, 1 nih : očekivati da će takove žrtve, naša stranka prinašala jedino u držav- / nom interesu, biti si kano honorirane E Kali 2: VLASNIK 1 IZDAVAČ: MJESNI! ODBOR DEMOKRATSKE ORGA! Oglasi: 1 cm. visine u širini su, | Pretplata: 48 vw. na a zadbne. pojedini broj 1 D. Za ino- sivače po dogovoru. Priposlana i zahvate hi zemstvo 190 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE ___— z < : - : : g = : = i Godina I. Dubrovnik, 7. oktobra 1922. S Bo) 2. == —— Pred vladinom demisijom Po novinama se prenose vijesti, da se Vlada nalazi pred demisijom. Pred- | sjednik Vlade Nikola Pašić osjeća se rđavo i ne dolazi u Predsjedništvo. I Govori se, da su lako mogući novi izbori i da bi ih imala provesti vla- da Davidović-Triiković. Na radikals- S kom zboru u Somboru napadaju se otvoreuo demokrati i gosp. Rašović liz Mitrovice podmeće im boljševičke metode te traži ništa manje nego da se rasture u interesu države. Izvan | svake je sumnje da je u Vladi nasta- 1 lo takovo stanje, da će skoro doći do demisije Pašićeva kabineta. To nam potvrđuju i privatne vijesti od ugled- političara koje avgusta predskazivahu, kako je apso- S lutno isključeno da se za buduća vre- mena održi sađađanja koalicija. Akut- na kriza može se smatrati da je već tu te se o njoj mora voditi ozbiljna računa. Svakodnevno su nastajali i nastaju u Vladi sukobi, koji se teško izglađuju najvećim dijelom popustji- vosti demokrata, koji su, u državnom interesu bili često prisiljeni čak da za čas odstupaju i od temeljnih principa stranke. I dok se je s pravom moglo koje je sa strane radikala, o i su nastunali sve 1 većim i uvornijim zahtjevima, koji su dostigli značaj samovolje, pod koji se demokratska stranka nije niti će se ikad dati upregnuti, šta više oni radi- ako u koaliciji nijesu se se žacali otvoreno a nelojalno grditi demokrate kako su to činili na lanj- skom strankinu kongresu a i ove go- još. svršetkom # dine u Somboru. Ovu popustjivu po- litiku naše stranke tumačio je bistri narod Srbije, Crne Gore i Vojvodine ispravno kao požrtvovnost koju ireba nagraditi tako, da je u tom području naša stranka vidno napredovala. Dalmaciji i Bosni naprotiv takva se je politka neispravno smatrala nekom tv- božnjom slabosti te su se široke ma- se nažalost otuđile od stranke opredje: ljujuć se dijelom u separatiste a dije- lom radi neriješenog agrara u zemljo- radničku stranku, koja teži za zadru- žnoimn državom nešto poput Bugarske, gdje zaista ruže cvatu još manje ne- goli kod nas. Dio radikala već obrazuje novu stranku koja se zove ,srpska“, nije isključeno da joj Protić buđe vođa. Protić, koji ne zazire od dualizma ili: trializma ni od amputacije. Sve se vi- še ispoljavaju težnje za Velikom Srbi-_ jom i malom Hrvatskom. Tom anten- tatu na narodno jediusivo demokratska stranka dužna je da se susprostavi svom snagom razvijajući gordi barjak jugos“ lovenski. U tom historičnom zadatku koji čeka Demokratsku Suwanku. m: smo uvjereni da se maš Dubrovnik vazda slovinski i jugoslovenski ne ći iznevjeriti svojoj prošlosti već će prigr- liti naš novi državni barjak, plavi, bije: crveni, kojim mora da uvezujemo svotu najnoviju povijest - ni srpsku ni hrvat- | sku već jugoslovensku. Darujte za | Jugoslavensku Maticu |! U, Odjeci Lugrebučkos Kongresi. Naše je novinstvo do jučer bilo pu- no refleksija na Kongres javnih _Rad- nika. Nekima je kongres prelom i skok iz sfere reči i pasivnosti u sferu rada, drugima dokument traženja u mraku, jedna svetla zraka u tami zastranjenja, jednima nesiguran skok u neizvesnost drugima snažan i čvrst korak prema konačnom razbistrenju, it.d. Mišljenja su dakle podvojena. No uspeh je sva-: kako tu i to uspeh moralan. Jednom se istinski zamislilo nad velikim prob- lemom procesa narodnog ujedinjenja, ookoji ide i ne osvrće se na hladan ra- zum i logiku, već kuca na skrivena i osetljiva mesta srca. S š Jedno je, na što moramo upozoriti, da oni koji mnogo govore o radu ni- su oni koji rade, kao i oni koji govo- | i re o bolovima nisu oni koji trpe. Rad . se ne manifestira u rečima, a bol je previše diskretan. Paio je lepih govora, ali izvor govora nije jedinstven. Negde je on namerno tražen, negde bolno izvađen iz duše, negde tisnut silom | prilika na javu, negde it.d. Heteroge- nost i samo heterogenost. Lepo je sku-. piti heterogenost u jedno, u Harmo- niju, pa makar i časovitu, ali koja ko- rist kad ona vodi svemu pre, nego i jedinstvo na činu. Otkuda ta heterogenost, koja preti okamenjenjem iznetih lepih ideja? Ide- | je će ostati i nadalje lepe, možda još lepše, ali će ostati prazan zvuk baš za većinu Kongresista. Kod nas se uvek previše tražilo i još se traži. a to do- vođi do premalo i do nezadovoljsiva. Pa baš ovo traženje jeste zastranjenost neshvaćanje, pomanjkanje svega. Ko iraži i od koga se traži? Brat od bra- ta. Tamo gde traženju. nema mesta postavljaju se neke | ograde, i i ritam borbe, koji mora da unese najviši - sklad u naš život unosi nesklad, nera- : zumijevanje, bes, mržnju, rušenje . Veliko je doba u kome mi živimo, a mnogi su maleni i sitni za ove ve- like dane bez radosti ličnog pregaranja, S najgrubljim skepticizmom egoizma žrtvuju svoje svete i velike dužnosti svome momentanom raspoloženju srca Tu žrtvu nema prava niko da učini. Otuda strast do ludila i istrebljenja. Zaigrava se kolo, baca se na kocku sve. da ostane na razbojištu samo pus- > soš što ubija i zavađa najbolju braću. Srca za tuđe boli nema i zato se ba- ca sve kao oruđe u borbu i tako 'se danomice raspinje Narod na Krst. SM Nije dakle čudo što je došlo dotle, -da_ se previše | ljudi zadovoljuje prosvedom protiv. zla što ga drugi či- ne, ne misleći na ono što sami čine. Kod-nas se od dana ujedinjenja pre- više zastranilo. Doživeli smo a živimo još u doba. prava slabijih, no ovo je. pravo gore, nego pravo jačih, jer ti- ranizuje i potimeće svuda iskru- za požar. A naše je doba baš doba per- turbacija i objava novih, zavodnih. is- tina. Kod izbora ovih istina priroda. moi biti jača od doskočica.. “Qivore- | go nijim i širim srcem mora 6B: pristupi- da izboru; Treba odvažno izabrati disci- plinu, organizovanosi, stabilizaciju, jer neodlučnost je uvek prozor za protiv- | nosti. Svesna odlučnost je sve, a ma«. iodušna neodlučnost je ništa. Odluč- nost je pod krstom samopregora, da, ustrpljivosti, | a neodlučnost pod maskom lažnog sjaja lagodnog života. Odlučnost je građenje, a neodlučnost > Čilska salitra.*) Negda je sodni nitrat, gnoj u zemljoradnji svijeta, najvažniji dolazio | jedino iz južnoameričkelrepublike Chile, koja je jedini kraj na svijetu, gdja ga ima u obilnoj mjeri. Ali okolo 1908. —1910. umjetni nitrati, koji su se po- čeli dobivati direktno fiksacijom du- šika u uzduhu sredstvom električnih peći, takme se sa naravnim naslagama u Chile. Nasiage nitrata, koje su sada eksplo- atisane u Chile, nalaze+se između 19% i 26“ južne širine i nepravilno su po- dijeljene. Dok u sjev. okruzima Tara- paca i Toco čine, kako kaže poznati stručnjak Alejandro Bertrand, jedini niz od sjevera k jugu, čiji se krajevi ne udaljuju više od 5 km od istoka k za- padu, razasipaju se na širini, koja siže gdjekad do 40 km. u pokrajinam An- tofagaste, Aguas Blancas i Taltal. Ni- tratni kraj prava je pustoš, čija klima, hidrografski režim i kržijava vegetacija u opreci su sa mjestima u susjednim krajevima. Normalna nestašica dažda u ovim predjelima pogodovala je ior- maciji prostraniu naslaga topivih soli na površini zemlje. . S druge sirane, unatoč pomanjkanja Vode, nebo je jčesto oblačno ; naročito _._ *) Mnogo je radnika i poduzetnika baš iz južne. Dalmacije zaposleno u Južnoj Americl , Proizvodnjom čilske salitre. Zato i donosimo ovaj prikaz. U redn. “oštri kut i stižu visove se u blizini primorja i u unutrašnjosti opaža gusta magla, koja se zove ,ca: | manchaca“ (č. kamančaka). Vjetrovi duvaju redovito od zapada i jugoza- pada i jaki su u pampi, gdje podižu ve- liku prašinu, Temperatura je uopće vi- soka: obdan maksimum od 25 do 35 stupnieva, a obnoć mininium 4—8 iz- nad ništice, prama sezoni i na: visini od 1000 m. Administrativno čiiske salitrane pro- težu se preko 5 okruga nejednake važnosti. Najsjeverniji okrug Tarapaca, grupiše najstarije koncesije nitralne, koje se dadu lako eksploatisati radi triju željeznica, koje spajaju tvornice sa dvije glavne luke susjedne obale, Pisagua i Iquique. U dvije dmge male luke u ovom kraju, Junin (č. Hunin) i Caleta Buena, salitra se vozi sve do mula pomoću zračnih željeznica. Put juga nalaze se nove naslage nitrata, u okrugu Toco, a protežu se duljinom od 70 km, a poprečnom širinom . od. 20 km, između visova, obale mora _i rijeke Loa, jedine rijeke n salitrenom kraju, koja se permanentno izlijeva u Pacifik. Južno od toka rijeke nitrati sačinjavaju dva skupa naslaga, prave luke Antofa- gaste. Prva te serija ovih naslaga for- mirana prekiđanim depresijama, koje | nijesu dosad dovoljno prospektovane, dok druga, salitreni okrug Antofagaste, , obuhvaća erozivnu dolinu, kroz koju prolazi bolivijska željeznica. Zatim do- laze vrlo bogate naslage u Aguas 80 km. put sjevera i juga i 40 km od istoka do zapada, zaiim naslage u Taltalu. Najvažnije su izvozne luke Iquique, Mejillones i Antofagasta. Naslage čilskog salitra (zvane cali- cheras) prikazuju ove nepromjenjive dispozicije. Obuhvaćaju tri pokrovna sloja, koji se nazivlju ovim stručnim izrazima chuca (č. čuka), pauguegue i costra, od kojih jedno ili dvoje katkad fali. Chuca ili imasia masa bez čvr- stoće, sadrži 45 do 65 po sto kreme- njače i nestalnu kolikoću nitrata, hlo- rura, sulfata, karbonata, fosfata, sod- nih jodata, potase, magnesije, klaka, gvožđa, aluminija, i mangana. Kad je chuca jasne boje, sadrži jaku propor- ciju kristalizovanog sodnog suliata, a kad izgleda spužvasta i teže se dade u prah safrti, zove se pauqueque i bo- gaia je vapnenim suliatom. Costra ili | kora je zagasito smeđa ili tmasto svi- jetla; ona se sastoji od 40 do 70 po sto netopivih tvari, spojenih sa raznom topivom soli, među kojom je 10—l15 o sto sodnog nitrata. Inače, costra se: često izmiješa sa ,calichom“, ili kori- snom rudačom, koja sadrži 25—40 po sto sodnog nifrata i počiva na sub- stratu, koji sačinjavaju fakođer 3 sloja: »conjelo“, kamen spojen hlorurom i sulfatom sodnim ; ,banco“, koji sadrži osim staloženih soli, sodnog nifrata i sadre; te najposlije ,coba“, koja se Blancas, koje obuhvaćaju površinu od sastoji od mekane zemlje, pomiješane s malim kamičcima. Caliche ima u sebi raznih topivih soli, koje mogu biti ili ne biti »sve skupa (nitrati, hloruri i sulfati sodni, .potasa, magnezija, kalcij,-suliati alumi- nijuma i gvožđa, perhlorat potase, jo- | data i kicijeva borata). Leži u slojevi- ma debelim najviše 2 m i eksploatan- ti klasilikuju ih po Izgledu i fizičnim svojstvima, što sve daje korisne prak- tične upute. Tako i po njegovoj boji, koja od šećerno-bijele naginje na crnu (mangansko i gvožđano kaliče) i pre- lazi na smeđu (ilovasto caliche), žuto- sumporastu (kromno caliche), naran- častu (bromno caliche), ljubičastu (jod- no caliche) itd, može se, površno, upoznati njegova kemička sadržina. - Mnijenja se razilaze o postanku sa- litra, pa neki tvrđe, da su naslage čil- ske salitre postale od starog morskog žala (obale) uzdignutog za vrijeme pre- gibnog micanja Anda, te da su se“na toj obali tekom vjekova rastvorile na- slage morskog bilja. Ali) po de Launay ova teorija se ne osniva na geološkoj konstataciji. Prije se može pomisliti na naslage ,guana“ ili da je u unuiraš- njosti presušilo kakvo veliko slano je- zero, koje je bilo bogato vođenom ve- getacijom i postalo pustoš. uslijed trans- formacije klime. Kako je već prije ka- zano, salitreni krajevi imaju relativno. visoku temperaturu 1 gotovo su posve bez dažda; dani su vrući, a gov id no s obilanom rosom. fa-