*

Pretplata: 48 v. na godidu; pojedini broj 1 D. Za ino-
zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku+

“
IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE

VLASNIK I IZDAVAC: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZAC

Oglasi: 1 cm, v
sivače po dog:

4B gliest

: Godina I.

Dubrovnik, 30. septembra 1922.

Broj 20.

Demokratska Stranka i Kongres Juvnih Radniku.

Dolazak gg. Davidovića, Ribara i
Veljkovića na sastanak ,javnih radni-
ka“ u Zagrebu izazvao je u demo-
kratskoj štampi rasprave, koje su prešle
mjeru potrebne diskusije i izvrgle se
u polemiku. Koliko je ta polemika,
otvorena i borbena, dobro poslužila
iavnosti, da se obavijesti o razlikama
u mišljenju gg. predsjednika Demo-
kratskog Kluba Davidovića i ministra
Pribićevića, toliko je uznemirila redo-
ve Dem. Stranke i navela političke
protivnike njezine, da joj proriču ras-
cjep.

Očito je, da je nastao spor.u demo-
kratskom poslaničkom tubu MhoPviše
taktične nego opće načelne naravi. Di-
vergencije između  shvatanja jednoga
i drugoga krila Dem. Stranke, koje su
dosadanjim potresima iziožene u de-
mokratskoj štampi, mogu biti razlogom
za ozbiljnu stvarnu raspravu u .Glav-
nom Odboru, ali one — kad se, pod-
“rede općem narodnom i državnom in-
teresu — ne mogu uzdrmati jedinstva
stranke. One će donijeti i jedno ko-
risno rješenje. Diskusija u Glavnom
Odboru unijet će potrebnu jasnoću u
politiku Dem. Kluba, jer će odrediti
pravac, kojim će se razvijati odnosi

stranke prema drugim političkim sku-.

povima, a naročito prema ,javnim rad-
nicima“.

Mislimo, da je S prvoga časa lako
odrediti stav Dem. S. prema  ,javnim
radnicima“. I ako govori, koji su iz-
rečeni u zagrebačkom kongresu, oči-
tuju politički heterogen sastav društva
»javnih radnika“, kongres je jedinstve-
nom rezolucijom pokazao jasan i čist
vidik, koliko se iza rezolucije ne kriju
pritajene tendencije pojedinih osamlje-
nih političara. ,Javni radnici“ ispovije-
daju narodno jedinstvo kao i Dem.
Stranka. Oni su protivni trojnom ime-
nu države, koje simbolično izdaje, ko-
liko je pri krštenju ove države bilo
prikrivenih separatista i starovjeraca u
kolu onih, što sarađivahu na stvaranju
ustava govoreći o narodnom jedinstvu
a utvrđujući — nomen omen “— na-
rodno trojstvo, separatista, proti ko-
jima se je uzalud borila Demokratska
Stranka radeći za državno ime jugo-
slovensko.“ Javni radnici“ hoće poput
demokrata punu jednakost. koja stvarno
još nije postala duhom u životu na-
rodnom ni pravilom u životu držav-
nom. Jednakost, koja jedinstvo potvr-
đuje i ulvrđuje, bez koje se izvan
dvolična i lažna priviđanja ne može
ni shvatiti jedan narod. Oni naglasiše
misli demokratije da pravda bude na-
čelom, korisna podjela oblasti, vlasti i
rada da bude metodom. Protivni su
stranačkom inadu i plemenskoj nesnoš-
““ ljivosti proti kojoj se toliko bori Dem.
Str., željni su domaćeg mira i sklada,
do kojega vodi put poravnanja, Spo-
razuma, ne sporazuma između Srba i
Hrvata, nego sporazuma između stra-
naka, skupova, između predstavnika
dosad oprečnih političkih koncepcija.

Rezolucijom postavio se kompres na
političko stajalište Dem. Stranke. Ne-
mamo razloga da sumnjamo, te su
nabrojene objave :stinit znak vjere i
uvjerenja velikoga dijela kongresnoga
zbora. Ne ćemo dvoumiti, da će ,javni
radnici“ i htjeti i znati pristupiti i po-
zitivnom radu, da riječ rezolucije po-
- stane djelo života. Dosad je naš javni
život mnogo trpio od pasivnosti veli-
koga dijela naše inteligencije, trpio je
i od jednostranog gledanja na zadatak
inteligencije. Prosvijetijen i napredan
* čovjek me može biti javni radnik“
kad samo kritički gleda i prigovara;

od radnika iziskuje se saradnja i stva-
ranje. Za prvo je dovoljna imteligencija,
za drugo je potrebna i inteligencija 1
živa vjera i jaka volja. A nama je po-

treban rad sviju, koji vole ovaj narod
i ovu državu, Ka

Rezolucija ,javnih radenika“ oprav-
dava nazočnost prvaka Dem. Str. na
kongresu. Ona je složena u pravcu de-
mokraiske ideologije, ona znači idejnu
potporu Dema Stranci, Ovu činjenicu
ne mijenjaju ni iskazi lične naravi
koji se nijesu mogli zatajiti ni ovom
prilikom, poslije kongresa, koji je imao:
udariti putem izmirenja i okupljanja
svih naprednih nacijonalnih elemenata.
U tim iskazima pojedinih ojađenih
ambicija očitovala se želja za raspa-
dom Dem. Stranke. To bijaše glas lič-
nosti, glas strasti, koja je i izvan po-
litike rđav savjetnik. Pod spoljnim u-
darcem ne raspada se jaka radna or-
ganizacija, koja je u borbi za velike
svoje osnove zbližila duhove i naučila
ih zajedno raditi i uza sve razlike
podvrgavati se zakonu skupnoga rada,
zakonu većine.

Rekosmo, da je u prvi čas lako od-
rediti stav Dem. Stranke prama  ,jav-
nim radnicima“. Koliko su spravni iz
javnoga rada izlučiti lične motive i iza
neplodnoga kritikanstva pozitivno raditi
u pravcu kongresne rezolucije, njihovo
je mjesto u Demokratskoj Stranci.

Odijeljeni od velikih narodnih poli-
tičkih organizacija ostali bi bez snage,
bez utjecaja na rad parlamenta, osu-
đeni, da i dalje vegetiraju u svome
nezadovoljstvu. Ostali bi valjda sprav-
ni, da i dalje potkapaju svoje osnove
iačajući kulturnu reakciju udarcima po

jedinoj znatnoj predstavnici naprednog

jugoslovenstva-i obarajući posljednje
mostove, koji ih vode do te pred-
stavnice Demokratske Stranke.

Valuta, cijene i gulikože.

Otkad je kroz sami ovaj septembar
pomoćnik ministra financija, gosp. Du-
šan Plavšić, poveo borbu proti nesa-
vjesnih špekulanata, koji su dosada
nesmetano ubijali vrijednost dinara i
punili džepove suzama jadnih konsu-
menata, naš se je dinar počeo znatno
da oporavlja, te je u zemlji i na stra-
ni stekao dobro raspoloženje tako, da
se s razlogom u najkraće vrijeme mo-
žemo nadati padanju cijena na čitavoj
liniji. Ali to padanje ne nastupa onom
brzinom kojom cijene skaču, jer dok
pri padanju vrijednosti dinara cijene
automatski skaču još u trgovčićevu du-
ćanu bez obzira uz koju je cijenu ro-
ba bila kupljena, mi vidimo, d4$ uza
sve znaino poboljšanje vrijednosti  di-
nara, cijene nikako pe popuštaju sve
dok ih jači faktori na to ne prisile. i
mi, Jugoslavija — agrarna zemlja per
exellence — doživljujemo ovaj čas ta-
kav paradoks da nam Talijani dovoze
u Grušku luku pune“ brodove brašna
koje nas zapada po 4.75 _D. kilogram
franko Gruž, dok u našoj vlastitoj zem-
lji to brašno i odnosno kruh plaćamo
po D. 7.50 kg. Isto iako Talijani nam
dovoze masti u izobilju po 7 Lit. (D.
19.60) kg, franko gruž, dok istodobilo
domaću mast prisiljeni smo da plaća-

mo u dućanima po 40 D. kg. Pa_ne“

samo to nego nam na našu sramotu,
u doba najobilntje kukuruzne žetve,
nude iz Liverpoola čitave brodove ku-
kuruza za po cijene od one tržne u
Novom Sadu !

Ovu sramotnu špekulaciju naših pro-
ducenata mora naša Vlada da pobija
istom onakom vještom i odlučnom ca-
rinskom politikom kako gosp. Plavšić

provodi valutarnu politiku, pa smo
uvjereni, da se ne će nametnuti nikak-
va carina za spomenute životne namir-
ice, koje nam eto dolaze izvana pri
punim hambarima kod kuće, jer bi
takova mjera bila očito pogodovanje
tih vojvođansko-čifutskih gulikoža, čije
smo svireposti već siti i presiti.

$ učiteljskog kongresu u Smrejevu,

Kako je poznato, u Sarajevu je dne
20, 21 i 22 o. mj. održan kongres uči-
telja i učiteljica narodnih škola iz ci-
jele naše kraljevine. Sa svih strana
prostrane naše otadžbine sastali su se
u ie dane delegati kotarskih organiza-
cija, da u ime desetine tisuća organi-

 ziranih nastavnika manifestiraju veliku

narodnu misao i da se posavjetuju o
svojim staleškim i o školskim pitanji-
ima, a njima se pridružilo nekoliko sto-
iina drugova i drugarica, koji iz vias-
tite inicijative poletiše na kongres da
sarađuju na istom poslu. Bilo je tu oko
1500 osoba. Velika  dvornica krasne
sarajevske vijećnice, sa ložama i gale-
rijama, jedva je sve mogla da primi.

Ovaj je kongres bio veličanstvena
manifestacija misli narodnog i držav-

nog jedinstva. U svim vaznolikim _is-

kazima, ova je misao izbijala svom
snagom, U društvu narodnog učiteljs-
tva osjećaš, da su to apostoli jedne
nove vjere, jedne velike vjere, koja
ima da obuzme svijet. Učitelji i uči-

teljice silno osjećaju mrtve, koji dado- -

še svoje živote za narodni ideal, i ži-
vo osjećaju pjesnike, koji dadoše
duše svoje za nj. Krv narodnih he-
roja i mučenika kao da se prelila u
njihovu krv, treptaji pjesničkih duša
kao da su preneseni u njihove duše,
drugo i ne pokreće ovo naše silno
kolo, kojemu su povjerena za vaspi-
ianje nova pokoljena. Učiteljstvo  svi-
jesno osjeća duševno ujedinjenje Jugo-
slovena, i ono mu najvećim zanosom

. svoje duše služi.

Prva i poglavita, najdublje osjećana
manifestacija velike narodne misli  iz-
vršena je pohodom grobova vidovdan-
skih heroja. Sve bijaše duboko ganu-
nuto nad velikim istorijskim značenjem
mlađih narodnih heroja. I ovo duboko
ganuće šćaše da se blago prelije u

posebno milo osjećanje prelazeći na

grob velikog pjesnika, koji niče iz
učiteljskog kola, pjesnika Silvija Str.
Kranjčevića, ali je jedna okolnost za-
rezđla dubok zarez u duše mnogih.
. Trebalo je naime preći s pravoslav-
nog na katoličko groblje. I u dubo-
kom čovječanskom osjećanju činila nam
se je čisto neprirodna kamena pregra-
da između onih, koji bijahu duha jed-
joga; .<. zi; io

Na grobu Kranjčevičevu upoznaše,
koji ne znadoše, kako je hrvatska du-
ša čeznula za onim, što slavimo da-
nas, a da su sinovi tmine oni, koji se
odriču ideala najvećih sinova hrvatskog
plemena.

Cio rad kongresa dominirala je ova
osnovna inisao, i kad je neko zastra-
nio, provalila je reakcija, i sve je mo-
ralo da se vrati na svoj. tijek. Rodo-
ljubno učiteljstvo nije ni za čas trpje-
lo da se u njegovo sveto raspoloženje
uštrcava otrov sa strane. Naprotiv, ono

ž

az

Rta

se kao elektrinom uzdrmano, ozvalo.
nacionalnim iskazima sarajevske omla-
dine, što mu ih je ova priredila u po-
čast pred gradskom vijećnicom.

Kako mi je ograničen prostor u listu
za ovaj napis, ja ništa ne velim o
uspješnom stvarnom radu kongresa, |
pa s istog razloga ne ću opisivati ni
banket ni veče u pozorištu, ni sve do-
življaje ouih dana. Samo ću napome-
nuti još ovu ugodnu usnomenu u sa-
vezu sa kongresom. Jedna velika gru-
pa od 250 učitelja i učiteljica, starih
i mladih odlučila se, po svršeiku kon-
gresa, da pohodi Dubrovnik. U subo-
tu ujutro na sarajevskom kolodvoru
preletje od usta do usta riječ: Naš

pjesnik A. Šantić je u Mostaru, treba
.ga brzojavno zamoliti da izađe pred

nas, da ga pozdravimo. . . .'. Voz u
Mostar, a pjesnik pred kola. Kad sestišalo
oduševljeno ,Živio“, cijelo se jato sle-
ti oko pjesnika, a iz jata stupi pred

_

Ro.

pjesnika djevojče ljupko kao cvijet i

izreče pozdrav
riječi :

Na vrelu bratstva oprasmo očiju vid,
I više mi nismo slepi. .

Oprasmo mrlje, i krv, i greh,i stid, >

I sad smo ko bogovi lepi!
I iz svih duša, kao iz jedne, ogla-
sivao se je zavjet: ,Hoćemo mi prvi
da budemo novo pokoljenje 1“

S. K.

Demokratskoj omladini.

Stuđenti, Demokrate 1 Danas, .u do-
ba bezglavosti širokih masa i dobrog
dela naše inteligencije, danas, kad se-
paratizam .i antidržavni elementi sla-
ve orgije najvećom žestinom, treba na--
ša narodna omladina da shvati svoj:
naročiti položaj u današnjem društvu,
treba ispravno da shvati svoju misiju
i da je dovrši s uspjehom. Omladina
je bila ona, koja je pre našeg narod-
nog oslobođenja i ujedinjena zapalje-
nu luč Narodnog Jedinstva nosila ot-
voreno i smelo kroz prepreke. Omla-
dina je bila ona, koja je  prolevala

svoju krv po poljanama Evrope. Plod

tih napora, plod te krvi bilo je oslo-
bođenje i ujedinjenje našeg jedinstve-|
nog Napadi bez razlike imena i vere.
Plod te krvi bilo je formiranje jedne

jedinstvene države, te konačno Vidov- |

danski Ustav, koji je konstatacija Onoga,
što jest. Cinilo se, da je omladina svr-
šila svoju dužnost, teda se može pos-
vetiti sama sibi. No tome nije tako.
Seme posijano od tuđina proklijalo je
u srcima nekih nevaljalih sinova ovo-

za naroda. Ti pokvarenjaci počeli su '

da djeluju protiv našeg naroda, protiv
naše jedinstvene države najpre potajno
a zatim izrabljujući slobode dane sva-
kom građaninu oslobođenjem i Vidov-
danskim nstavom, sve otvorenije i dr-
skije, ne žacajući se ni najgnusnijih
sredstava, ni najgnusnijih metoda, da
sruše ono, što je stvoreno tolikim žr-
tvama. |

Na ovo omladina ne može ostati
indiferentna. Omladina treba da buđe
svesna sebe i vr&mena, jer Omladina
je nosilac narodne sudbine i budućnosti.

Omladina treba danas, da aktivno
stupi u borbu, da se obezbedi ono,
što je stečeno žrtvama naših najboljih
ljudi. Svaka indiferentnost i pasivnost u
današnji dan znači slabljenje narodnih
snaga, znači direktno podupiranje ne-
prijatelja Državnog i Narodnog Jedin-
stva.

Demokratska stuđentska Omladina
u Zagrebu, kao nastavak predratne
Srpsko-Hrvatske Nacionalističke Omla-
dine, uočivši sve ovo, udružila se u

velikom  pjesnikovoin

* B