ozdravljenja: da se prekine sa tugo-
ljenjem i mumoljenjem u ovim ozbilj-
nim i sudbonosnim pitanjima. Dote-
ralo se dotle, da više ne može 1 ne
sme da se sipa u čašu greha, koja je
prepuna... Uzan partizanluk i sta-
rovremski marifetluci mnogo su
doprineli ovakvom stanju
stvari 4

Budimo kuražni i priznajmo  svo-
je pogreške u prošlosti. A onda —
budimo razumni i pregnimo da slo-
ški suzbijamo partijska i međupartij-
ska zla, koja prete dekadenciji ne

samo velikih partija već i — samoj|

državi, —«

koja wrijeti. građanskim strankama

=

Pismo iz Beograda.
na 17. VII 1922.
Beograd sa Stokhomom,

ropskih gradova, Ima sve uslove za
nagli razvitak. Centar je željezničke
i vodene mreže. Kao ključ Balkana

uzdiže se nad bogatim, u nedogled

oteglim, ravnicama Sremskim i Ba-

natskim. Do Balkanskog rata on je.

životario, vezan za Balkan, i nosio
karakter jedne čisto balkanske pre-
stonice, koja hoće i nastoji iz petnih
žila da se baci u jedan viši život. No
od posle ujedinjenja narodnog upra-
vo orlovskim se letom diže i za ovo
par godina ne da se prepoznati,
Današnji Beograd je život. U nje-
mu vri Gigantski mkorakom kreće
napred i poprima naglo, preko noći,
sve više karakter prestonice gde se
sastaje istok sa zapadom i iz čijeg će
se razumevanja roditi nešto specifi-

čno naše. Današnji Beograd stremi
u visine. Moderne kuće niču jedna

za drugom i u senci skrivaju niske,
starinske kućice, što ga vuku zemlji.
Čvrstim korakom je krenuo i uvlači
u svoju sredinu malo po malo sve što
je kadro i hoće da živi jednim sme-
lim i intenzivnim životom,

Istina, da treba još dosta godina,
da zbriše sa sebe tragove stoletnih
krvavih borba i oseti sve blagodati
jednog mirnog i nesmetanog razvoja,

gde će doći do izražaja sve skrivane

i pritajene narodne energije.  Beo-
grad mora da probija led na svim
linijama širih zamaha. Posle uskog,
doratnog života to je teško, ali on se
sve više uživljuje u svoju ulogu i pre-
dano se baca u život.
sebe sve što ga sputavalo i sve širom
dušom obuhvaća i reagira na kucaje
zajedničkog i udruženog narodnog
života.

Četir godine našeg ujedinjenog ži-
vota jesu refleks života njegova. Pr-
vih dana on se snalazi teško u ovom
prenapetom životu. Sastaju se u nje-
mu razni mentaliteti, dolazi do su-
koba, kriza i trzavica, Hoće da ap-
sorbira i odstrani opreke ali ne mo-
že preko noći, Ovi pokušaji, lutanja
odrazuju se u javnom životu, Sve je

Lisabo-
nom i Carigradom po lepoti položaja |
odnosi rekord među hiljadama ev-

Odbacuje sa:

BS