*ODNA REPUBLIKA HRVAT ČNA BIBLIOTEKA, DUDROVNIK Pretplata: 48 U». na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. GOS VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE SE Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla- : IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE stvača po dogovoru Pripodana i zabvale 4 Dio.redakć 2 na as Gođina I. Dubrovnik, 25. septembra 1922. Broj 19. bobe Kongres iavnih radnika. Zagrebački »Kongres javnih radni- ka« imao je biti akcija, a stvorio se manifestacijom. Manifestacijom žalbi i želja, ideja i ličnosti. Manifestaci- jom časovitom, prolaznom, sa stvar- nim, puno osjećajnim i posvuda vidlji- vim uzrocima, a bez očekivanja pos- ljedica, bez nade u trajniji učinak u našoj javnosti, koji bi otvarao vidik na novu, uspješniju i plodniju politi- čku radnju. Jer zaista niko ne može poći za iluzijom, da će se u zbiljnom političkom radu složiti ličnosti, koje se objaviše na kongresu, Jugosloveni unitarci i srpsko-hrvatski dualiste, ustavoborci i revizijoniste, pristaše neograničena samoodređenja jedin- stvenog narodnog parlamenta i borci Za srpsko-hrvatski sporazum, apsti- nenti i pozitiviste, nepomirljivi i oportuniste — to je labor okupljen u Zagrebačkom Kongresu, tabcr he- terogen, zlovoljan, danas složan u ne- gativnoj kritici, sjutra nesložan u po- zitivnoj seradnji, Na kongres pošli su i prvaci De- mokratske stranke; šef stranke Da- vidović, predsjednik Narodne Skup- “štine Ribar i poslanik Veljković. Nije ih tamo vodila stranačka korist ni ra- . doznalost, već jamačno briga za opće dobro i opravdana želja, da vide i čuju, da saznaju, što se hoće: »jedin- stvo narodno, jedna država, široke oblasne samouprave i drukčija, bolja podjela na oblasti«. 1 ime jugoslaven- sko, Saznali su, da ima jedan skup brižnih nacijonalnih javnih radnika, koji hoće ono, što hoće i Demokrat- ska Stranka, ono, za što se je Demo- “kratska Stranka borila u ustavnoj raspravi onda, kad su mnogi iz ioga skupa ne videći pogibli od skog šovinizma Radikalne Siranke i hrvatskih federalista pucali iza le- đa u Demokratsku Stranku i pred- stavnike demokratije u ovim strana- ma, Dok se Dem. Str, za misli, koje se tako glasno objavljuju sa kongre- sa, istinski borila izložena napadima sa dviju strana, dok je u jetkoj atmo- | sferi plemenske mržnje i izazova suzbijala = srednjevječne — atavizme »Velike Srbije« i »tisućgodišnje slo- bodne Hrvatske«, da ustavom spasi jedinstvo čitava naroda i države, za- snivači kongresa razbijali su demo- kratske redove, da oslabe jedinu jugoslovensku nacijonalnu stranku. A prije malo dana molili su odlične demokrate, da dođu na zbor, koji bi bez demokrata bio vijeće osamljenih: jer je u Dem. Str, snaga idejno i broj- stranke, plemen-_ no najjače političke organizacije u Jugoslaviji. Zato dolazak Davidovića i drugo- \vatsko pitanje« napisao je misao, ko- va na kongres znači žrtvu, djelo kraji ne obazrivosti i stranačke nesebi- čnosti, Uspješna je politika pravilan račun stvarnih snaga i stvarnih mogućnosti, koji su svi bez izuzetka neobično ži- vo pozdravili prvake Demokratske Stranke, Dem, Str, sa gustim redovi- ma svojih pristalica imala bi poslu- žiti svrsi sazivača, koji nijesu htjeli udariti jedinim stvarno mogućnim putom, da sarađuju i pomažu pri iz- gradnji države u duhu primljene re- zolucije: = pristupiti Demokratskoj Stranci, u kojoj je mjesto svim pozi- tivnim elementima, uvjerenim Jugo- slovenima, Ako su se tome ispriječili čijićod lični razlozi, zavadnja i inad, onda bi zaista bilo bolje, da takav »Jjavni radnik« svoj temperamenat plasira na prikladnijem mjestu, izvan domašaja javnih poslova, Jedan od zasnivača kongresa ob- javio je — poslije dovršena zbora a preko glava učesnika demokrata — | nadu, da će se podijeliti Demokrat- ska Stranka. U sporu formalne na-| ravi, koji je izbio između bivšeg šeta | stranke Davidovića i ministra _Pribi- i : To je bilo jasno i dionicima kongresa, | ruje, protekcija i rđava kontrola — kronične su bolesti, koje posvuda zaraziše našu administraciju. U jednu riječ: partizanska upravna politika i "zastarjela upravna tehnika, Vitomir Korać razmatrajući »hr- ja donosi valjda najpravilnije riješe- nje toga pitanja: Problem narodnog jedinstva i hrvatsko pitanje konsumi- rat će se sami sobom kod — dobre, pravilne i pravedne, zakonite admi- nistracije. Demokratska Stranka ulaskom u \vladu primila se mučne odgovor no- sti, da u doba opće društvene :demo- ralizacije i oskudice dovoljno sposo- /bnih i ispravnih organa državne “velik zadatak: | kulturne nacijonalne misli temelje primajući izgrađuje državne na se prigovore Za nepravilnosti drugih parlameni- skih klubova većine. Njoj preostaje politička izgradnja jugoslo- venske i uređenje dobre uprave, tome ima pravo da očeka pomoć svih istinskih jugoslovenskih rodoljubivih elemenata, pa i onih, koji 10, septem- bra u Zagrebu prihvatiše i objaviše vlasti stvara i o njezine misli, da osnivaju političku zajednicu jugoslovensku. 4 ćevića, nema razloga za lom stranke, | Koliko smo obaviješteni, disciplinu u Demokratskom Klubu vlada tolika lična sloboda akcije, da pojedini članovi Kluba mogu kao pri- vatna lica sarađivati u zborovima, u. kojima se ne udara na principe. A bok Na kongresu čula se riječ i o revi- ziji ustava, Nijesmo čuli pravu riječ, koja bi taknula uzrok opravdanoga nezadovoljstva, Nije potreba revizija ustava, jer ustav ostavlja dovoljno širine za samouprave, koje bi zajam- čile pravilno rješenje svih poslova, u kojima pojedinci i društva dolaze u dodir sa državom. Ali je potrebna revizija administracije. Ne- sređen i preoskudan porezni sistem, zapušteno, propalo i stoga dobrim dijelom podmitljivo činovništvo, ne- red u centralnim nadleštvima, namje- štanje nesposobnih partizana, poti- skavanje i rasturivanje kvalifikova- nih i vještih činovnika, tromo, teško i nepregledno upravljanje državnih nadleštva, od kojega stradava svak, ko, ne može da čeka ili lično požu- uza svu... Iz domovine i svijeta. Zlatne zalihe austro-ugarske banke bile su razdijeljene. Naša je država dobila 14,600.000 zlatnih kruna, koje su već prenešene u Beograd. Talijani hoće Dalmaciju ! Često se govori o pregovorima naše vlade s ta- lijanskom glede evakuacije treće zone i izvršenja rapalskog ugovora, ali se svaki put nađe koja zakuičica, radi koje se pitanje odgodi. I odgađat će se sve dotle dok u Italiji vladaju fašisti. Oni su nekidan razlupali ploću koja je sje- ćala na potpis toga ugovora, a njihov vođa Mussolini na zboru u Udinama izjavljuje, da bez Rijeke i Dalmacije nema jedinstvene Italije ! Činovničko pitanje. Po najnovijim vijestima regbi, da zakonodavni odbor — radi toga što naša valata još nije ustaljena — ne će pristati, da se pred- loženom činovničkom pragmatikom u- redi definitivno i dohodak činovnika, nego će se ova strana toga pitanja riješiti novim dodacima na skupoću. Učiteljski kongres. U Sarajevu je vih dana zborovao kongres udruženja jugoslovenskih učitelja cijele naše dr- žave. Sinoć nam je javljeno, da stoga kongresa dolazi večeras jedna grupa a od neko 200 učitelja da obađe naš grad. Dobro nam došli odgojitelji mla- 3 doga nam naraštaja ! g Iz Radićeve republike. Sinoć smo dobili brzojav, koji nam javlja, da se je zastupnik H&usler posve raskrstio s Radićem i da odlazi u parlament. Sinoćna ,Večernja pošta“ o pucanju u Radićevoj stranci ima i ove potanje informacije : e Povodom istupa nar. posl. Karla ž Hiuslera iz Radićeve stranke Vaš do- pisnik saznaje iz razgovora sa istim s: poslanikom, da on nije osamljen. Za njim stoje još nekolicina poslanika, koji su prisustvovali konferencijama u Križevcima. Gosp. Hausler zadržaje mandat pod svaku cijenu i ostaje u zavjetrini čekajući na daljnju akciju njegovih drugova, koja će sigurno u- slijediti. Sva je opozicija u Radićevoj | stranci složna u tome, da je Radić oduzeo stranci njezin seljački značaj, da nije našao riješenja u srpsko-hrvat- skom sporu, da je kapitalista, koji je do nevjerojatne formi razvio lični kult i da konačno uopšte nije repu- blikanac po svojem ličnom uvjerenju, | već samo radi demagoštva. U Radiće- voj se kući izruguje hrvatski seljak. Njegova žena Marenka karikira hrvat skog seljaka ma nedostojan način. ———— Opozicija u Radićevoj stranci traži aktivnu parlamentarnu politiku, koja može donijeti hrvatskom narodu stvar- nih koristi. BE Prema momentalnoj situaciji svi će Radićevi opozicionalci vjerovatno pri- = stupiti zemljoradničkoj partiji. U tom smislu razmahao se je jaki pokret me- đu Radićevim pristašama u križevač- kom, bjelovarskom i virovitičkom kra- | ju. Redovi se nezadovoljnika množe. Neka se uvaži! Minule semice naš list nije mogao izaći radi štrajka sla- gara. Ove sedmice izlazi opet samo na po lista — kao i ,Rad“ — jer se je u štampariji nagomilalo previše po- «sla, a dvojica su se slagara razboljela — Kad se te neprilike poprave, gle- dat ćemo da svoje pretplatnike primje- reno odštetimo. Uredništvo. Naši gu stari eradili igušili Stari naš Dubrovnik, kakav je sa- da, lijepo je djelo ljudskoga rada od više stoljeća, više umjetničkih umo- va, djelo višekratnog nadograđiva- nja, popravljanja, preudešavanja, kao što je djelo i zuba vremena i onih velikih katastrofa, koje mu znaino višekrat izmijeniše lice, I naši su sta- ri, osjećajući potrebe vremena i na- pretka, dozvolom i zapovješću senata kadikad građeno rušili .., Druge nije bilo. Napredak grada kao i ljuta nuž- da tražili su od njih i takovih žrtava. Sve te mijene, djela i prirode i ljud- skih ruka, silne nam prave poteško- će u proučavanju historije nam grada, a napose njegove topo- grafije, koja nam je još dosta nera- zumljiva, Nu ne čudimo se tomu mi, kad se, kako dobro znamo, nato ža- lio još u XVI, vijeku onaj izvrsni po- znavalac starog Dubrovnika, diplo- mat i pravnik Frano Gundulić, Nekoje od tih promjena ovdje će- mo kratko napomenuti, i one će nam starog | pokazati, kako su stari Dubrovčani nekoje pute radi ozbiljnih, stra- teških svrha bili spravni porušiti i doista su i porušili neke svoje građevine. Tako se zbilo god, 1317., za dru- $og rata Dubrovčana sa srpskim kra- ljem Stefanom Urošem 1. Milutinom (kralj god. 1282, do 1321., umro 29. X. 1321.). On za cijelog svojeg života nije bio prijatelj dubrovačkoj repu- blici, usprkos nebrojenim trgovačkim privrednim i kulturnim vezama, koje postojahu između Srbije i Dubrovni- ka, iako mu je majka kraljica Jelena bila sklona Dubrovniku. Rat bi za- ključen, pošto je ovaj srpski vladar obećao, da će naknaditi štetu učinje- nu pustošenjem u području našega grada, Dubrovčani su tada nepresta- no pojačavali svoje zidove i podigli nekoliko kula za bolju obranu grada. Baš tada se smatralo za potrebno srušiti, dopustom iz Rima, i crkvu sv. Tome zajedno sa manastirom franje- vačkim (prvim manastir, sagrađenim god. 1235.) na Pilama, na mjestu zva- tu u starini »Jamine«. gdje je sada »H6tel Imperial«. Mjesto toga sa- građen je Franjevcima među grad- skim zidinama novi manastir, onaj koji i danas postoji. — Dubrovnik ima jednu vrlo znamenitu uspomenu na ovog velikog kralja, a to je po- znati njegov križ u moćniku domini- kanske crkve. God, 1378. dubrovački senat na- redi, da se poruše sve kuće i crkvice, što se nalazile negdje oko sadašnje vojničke bolnice (prije »Collegium ragusinum«) te je na uspomenu razo- rene jedne crkvice bila prozvata »tvrđava sv. Margarite«, Malo dalje nego je bila ova crkvica Dubrovčani podigoše novu, posvećenu istoj sve- tici, i ta služi i dandanas za mrtvicu vojničke bolnice,“ Na obranu Dubrovnika proti sil- nom sultanu Mehmedu II, — koji god. 1453, osvoji Carigrad, zatim srpsku despotovinu, bosansku kraljevinu i Hercegovinu, pa Zetu — bi određeno, da se utvrde sjeverne ioni zidine, da se razvale kuće i crkvice oko gra- N da, te, ako bude i to trebalo, da se razruši i vodovod, sjajno djelo napulj- skog arhitekta Onofrija di La Cava. Za sreću Turčin se odaleči od Du- brovnika, U prvoj poli XVI, v. osjeti Dubrov- | nik, što je pljačkanje španjolske i mletačke vojske, tako grad _ tako i naša okolica sa Konavlima, Republi- ka mišljaše, da joj je sami kraj pris- pio, Da se nekako spasi i pomogne, naredi, da se u skrajnoj nuždi poruše predgrađa dubrovačka, kuće, crkve, manastiri i vrtovi, sve to pred grad- skim zidinama, Nešto slično, pod nekim uvjetima, bili su od sv. Stolice uovlašteni Dubrovčani da učine i sa crkvama na teritoriju dubrovačkom izvan grada, Srećom, maleni svijesni Dubrovnik izbježe i tada neprijateljskim teškim zasjedajjma te sačuva svoju slobo- du zlat u i tolike svoje drage, stare građevine, znanrenite Pedee dične naše prošlosti. Niko Gjivanović, Pe) LA A" 5 X V.g 27. 4 levn Ftvatka Za 7. va, vj a fi 1163 u ao « Hasatlla: Itutjaja AV.