* Pretplata: 48 v. na godidu; pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku+ “ IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE VLASNIK I IZDAVAC: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZAC Oglasi: 1 cm, v sivače po dog: 4B gliest : Godina I. Dubrovnik, 30. septembra 1922. Broj 20. Demokratska Stranka i Kongres Juvnih Radniku. Dolazak gg. Davidovića, Ribara i Veljkovića na sastanak ,javnih radni- ka“ u Zagrebu izazvao je u demo- kratskoj štampi rasprave, koje su prešle mjeru potrebne diskusije i izvrgle se u polemiku. Koliko je ta polemika, otvorena i borbena, dobro poslužila iavnosti, da se obavijesti o razlikama u mišljenju gg. predsjednika Demo- kratskog Kluba Davidovića i ministra Pribićevića, toliko je uznemirila redo- ve Dem. Stranke i navela političke protivnike njezine, da joj proriču ras- cjep. Očito je, da je nastao spor.u demo- kratskom poslaničkom tubu MhoPviše taktične nego opće načelne naravi. Di- vergencije između shvatanja jednoga i drugoga krila Dem. Stranke, koje su dosadanjim potresima iziožene u de- mokratskoj štampi, mogu biti razlogom za ozbiljnu stvarnu raspravu u .Glav- nom Odboru, ali one — kad se, pod- “rede općem narodnom i državnom in- teresu — ne mogu uzdrmati jedinstva stranke. One će donijeti i jedno ko- risno rješenje. Diskusija u Glavnom Odboru unijet će potrebnu jasnoću u politiku Dem. Kluba, jer će odrediti pravac, kojim će se razvijati odnosi stranke prema drugim političkim sku-. povima, a naročito prema ,javnim rad- nicima“. Mislimo, da je S prvoga časa lako odrediti stav Dem. S. prema ,javnim radnicima“. I ako govori, koji su iz- rečeni u zagrebačkom kongresu, oči- tuju politički heterogen sastav društva »javnih radnika“, kongres je jedinstve- nom rezolucijom pokazao jasan i čist vidik, koliko se iza rezolucije ne kriju pritajene tendencije pojedinih osamlje- nih političara. ,Javni radnici“ ispovije- daju narodno jedinstvo kao i Dem. Stranka. Oni su protivni trojnom ime- nu države, koje simbolično izdaje, ko- liko je pri krštenju ove države bilo prikrivenih separatista i starovjeraca u kolu onih, što sarađivahu na stvaranju ustava govoreći o narodnom jedinstvu a utvrđujući — nomen omen “— na- rodno trojstvo, separatista, proti ko- jima se je uzalud borila Demokratska Stranka radeći za državno ime jugo- slovensko.“ Javni radnici“ hoće poput demokrata punu jednakost. koja stvarno još nije postala duhom u životu na- rodnom ni pravilom u životu držav- nom. Jednakost, koja jedinstvo potvr- đuje i ulvrđuje, bez koje se izvan dvolična i lažna priviđanja ne može ni shvatiti jedan narod. Oni naglasiše misli demokratije da pravda bude na- čelom, korisna podjela oblasti, vlasti i rada da bude metodom. Protivni su stranačkom inadu i plemenskoj nesnoš- ““ ljivosti proti kojoj se toliko bori Dem. Str., željni su domaćeg mira i sklada, do kojega vodi put poravnanja, Spo- razuma, ne sporazuma između Srba i Hrvata, nego sporazuma između stra- naka, skupova, između predstavnika dosad oprečnih političkih koncepcija. Rezolucijom postavio se kompres na političko stajalište Dem. Stranke. Ne- mamo razloga da sumnjamo, te su nabrojene objave :stinit znak vjere i uvjerenja velikoga dijela kongresnoga zbora. Ne ćemo dvoumiti, da će ,javni radnici“ i htjeti i znati pristupiti i po- zitivnom radu, da riječ rezolucije po- - stane djelo života. Dosad je naš javni život mnogo trpio od pasivnosti veli- koga dijela naše inteligencije, trpio je i od jednostranog gledanja na zadatak inteligencije. Prosvijetijen i napredan * čovjek me može biti javni radnik“ kad samo kritički gleda i prigovara; od radnika iziskuje se saradnja i stva- ranje. Za prvo je dovoljna imteligencija, za drugo je potrebna i inteligencija 1 živa vjera i jaka volja. A nama je po- treban rad sviju, koji vole ovaj narod i ovu državu, Ka Rezolucija ,javnih radenika“ oprav- dava nazočnost prvaka Dem. Str. na kongresu. Ona je složena u pravcu de- mokraiske ideologije, ona znači idejnu potporu Dema Stranci, Ovu činjenicu ne mijenjaju ni iskazi lične naravi koji se nijesu mogli zatajiti ni ovom prilikom, poslije kongresa, koji je imao: udariti putem izmirenja i okupljanja svih naprednih nacijonalnih elemenata. U tim iskazima pojedinih ojađenih ambicija očitovala se želja za raspa- dom Dem. Stranke. To bijaše glas lič- nosti, glas strasti, koja je i izvan po- litike rđav savjetnik. Pod spoljnim u- darcem ne raspada se jaka radna or- ganizacija, koja je u borbi za velike svoje osnove zbližila duhove i naučila ih zajedno raditi i uza sve razlike podvrgavati se zakonu skupnoga rada, zakonu većine. Rekosmo, da je u prvi čas lako od- rediti stav Dem. Stranke prama ,jav- nim radnicima“. Koliko su spravni iz javnoga rada izlučiti lične motive i iza neplodnoga kritikanstva pozitivno raditi u pravcu kongresne rezolucije, njihovo je mjesto u Demokratskoj Stranci. Odijeljeni od velikih narodnih poli- tičkih organizacija ostali bi bez snage, bez utjecaja na rad parlamenta, osu- đeni, da i dalje vegetiraju u svome nezadovoljstvu. Ostali bi valjda sprav- ni, da i dalje potkapaju svoje osnove iačajući kulturnu reakciju udarcima po jedinoj znatnoj predstavnici naprednog jugoslovenstva-i obarajući posljednje mostove, koji ih vode do te pred- stavnice Demokratske Stranke. Valuta, cijene i gulikože. Otkad je kroz sami ovaj septembar pomoćnik ministra financija, gosp. Du- šan Plavšić, poveo borbu proti nesa- vjesnih špekulanata, koji su dosada nesmetano ubijali vrijednost dinara i punili džepove suzama jadnih konsu- menata, naš se je dinar počeo znatno da oporavlja, te je u zemlji i na stra- ni stekao dobro raspoloženje tako, da se s razlogom u najkraće vrijeme mo- žemo nadati padanju cijena na čitavoj liniji. Ali to padanje ne nastupa onom brzinom kojom cijene skaču, jer dok pri padanju vrijednosti dinara cijene automatski skaču još u trgovčićevu du- ćanu bez obzira uz koju je cijenu ro- ba bila kupljena, mi vidimo, d4$ uza sve znaino poboljšanje vrijednosti di- nara, cijene nikako pe popuštaju sve dok ih jači faktori na to ne prisile. i mi, Jugoslavija — agrarna zemlja per exellence — doživljujemo ovaj čas ta- kav paradoks da nam Talijani dovoze u Grušku luku pune“ brodove brašna koje nas zapada po 4.75 _D. kilogram franko Gruž, dok u našoj vlastitoj zem- lji to brašno i odnosno kruh plaćamo po D. 7.50 kg. Isto iako Talijani nam dovoze masti u izobilju po 7 Lit. (D. 19.60) kg, franko gruž, dok istodobilo domaću mast prisiljeni smo da plaća- mo u dućanima po 40 D. kg. Pa_ne“ samo to nego nam na našu sramotu, u doba najobilntje kukuruzne žetve, nude iz Liverpoola čitave brodove ku- kuruza za po cijene od one tržne u Novom Sadu ! Ovu sramotnu špekulaciju naših pro- ducenata mora naša Vlada da pobija istom onakom vještom i odlučnom ca- rinskom politikom kako gosp. Plavšić provodi valutarnu politiku, pa smo uvjereni, da se ne će nametnuti nikak- va carina za spomenute životne namir- ice, koje nam eto dolaze izvana pri punim hambarima kod kuće, jer bi takova mjera bila očito pogodovanje tih vojvođansko-čifutskih gulikoža, čije smo svireposti već siti i presiti. $ učiteljskog kongresu u Smrejevu, Kako je poznato, u Sarajevu je dne 20, 21 i 22 o. mj. održan kongres uči- telja i učiteljica narodnih škola iz ci- jele naše kraljevine. Sa svih strana prostrane naše otadžbine sastali su se u ie dane delegati kotarskih organiza- cija, da u ime desetine tisuća organi- ziranih nastavnika manifestiraju veliku narodnu misao i da se posavjetuju o svojim staleškim i o školskim pitanji- ima, a njima se pridružilo nekoliko sto- iina drugova i drugarica, koji iz vias- tite inicijative poletiše na kongres da sarađuju na istom poslu. Bilo je tu oko 1500 osoba. Velika dvornica krasne sarajevske vijećnice, sa ložama i gale- rijama, jedva je sve mogla da primi. Ovaj je kongres bio veličanstvena manifestacija misli narodnog i držav- nog jedinstva. U svim vaznolikim _is- kazima, ova je misao izbijala svom snagom, U društvu narodnog učiteljs- tva osjećaš, da su to apostoli jedne nove vjere, jedne velike vjere, koja ima da obuzme svijet. Učitelji i uči- teljice silno osjećaju mrtve, koji dado- - še svoje živote za narodni ideal, i ži- vo osjećaju pjesnike, koji dadoše duše svoje za nj. Krv narodnih he- roja i mučenika kao da se prelila u njihovu krv, treptaji pjesničkih duša kao da su preneseni u njihove duše, drugo i ne pokreće ovo naše silno kolo, kojemu su povjerena za vaspi- ianje nova pokoljena. Učiteljstvo svi- jesno osjeća duševno ujedinjenje Jugo- slovena, i ono mu najvećim zanosom . svoje duše služi. Prva i poglavita, najdublje osjećana manifestacija velike narodne misli iz- vršena je pohodom grobova vidovdan- skih heroja. Sve bijaše duboko ganu- nuto nad velikim istorijskim značenjem mlađih narodnih heroja. I ovo duboko ganuće šćaše da se blago prelije u posebno milo osjećanje prelazeći na grob velikog pjesnika, koji niče iz učiteljskog kola, pjesnika Silvija Str. Kranjčevića, ali je jedna okolnost za- rezđla dubok zarez u duše mnogih. . Trebalo je naime preći s pravoslav- nog na katoličko groblje. I u dubo- kom čovječanskom osjećanju činila nam se je čisto neprirodna kamena pregra- da između onih, koji bijahu duha jed- joga; .<. zi; io Na grobu Kranjčevičevu upoznaše, koji ne znadoše, kako je hrvatska du- ša čeznula za onim, što slavimo da- nas, a da su sinovi tmine oni, koji se odriču ideala najvećih sinova hrvatskog plemena. Cio rad kongresa dominirala je ova osnovna inisao, i kad je neko zastra- nio, provalila je reakcija, i sve je mo- ralo da se vrati na svoj. tijek. Rodo- ljubno učiteljstvo nije ni za čas trpje- lo da se u njegovo sveto raspoloženje uštrcava otrov sa strane. Naprotiv, ono ž az Rta se kao elektrinom uzdrmano, ozvalo. nacionalnim iskazima sarajevske omla- dine, što mu ih je ova priredila u po- čast pred gradskom vijećnicom. Kako mi je ograničen prostor u listu za ovaj napis, ja ništa ne velim o uspješnom stvarnom radu kongresa, | pa s istog razloga ne ću opisivati ni banket ni veče u pozorištu, ni sve do- življaje ouih dana. Samo ću napome- nuti još ovu ugodnu usnomenu u sa- vezu sa kongresom. Jedna velika gru- pa od 250 učitelja i učiteljica, starih i mladih odlučila se, po svršeiku kon- gresa, da pohodi Dubrovnik. U subo- tu ujutro na sarajevskom kolodvoru preletje od usta do usta riječ: Naš pjesnik A. Šantić je u Mostaru, treba .ga brzojavno zamoliti da izađe pred nas, da ga pozdravimo. . . .'. Voz u Mostar, a pjesnik pred kola. Kad sestišalo oduševljeno ,Živio“, cijelo se jato sle- ti oko pjesnika, a iz jata stupi pred _ Ro. pjesnika djevojče ljupko kao cvijet i izreče pozdrav riječi : Na vrelu bratstva oprasmo očiju vid, I više mi nismo slepi. . Oprasmo mrlje, i krv, i greh,i stid, > I sad smo ko bogovi lepi! I iz svih duša, kao iz jedne, ogla- sivao se je zavjet: ,Hoćemo mi prvi da budemo novo pokoljenje 1“ S. K. Demokratskoj omladini. Stuđenti, Demokrate 1 Danas, .u do- ba bezglavosti širokih masa i dobrog dela naše inteligencije, danas, kad se- paratizam .i antidržavni elementi sla- ve orgije najvećom žestinom, treba na-- ša narodna omladina da shvati svoj: naročiti položaj u današnjem društvu, treba ispravno da shvati svoju misiju i da je dovrši s uspjehom. Omladina je bila ona, koja je pre našeg narod- nog oslobođenja i ujedinjena zapalje- nu luč Narodnog Jedinstva nosila ot- voreno i smelo kroz prepreke. Omla- dina je bila ona, koja je prolevala svoju krv po poljanama Evrope. Plod tih napora, plod te krvi bilo je oslo- bođenje i ujedinjenje našeg jedinstve-| nog Napadi bez razlike imena i vere. Plod te krvi bilo je formiranje jedne jedinstvene države, te konačno Vidov- | danski Ustav, koji je konstatacija Onoga, što jest. Cinilo se, da je omladina svr- šila svoju dužnost, teda se može pos- vetiti sama sibi. No tome nije tako. Seme posijano od tuđina proklijalo je u srcima nekih nevaljalih sinova ovo- za naroda. Ti pokvarenjaci počeli su ' da djeluju protiv našeg naroda, protiv naše jedinstvene države najpre potajno a zatim izrabljujući slobode dane sva- kom građaninu oslobođenjem i Vidov- danskim nstavom, sve otvorenije i dr- skije, ne žacajući se ni najgnusnijih sredstava, ni najgnusnijih metoda, da sruše ono, što je stvoreno tolikim žr- tvama. | Na ovo omladina ne može ostati indiferentna. Omladina treba da buđe svesna sebe i vr&mena, jer Omladina je nosilac narodne sudbine i budućnosti. Omladina treba danas, da aktivno stupi u borbu, da se obezbedi ono, što je stečeno žrtvama naših najboljih ljudi. Svaka indiferentnost i pasivnost u današnji dan znači slabljenje narodnih snaga, znači direktno podupiranje ne- prijatelja Državnog i Narodnog Jedin- stva. Demokratska stuđentska Omladina u Zagrebu, kao nastavak predratne Srpsko-Hrvatske Nacionalističke Omla- dine, uočivši sve ovo, udružila se u velikom pjesnikovoin * B