Pretplata: 48 1». na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. IZLAŽI SVAKE SUBOTE NAPODNE tkd Bi S će KRK ENI š x y S A e > a 2: ma VLASNIK I IZDAVAČ: MJESN! ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE Oglasi: 1 cm. visine u širini stupca 4 Din; za stalne o sivače po dogovoru. Pripeslana i zahvale 4 Din. redi : Godina 1. Dubrovnik, 14. oktobra 1922. ša. —— POZIV. Pozivlju se svi organizirani članovi mjesne demokratske orga- nizacije na a. Inzvarđtinu skupštinu, ; “x koja će biti u nedjelju 23. ov. mj. u 10!2 sati pr. p. u dvorani ,Dubrovačkog Radničkog Društva“ s' ovim DNEVNIM REDOM: 1). Izvještaj redakcionog odbora partijskog lista ,jugoslovena“ o povišenju štamparskih troškova i pitanju materijalnog obez- | bjeđenja Ista: 2). Eventualia. Dubrovnik, 13. X. 1922. n. Za mjesni Odbor Demokratske Organizacije Tajnik: M. JURKIĆ. .Predsjednik : Dr. SARACA. Rezultat demokratskog zbora u Beogradu. (Brzojavna vijest 12. X. uvečer). Poslije trodnevnog savjetovanja i debate poslanički klub i glavni od- bor donio je slijedeću resoluciju: Poslanički klub i glavni odbor iz- javljuju, da je sređivanje Hrvatskoj uvijek najiskrenija i najto- plija želja i briga demokratske stran- ke kao jedna od ozbiljnih potreba naše * zemlje. Za rad u tom pravcu poslanički klub i glavni Odbor utvr- đuje ovu direktivu: Demokratska stranka je uvijek gotova da sarađuje sa svakom akcijom u ovem | smislu pod uslovom, da se ta akcija zasniva na Vidovdanskom Ustavu i da nije upućena ni protiv državnog ni na- rodno$ jedinstva ni proti strankinog programa, a naročito ne proti jugo- slovenske ideologije toga progratna. Pored toga poslanički klub i glavni Odbor izjavljuju, da ne odstupaju od odluke = prošlogodišnjeg kongresa stranke, koja odluka glasi: »Unutra- šnja politika dem. stranke mora biti upućena na to, da se Vidovdanski. Ustav do kraja izvede«; izjašnjavaju prilika u _ se proti svakog pokušaja da se on revidira i mijenja prije nego što bi se po potrebnim zakonima uveo u život, te da se na djelu može vidjeti vrijednost njegovih odredaba, U tom cilju demokratska stranka može ko- operisati sa svekom strankom, koja u ovom pogledu bude zauzela isto stanovište. Na osnovu toga zaklju- čka zakonodavna i adminisirativna radnja izvodit će se u majširom duhu demokratskog programa radi spro- vodenja što jačes jedinstva naroda i sa svim obzirima, koje političke okolnosti budu nalagale. Predsjedni- ku glavnog Odbora kao predstav- niku stranke ostavlja se sloboda ra- da u koliko se tiče pripremnog di- jela poslova, dok pravo na definiti- vno rješenje zadržava se za kompe- tentne forume stranke. Poslanički klub i glavni Odbor _ konstatuje, da je jednodušna volja stranke da se održi potpuno jedinstvo stranke, jer je to državni interes, Ova je resolucija jednoglasno prim ljena upodne, s aklamacijom je od- bačena ostavka predsjednika Davi- dovića i člana Eda Lukinića. Davido- vić korporativno otpraćen do »Sla- vije«, Jačanje Demokratske Stranke. Koliko je aimostera Zagrebačkog Kongresa bila zasićena nevidljivim mia- zmima raspadanja, što su imali da na- čmu i rastvore. Demokratsku Stranku, toliko je ona pojačane životne snage ž izazvala u toj stranci, koja je iza ča- . sovite pometnje došla pred čist i bes- trastan vidik. . Demokratska Stranka danas je stvarno jača i jedinstvenija nego ikada prije. Nijesu stranački ni politički interes bili dosta jaki motivi. da ovako učvr- ste jedinstvo i objave homogenost stranke. Jedaa je jači, dublji razlog, koji se probijao kroz živu i oštru dis- kusiju poslaničkog kluba: i glavnog odbora, razlog, koji je nadglasao sve druge, koji je sve napredne predsta- vnike narodne sa hiljadama pristalica davno složio u jedan prostran, najjači naš politički tabor: misao narodne ve- ličine, jedinstva narodnog i državnog. Ta misao vodila je demokratiju pri izgradnji Vidovdanskog ustava, izvo- idhmg u borbi na dvije ironte, sa dhifvatskim i srpskim partikularizmom. I koliko je stranka bila jedinstvena, slivena, jedinstvenija je i slivenija da- nas, pošto je preturila sve borbe, u kojoj su zbijeni nablizu, pod jednim krovom, vođeni jednom mišlju brinuli se i radili rame uz rame predstavnici "naroda iz Srbije i Slovenije, Hrvatske i Dalmacije. Kad je predsjednik stranke Ljuba Davidović pošao u Zagreb, svima je bilo jasno, da ga vodi samo briga za državu, želja da čuje i vidi i da nađe nove saradnike za sivaralačkisirad u pravcu demokratske misli: za štišava- nje neplodnih strasti, za jačanje na- rodnih elemenata, za izgradnju jugo- slovenske pravednije iprošvjetljenije za- jednice - istinski jugoslovenske države. Nitko nije sumnjao u to, da će iza diskusije o ovome koraku predsjednika stranke i njegovih drugova jugoslo- venska misao izići ojačana. Zagrebački kongres nije dosad donio vidljivih spoljnih učinika. Donio je unutarnje - sređivanje jugoslovenskih “elemenata okupljenih u državotvoritoj stranci, je- dinoj, koja ne zida na preživljelim osnovama prošlosti, nego zida za bu- dućnost, i u budućnosti sa prirastom jugoslovenske svijesti očekuje i svoj prirast. : U raspravi izbili su i oštriji prigo- vori režimu, prigovori razložni i teški, koji Demokratskoj Stranci nameću du- ižnost, da prema svojoj snazi u parla- mentu poradi oko bržeg, pravilnijeg i humanijeg rješavanja državnih poslova, ulažući veću energiju u suzbijanje ra- | dikalskih metoda. Udarilo se i na po- režni [sistem, iznijelo se i činovničko pitanje, koje iziskuje hitno i odlučno riješenje. Mjesto revizije ustava nagla- sila se potreba temeljite revizije admi- nistracije, o kojoj je i ,Jugosloven“ jednom pisao. s . Jedno je pitanje ostalo otvoreno, pi- tauje, na koje Demokratska Str. ne može dati odgovora a koje čeka svoje rješenje od dana Zagrebačkog Kon- gresa. Iznijela ga je zagrebačka reso- lucija, koja je ,javne radnike“ iza če- tirigodišnjega lutanja i izviđanja do- vela pred vrata Demokratske Stranke, Rezolucija D. S. ostavila je ta vrata širom otvorena svima, koji hoće je- dinstvenu i naprednu jugoslovensku | državu. ih Sjetite se Jugsl. > Matice! iz 90d. 1888. u Dubrovniku. Niko Gjivan vić. Revolucija burne godine 1848. na- zivlje se u Francuskoi veljačka, a u zemljama bivše Austrije ožujačkom, Ova, kratka ali ozbiljna i žestoka, stvorila nam je ustav, koji, krvlju slečen, svakoga je u to vrijeme ve- selio, pra Proglas cara Ferdinanda stigao je u Dubrovnik 25. ožujka na kotar. po- glavara Karla bar. pl. Rosznera, a ovaj je nakon tri dni osobitim ogla- som javio dubrov. građanstvu dobi- vene ustavne slobode. Na 25.tog do nekih ura noći bile su po gradu silne vesele manifestacije. Sutradan odslu- žena je u stonoj crkvi svečana Misa i kroz dan se nastavilo veselje uz sviranje muzike, Toga dana bješe za Dubrovnik jedan osobili dogadaj: patriotska institucija »Narodna gar- da« (»Guardia nazionale«), koja se do tada bila sakupila od preko 400 ljudi, organizoyala se u tijelo i zako- nito je soda svoje službovanje, sa zadatkom: čuvati dani nam ustav snagom moralnom, a fizičkom za skrajne slučajeve. — O tome imamo iz god. 1908. interesantnu radnju pk. Dra Frana Kulišića, pod nasl. »Iz godine 1848. u Dubrovniku«. Uz ovu dobrovoljačku »vojsku« bila je tada u našem gradu i ona voj- ska, koju je pk. kanonik D, Ivan Sto- janović mudro označio: »sila stvo- rena silom da skršava silu«, O toj je ovdje govora, E... Od god. 1847. do 1849. vojničku posadu u utvrđenom Dubrovniku sa- činjavao je jedan bataljon 22.ge pje- šačke pukovnije, zvate onda: pukov- nija »Princa Leopolda od dviju Si- “cilija«, Gog. 1848., i baš početkom znamenitog nam onog ožujka bio je ovdje smješten drugi bataljon one pukovnije. To se vidi i iz jednog spisa čuvana u arhivu naše gradske parohije, što ga je na 1. ožujka one godine pod br. 17. upravio dubrov.. biskupskom = Ordinarijatu — dubrov. »garnizonski kapelan« Pius Titius, bez sumnje pred početak korizmenog vremena. U tom spisu, za nas od ne- kog interesa, on moli našu crkvenu “Vlast, da bi za neke dane između 16. ožujka i 13. travnja odredila nekoli- ko svećenika, koji bi ispovjedili sve mjesne vojnike, njihove obitelji i slu-. mjesnom parok, uredu pozivom, da nađe za ovo zgodne svećenike i, do "a žinčad, Svečenik onaj to moli stoga što ove osobe govore jezicima našim i talijanskim (»appartenendo...... alla lingua slava ed italiana«), a nje- mu ovi jezici nijesu dovoljno poznati, da bi u njima mogao ispovijedati (».... che dal! umile sottoscritto non sono suficientemente conosciute, in modo che li (7) fosse impossibille (7) di confessare questa gente....«). Raspored ispovijedanja ovih osoba on je označio u 16 dana ovako: dne 16. III. L.vi dio 8.me kumpanije osoba 68, s SMD ATA S ž š sl ZR Oe o * , S " 21. » IL.gi " " " " 92, o 24% ka: Dite a Koda) " 28. 3, IL.gi PI " "» " 76, " 24 » Ivi " ll.te| » " 74, kis ŽT: .\ IL.gi ši O " " 14, : ., 28. » I.vi " 12.te " . 70, " 29. " li.gi si ZR " "» 70, » 30. ,, vojn. sluge i ostali š 0.00 Skupa osoba 818 » 6. IV. posada ,,penisch-a“, 7. vojništvo, te spada tvrđavi, » 11. , osobe u mjesnoj vojnoj bolnici, » 12, vojnici u tamnici, u 13, dieca vojnika i služinčad. Biskupski je Ordinarijat proslijedio ovaj spis dne 7. III. pod br, 483/301 potrebe, da za to zamoli i kojeg re- dovnika franjevca ili pijaristu, pro- osu bili naši kršni momci, govoriv o tome sa njihovim starješi- nama, Ovaj kurijalni spis potpisan je od ondašnjeg dubrovačkog bisku- pa Tome Jederlinića, Za bolje razumijevanje nadodat ću ovo: Tvrdavni zapovjednik u Du- ' brovniku bio je god, 1848. general- major Vilim Reiche, Nijemac. A _oso- be nabrojene u onom spisu? — To ponajviše Dalmatinci. Pukovnija 22.ga bila je nekoliko puta, po više godina kao posada u našem gradu, počev od god. 1847, Kroz decenije mijenjala je ona svoj naziv, noseći razna imena, kao: Princa Leopolda od dviju Sici- lija, grofa Wimpffena, Baruna We- bera, grofa Lacy. — »Penisch« se zvao onda pa još i pidesetih godina austrijski maleni ratni brod na jedra, a tomu nazivu odgovaraše talijanski »pinazza«, francuski »peniche« i en- gleski »pinnace«. Narod u našim stranama zvao je takav brod +pč- nica«. U dubrovačkom kraju pripo- vijeda se i ova smiješna: Nešto se bilo dogodilo u našem selu Brgalu, na što je brzo stigla vojna zapovijed, neka se tamo odmah pošalje jedna »penica«, da se razvidi, što se zbilo (Mislili Švabi, da je Brgat pri moru!).