af 41: 4 zemst vo 100 .D. na ged. P lativo i utuživo-u Dubrovniku. : “IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE““ “VLASNIK 1 IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE | sre 8 D. na stao s pojedini bi 1 DeZatino-<+. Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za ststne sd sivače po dogovoru, Priposlana i zahvale 4 Din. redak o poi pio - > T Godina 1. Dubrovnik, 2. decembra 1922. , — > ————— a -_ . Broj 29. Dubrovčani . | birači Trgovačke obrtničke ko- more u Dubrovniku! | Do 5. odnosno. 13. decembra uklju- čivo imate da birate članove Trgovačke Obrtničke komore za grad. Dubrovnik i baš: a) za irgovački odsjek 8 agh | .b) za obrtnički odsjek obrtničke ka- | tegorije. 6 člannva, g c) za obrinički odsjek ae, ka- tegorije 3 člana. Trgovačka obrtnička komora j je tijelo, preko kojeg , trgovci, obrtnici i. po- morci podnose svoje molbe, predloge i mišljenja državnoj. vlasti u svojim stručnim pitanjima vršeći tako pleme- njenu nastojanju za promicanje trgo- vine, obrta i pomorstva. Trgovačko privredno Udruženje“, kao najpozvanije društvo, postavilo Vam je za taj izbor ove kandidate: a) za trgovački odsjek: Grabušić Janko > . Kaldor Samuel. Dr Rusko Ivo. <; Andrić Panto. Poković. Antun. Popov. Milorad Kostopeč. Tomo - “ Simatović. Ivan tegorije : Brbora Baldo Job Benvenuto -Kmetović Stijepo Kolić Pasko Marinović Dragoje | “Pata Vtaho | €) za obrtnički. podsjec pomorske ka. tegorije : Čingrija Dr. Meko. | Hagjija kap. vo Miloš kap. Vicko Izbornici, naši prijatelji, Slasuijte i i Vi Svi za ove predloženike!“ | “Izbor je javan i pismen. Glasuje se pređavajući primljenu legitimaciju sa glasovnicom redovito ;ispunjenom ime- hima kandidata.i vlastoručno potpisa- nom : ili kotarskom Poglavarstvu (obrt- noj Vlasti I-e' Molbe) ili izbornom po- vjereništvu. ' Kotarskom | Poglavarstvii (Obrtnoj vlasti I-e molbe) može se gla- sOvnica sa < legitimacijom ili predati ili poštom, ali tako, da je obrina vlast | Primi naidalje do 5. decembra ,t. £. tiključivo. Izbornom povjereništvu ima se glasovnica sa legitimacijom predati | redovito popunjena i vlastoručno pot- Pisana. dne .13..decembra 1922. u uredu rgovačke Obrtničke komore od 9 ura Prije podne do 1 sat po podne i od, 4 ure do 7 ure po podne. Redovito je ispunjena. glasovnica, ako nosi toliko imena, za koja se gla- suje, kako je. to gori naznačeno pod 4 bili c. Glasovnica koja bi imala više imena ili manje nego što treba, i koja ne bi biia vlastitom rukom potpisana, sek Tat će -se- pm Prvi Hecetuhra.. Prošlo je četiri i godine“ «od . našeg Ujedinjenja. Četiri godine: behu četiri Srižna puta za našu mladu državu. ignuta iz ponora svetskoga potre- sa na najviši vrhunac Bratstva i Je- dinstva našla se u vatrenom blesku viti. zadatak pripomaganja države. u zajedničke države;: pe za obrtnički | ds: ci ka: osobno ili poslati preko druge osobe. zanosa i samosvesti, da postane na- brzo poprište sudara i borbe između vlastitih sinova, Preko noći. došla je najšira sloboda, Iz najmračnijeg rop- stva zakoračilo se u najpuniju slobo- du. Do juče još gonjeni reakcionar- nošću, do juče samo napadani u vla- stitoj kući i naučeni samo na odbra- nu nalazimo se preko noći pred naj- svetlijom zbiljom slobode, najšireg razmaha i poleta sila, koje behu spu- tane i gušene. Pri je decembra dakle međa: međa mračne prošlosti i sveile, pune sun- ca sadašnjosti, gde sve. pred . nama stoji na čistom horizontu, a koga sa- mo možemo sami da zamračimo i za- mračujemo, Dugo smo. se upinjali da prekoračimo ovu među, da je otisne- mo, ali:mi smo je stubokom srušili, biao se velikim | zamahom preko ruševina naglo, preko noći. Pa kod smo se našli svi na strami, ostali smo isti. Svako je poneo sa sobom i svo- je vrline i svoje grehe, pa ih: ljubo- morno čuva; Stoleća su naslagala u nata predrasude, mi smo, odnjihani u raznim ambijentima, te je teško: izba- citi ono što. kočii sputava, uređenje Teško se dići u vis, otresti balasta što vuče, zemlji, i iz jednog poletnijeg, stava. prosuditi . posleratne prilike, radeći neumorno i sa zanosom na kršu koji. su vekovi pustili da podivlja, Treba krčiti, tre-- ba početi iz početka, treba zapravo | nastaviti tamo. &de se premnogo ve- kova stalo, a to je teško. Samo naj- jači se odmah*baciše na rad, a slabi- ći kolebaju, klate see tamo i amo i po zakonu inertije vuče ih život, ko- jim su živeli do jučer. Za novi život treba volje, vere i poleta, a to je te- ško naći kod mediokriteta, koji su mo. Delio nas je tuđin, a mi se mora- mo udružiti i kad bi bilo kakve di- ferencije među nama, Susedi oko nas nam to imperativno nalažu, Mi nigde nemamo prijatelja, osim kod Slovena, Svi hoće da nas izrabe, kao što su nas i dosad izrabljivali, Pa ako ne ćemo sami sebi biti prijateelji, ko će nam biti? Oslanjajući se ra druge na- rode moramo sebe zakinuti, Tuđe se prijateljstvo uvek skupo plaća kao što se i bratska mržnja i neraspolože- nje osvećuje. i Naš se narod za ove četiri godine dao zavaravati lepim rečima, Ako se ostane samo kod reči, tada je to naj- veća ludost koja se mogla izbaciti. “Zato otrovani demagoštvom bili smo pripravni u prkosu da učinimo i najve- će gluposti, pa makar se kasnije gor- ko kajali. Kod nas momentana ras- položenja.. “odlučuju. najčešće i u naj- važnijim životnim. pitanjima, Samo se tako razumevaju besmislice i ludo- sti naših demagoga, Za napredak su- kob je potreban, ali sukob mora ima- ti svoje granice, Kresanjem se dobija iskra iz kremena,. pa tako i sukob bleskom osyetljuje naše stare i upu; ćuje na ponore kraj kojih prolazimo, Četir je godine, prošlo od. našeg ujedinjenja, Na vrhuncu samopregora | i stradanja pre četiri godine, zaklik- tasmo na ruševinama najreakcijonar- nije carevine i bacismo se. smelo u puni život Ljubavi, Jedinstva i i Rada, Sledajući pred, sobom velik i svetao cili Jugoslovenstva kako se ovaplo- ćava, da nas povede u visine pune radosti. stvaranja i“ (plodonosne. žrtve za svoj udruženi Narod. Pa i danas kad bacimo pogled na prošle četiri Bodie. moramo. "podići u visine svoja Srca i zapaliti ih punim plamenom šraučiki da drugi radi mesto “njih, a “ljubavi sviju onih koji su pali nese“ oni samo da kao pasivni koje. mea na strani. Prvi je decembra dan naše pobe- lu koju smo stolećima iščekivali, ali on je i simbol našeg napora“ oka sre+ đivanja li uređenja Naše: države. U njemu se iskristalisala sva naša ve- kovna borba; gigantska pobeda “kad smo: bili dignuti na vrh Golgote; vas- krsna zora elikog Ujedinjenja, alii vatra lutanja za ove četiri godine i ko zna za koliko još godina. Ne lu- tamo samo mi, već lutaju i drugi, ali na sebi se sve najteže oseća, pa otud kod nas nezadovoljstvo, Ovo. lutanje trajaće dotle dok se narod jasno ne opredeli, sve 'dogod se povlači u stranu kao posmatrač “i pušta neod+ govorne nesavremene medđiokritete da govore u njegovo ime. Da je za ove četiri godine svak učinio koliko je mogao, mi bi danas imali jednu od najkonosolidovanijih država, Istina da preko noći nije moglo sve * se krene u istome smeru, nisu: se mogle sliti sve nesuglasice, izazvane bilo čim, ali kod nas su mnogi doga- đaji upravo nenormalni i bolesii. Bo- lest je ceo hrvatski “blok s Radićem, a bolest su srpski šovinistički radi- kali, kao i trgovačko držanje 'musli- manskog dela našeg naroda, .Nesa- .yremeni su svi oni koji s kojeg god razloga hoće da dele naš: jedinstveni narod, Nismo se udružili da se deli- dalekom potomstvu, koje: će bično za veliki san ujedinjenja. “Ne- sebično, bez mržnje. moramo stupiti 'u hram svetinje naših velikih preda- ka, koji'behu dali ceo svoj život za oživotvorenje, makar i u najdaljoj budućnosti, ujedinjenja, da uzmogne- mo osigurati.sretnu budućnost svome znati dostojno da oceni naša dela:u ovo mutno i prelazno doba, u doba: pu- no lutanja. < (4; DE čišćenje nurodnih redova. *“U' Zagreb: se > po duh. naroda niikešk ši U kritičnim časovima nove naše na- rodne istorije, dizao se'u živce hrvat- ske i svijest “hrvatsku duboki, tuđom kulturom“ i“ politikom neugušeni- na- rodni naš instihkt, i Hrvati su se tađa uvijek našli ondje, gdje. su nacionak | mim pozivom trebali da'se nađu. Ve- liki narodni Hrvatski Preporod užario je, ukrijepio i osvijestio našu /Varodnu Misao u svim hrvatskim naraštajima, do danas. Hrvatski Sabor 1848. godi, u kojemu 'je Narodna Misao slavila slavlje Ljubavi Srba i Hrvata, i ratna Madžare koji htjedoše' ostvariti ideal Velike: Madžarske od Karpata do-Ja- drana, u kojemu: je Narodna Misao, i ako sapeta: u tuđinske okove, slavila slavlje Pobjede; Strossmajerova Jugo- slovenska Akademija, koja znači po- — on nn s __. _— svetu Narodne Misli, i_poletarski po- kreti ujedinjene nac. omlađine u zad- njem deceniju XIX. vijeka, te njezina djela u novom vijeku; titraji narodne duše u Balkanskom Ratu i krvlju za- pečaćeno Narodno Jedinstvo. u Veli- kom Ratu, pa veliki listopadski dani Oslobođenja i. posvećeni dan Ujedi: njenja — sve to svijetli na našem nebu kao djelo istinskoga narodnog duha, koga mi, doduše, s međusob- nog nepoznavanja, u bratskom imadu i zaslijepljenosti, često u sebi prigu-. šujemo, njegove pokrete i pobude za- .tomljujemo, “ali“ koji u nama živi i djeluje, tiho; neosjetno možda, ali u velikim danima. oživi tako silno, da njegov žar i grije i- ie «Krv nije voda. A sos U Hrvata, “u sjihoge nezgodne državno-nacionalne prošlosti, razvilo se u drši neko dvojako ,ja“ : jedno pro- buđeno u žaru silna narodnog osje- ćaja slovenskog, bez tjesnogrudnosti i historijske ukočenosti, jako voljno: na- = rodno ,ja“, oganj, u smrt i u život; koje. vuče Ww vodu i u i drugo ,ja“, rezultat skučena prošlosti, teških borba | za opstanak, ukočene ,ja“, nosilac hi- storijske tradicije, puno zapeta, sumnja, nepovjerenja, neodlučnosti i krzmanja. I svi su; mislimo, «narodni. ljudi svi jesni ovog dvojstva, oni, jamačno, i trpe s njega: U. ovom dvojsivu, u nor- malno. doba, rađa se borba u koljisććać “= pobjeđuje, pod < uticajem drugih mo- menata, »ja“, a u drugih zapeto ja“. U- prve vam idu svi bezuvjetni pristalice na- rodnog i državnog jedinstva, koji se ne: boje za historijske relikvije ple- , menske, nego u“prvom redu računaju sa živim narodnim: silama, poimence pristaše Dem. Stranke, a u druge idu separatisti svih boja, a u prvom redu plemenskih i konfesionalnih, poimence pristaše.. Hrvatskog Bloka, -u Hrvata. No mi smijemo mirne. duše: ustvrditi, da je i u. danima razdora ljude Hrv. Bloka,. kad su počinjali nenarodne čine raznim. memorandumima -i izjavama, savjesi žestoko pekla s bojazni, da ti njihovi: nesmotreni,. iz inada, čini ne bi naciji nanijeli šteje. To je.bio glas ušuikane, ali. neugušene narodne. sa- vjesti..Tko. ga ima u sebi, nije umro za narod. ve. ek ubaš \&kl s Osim ovih Hrvata, ima i treća sku- pina ljudi u našem narodnom društvu, koji ne zaslužuje dično“ hrvatsko : na- rodno ime, jer su narodni izrodi, udrit- ženi s tuđom krvi, bez ikakvih narod- nih pokreta duše, Ime im je -— Fran- kovci.: Sudbonosno je bilo, u našoj najnovijoj povijesti, da su “se Hrvati u Hrv. Bloku. udružili s otim: tuđin- skim služiteljima, jer su za svoje ne- odlučnosti došli potpuno u njihovu vlast, i mfešte da Hrvati“ .zfabe Fran- kovce za hrvatske svrhe, Frankovcisu | izrabljivali njih za svrhe naših narod- nih neprijatelja. Frankovci su “se bili iza našeg “nar. Oslobođenja i «Ujedi- | njenja, povukli “kao miši u rupe, a Radić i drugi svojim radom izvukli su ih izrupa i dali su moralni biljeg nena- zodnom razornom radu tih tuđinskih “agenata. iHrvaiski. Blok .weliki je na- rodni grešnik, Radić'isto tako, jer su oživjeli i pomagali: razorno djelo ovih i ličnih u jednih, slobodno | LI - Bab ps sa pom.