#.i IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE "VLASNIK i IZDAVAČ: MJESNI ODBOR BEMOBRATSKE ORGANIZACIJE pretplata: 48 vw. na rali pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku, Oglasi: 1 em, visilie u širini stupca 4 Din; za stalne ogla sivače po dogovoru. Priposlana i zahvale 4 Dai redak i rasa < serem rare __ ina I. Godina 1. Dubrovnik, 16. dectiabrk 1929." Broj zi. A = i odite IP i Hihnonn njen ni - mr tio Mo. SO Ggrovetom | pms Kriza. da služeći prostranoj i oslobodilačkoj kojim je upućuje kolaboracija pozi- koju volens nolens odgovara i Demo-: Sloboda: naša, koja je-našla stvarni oblik u nezavisnoj jugoslovennskoj državi, nije stečena naporom cijele naše rase, Pošto. je na historijsku raskrsnicu, :do koje nas je potisnuo Svjetski rat, jedina Srbija mogla stu- piti snažna i nesputana, da uđe u naj- težu borbu svijeh vijekova, i pošto. je borbu srećno' završila žrtvujući najbolje, što. je imala, jedno krepko pokoljenjne, — drugim dijelovima na- šega naroda preostala je lakša, ma- nje prijegorna a jednako presudna dužnost: do prionu uz izgradnju ove. države, čiji su temelji uzidani u bo- lovima i stradanjima Srbije. | U tome znamenitom času, kad je preostala šaka boraca dovršivši svo- “je djelo izmorena spustila oružje, da posao prepusti zdravom političkom: instinktu cijele naše rase, postalo je svima vidljivo, daje srećno doba u našem narodu zateklo nesrećan naraštaj. Hrvatska, prosvjetno i privredno. najjači dio slobodne . jugoslovenske države, bila je zvana, daš svu svoju .neistrošenu“ nacijenalnu energiju uloži u stvaranje “ zdrave, sređene i moderne drž. orga- nizacije, Ona se je odrekla toga djela, Gomile - njezinih. birača ne znajući za prošlost. svoje zemlje, ognjišta jugo-. slovenskih. preporodnih težnja, koje baš u sadanjoj. našoj. državi postaju | stvarnošću, | .pođoše za tjesnogrudim političkim . romantičarima, koji bi silom htjeli sustaviti tijek povijesti i narod vratiti u težnje srednjevječnog narednog. drobljenja i atomiziranja, = Jugoslovenska država bez saradnje velikoga dijela Hrvat-.. ske, A secesija Hrvatske nije štetna samo Jugoslaviji, ona je napose štet- na hrvatskom. dijelu naroda i i ponaj- većma samoj Hrvatskoj. »Hrvatski Blok« sam je osudio Hrvatsku na po-_ litičko tamnovanje. On je u prkosnoj borbi za svoje samovlašće izvršio i gore djelo: nezađovoljan i i nemoćan državnom neimaru, > stvarna je . va se izgrađuje, : državna vlast posluje. onim pravcem, S Cd A hd pa misli narodnoga jedinstva isparniči državu u državi on: je pokušao da podvrgne reviziji i samu tu misao, kojoj je rođena kuća baš Hrvatska, Hrvatska slobodnih ljudi i čovječnih mislilaca. Onj je poput hazardnog/igra- ča, koji gubi, pokušao da isturi sum- njiv adul, teoriju o dva naroda, U toj političkoj igri, koja traje od danas do sjutra, ulaže se za svrhu strana- čke i lične vlasti jedna narodna sve- tinja, koja nije od danas za sjutra, iz- laže se strasnom natezanju i trganju jedno narodno vjerovanje, koje su u * najteže doba narodnoga . osvješćiva- nja stvarala i izgrađivala mnoga po- koljenja. . Hrvatska: je radom nedotaslih i prestarjelih političara, koje mezgod- nim slučajem oslobođenje zateče u našem savremenom reakcijonarne političke teorije, ži- vim radom u: parlamentu trgnuti na se dobar dio i zakonotvorne i uprav- ne vlasti i tako u aktivnoj utakmici sa Srbijom postati organizatorom re- da i napretka u ovoj državi. »Hrvat- ski Bloek« kao da je pripravan tu podređenu ulogu Hrvatske “utvrditi Za vječna vremena a hrvatski dio naroda sniziti de pam drugoga reda. Apsurdno jeali i vjerojatno, da je »Hrvatski Blok« snovao, Hrvat- skoj izvojevati ona prava, koja ima Bavarska u njemačkoj državi, Politi- čki utjecaj hrvatskih birača imao bi uzmaknuti od granica prostrane naše i stegnuti se na granice još | države. neomeđene male Hrvatske. nezadovoljna čovjeka, bezazlene zapise o _vijećanju | miro- tvorne čovječanske republike, drža“ zakoni se stvaraju, “mmmoo M Dašekac: Kulturne, S E iz. .. Dubrovnika | Srednjega Vijeka. (Nastavak). LJ Vlada se: nešto, brinula i za javnu . higijenu: £..1272 je naređeno “da svak. Mora subotom. mesti. ulicu pred svo-. jom kućom, ap. 1332 zabranjeno je da svinje “slobodno idu gradskim uli- | cama ; godine pak 1409 izdata je. na redba da se psi drže o lancu ili da se pošlju izvan grada. Liječnici su se do- tivali iz Italije, pa ih nalazimo već u najstarijim | zapisnicima od g. 1301 : oSPrva su uzimana po dva — jedan »birurg za rane“ a drugi , fizik“ za “mutrašnje bolesti, ali g. 1440 bila su | već četvorica. u službi općine ; g. 1318. Pominje se prvi put i apoteka. Inače | Su sanitarne prilike “bile bez sumnje. | Slabe, tim više što u građu nije bilo dobre pitke vode, dok nije doveđena ali pod uvjetom da drži spravna za putnike (dva kreveta. Valjađa se skoro osečala još više potreba gostionice za straticć, jer je g. 1466 uzet u službu niži sanitetski činovnik koji će puštati“ krv kome ustreba, njegovati one što obole od kuge, a uz to i držati za putnike četiri“ “mebliraneusobe — baš: on što ima posla 's kugom! Kako je Dubrovnik imao vrlo malo zemlje oko sebe, tako su se njegovi stanovnići morali Uivijek najviše baviti trgovinom i pomorstvom, pa zato Ra- venjanin "zlobno primjećuje : » Najviše “se svi brintt' za to đa nešto steku — siromaštvo je sramota a bogatstvo naj- stelom, živi se nijesu smjeli baviti ni zanatima ni / prodavanjem životnih namirnica : im je dosta slobodno prodavati u svo- jemu podrumu. vino što su dobivali iz svojih vinograđa, nio nijesu ga'smjeli sami prodavati, već su moraii za taj posao “držati posebnu sluškinju. U sta- “rije vrijeme bilo im je ei dopušteno - životu, postala ' faktorom drugoga reda, a mogla je cdbacujući teret najbliže prošlosti, “kćer koja nije navršila 12-stu; lomu sinu mogao, je zabraniti da se. ženi dok ne pouda kćeri, a mlađoj kćeri da se uda prije nego li se uđa bilo | "stvo po statitit vrije ilo “ pred "sudom" samo ako nije bilo muških svjedoka caj statut nije ženama niti“ * dopuštao đa se “ približavaju Kući što gori — valjda j je“ *“ mudti zakotioša tačiinad'" da bi one vi““ še odiagalč nego li pomagale, — ali“ tivnih elemenata sabranih u parla- mentu. Vođe »H, B.« osjećaju, da se te ne da promijeniti, A vrijeme prola- zi, Narod progledava. Oni osjećaju, da su zašli u ćor-sokak, iz kojega ne- ma.ni vidika ni prolaza, Vide, da se . treba vratiti ma širi drum akcije, od koje će imati stvarne koristi i njihovi birači i prostrani krajevi, koji osta- doše bez glasa u parlamentu, gdje se jedino okušavaju snage i stiču re- alni uspjesi. LI * Veliki dio Hrvatske nema svojih ljudi u parlamentu. Hrvatska je birala te ljude, birala ih je za ustavotvornu i zakotvornu skupštinu. I ako je Hr- vatska ovim izborom priznala parla- menat jedinstvene države, apstinen- cija njezinih poslanika zaustavlja -potreban tok državnoga konsolido- vanja, u toj apstinenciji postojana je kriza našega unutarnjeg reda, Dola- zak »H. B.« u skupštinu označit će povelik korak na putu ozdravljenja naše unutarnje politike. Taj korak po- tisnut će i Hrvatsku snažno naprijed, koliko »H. B.« bude odlučan i slobo- dan da odbaci breme demagoških fraza i priđe realnom radu prihvata- jući osnovu | narodnoga ' i državnoga jedinstva, Tu: promjenu žele svi de- mokratski elementi, pa zato sa sim- cima »Hrv. Bloka« poravnava put u parlamenat, . Dosadanji - pa 6. Ljube Divido. vića daje nam jamstvo, da" njegova . akcija ne će izazvati nikakve disku- I dok »Hrv. Blok«, koji se izvikuje : jedinim predstavnikom hrvatskog di. jela naroda, ostaje pri prkosnoj. igri objavljujući ži sije o temeljnim načelima jedinstva jugoslovenske države, koja su utvr- đena državnim ustavom. Uspjeh g. jamačno Davidovića pozdravila bi sva naša javnost, koja želi, da u par- lamentu i u državnoj upravi bude više pravde i pravilnosti, a manje protekcije, korupcije i stagnacije, za hi prodavati u mesarnici meso, ali je docnije to više puta zabranjivano, za- " dnji put g. 1332, pa je pri lone i ostalo. U kući muž t otac bio je pravi gos- podar: on je po statutu mogao, i pro- tiv njegove volje, da ženi sina, ako nije još navršio 14 godinu života, a preko njene volje zatvoriti u manastir starija kći. Žena je dabome bila samo zato tu da pazi na kuću i na djecu.a da muža sluša, ali opet on nije smio, veća hvala“, a i Diversis konstatuje da | da dira u njen miraz. Iz kuće su vla- ose Svi bave kojim zanatom ili trgo- vinom, a da malo koji, i među vla- od rente. Nego vlastela je (g. 1440) pred svakom ići sluškinja. “U opće . žena je manje vrijedila od dike (žene iz vlasteoskih kuća). slabo izlazile, a kad su išle ulicom, morala muškarca, pa zato njeno je svjedočan- # voljno ocijeniti samo onda, | odras- kratska Stranka,osuđena da se u do- sadanjim prilikama postojano u svim parlamentskim peripetijama naslanja na Radikalnu Stranku, Davidović i “dade Blok: Od Zagrebačkog Kongresa do ovih dana, svaki dan to_jače, ističao se je . u našoj“ unutrašnjoj politici značaj akcije g/ Lj. Davidovića oko sporazu« | ma — kako ono vele — Srba i Hrva- ta, Značaj je ove akcije bio obilježen tim, što je polazila od Predsjednika Demokratske Partije, jedine partije koja je u svoje krilo primila i ockupi- la narodne snage sviju plemena i vje- ra, i sviju pokrajina, partije u kojoj se u konkretnoj formi vršilo i vrši duševno naše nacionalno ujedinjenje | i izjednačivanje; značaj ove akcije obio je veći još i stoga, što je nosila biljeg velikog i čistog karaktera na- šeg odličnog prvaka, pe joj niko ne može prigovoriti, da.je povedena iz želje za vlasti, ili iz kakvih drugih, iz- van čisto državnih i nacionalnih po- buda. Akcija g. Davidovića može se do-> ako se uvaže sve one silne suprotivštine “koje su:joj stale, i još uvijek stoje na patijama prate rad g. Ljube Davido- | vića, koji odbacujući sve doktrine i. obzire stranačkoga egoizma poslani-: putu. Dubok, predubok jaz rastvorio. e je “između naših državotvornih stranaka, u prvom redu Dem. Stran- - ke i Hrvatskog Bloka, Apstrahirajući lične momente, koji su jamačno i ovdje, kao i u svakom ljudskom: dje- lu, znatno trevali odnose u redovima našeg narodnog. vodstva, spomenut ću samo načelne razlike mišljenja. ko- je čine da je nacion.-državna koncep- cija H, B. potpuna negacija nacion.- državne koncepcije Dem. Partije, pa. onda blokaške metode - polit,. rada, koje su negacija državne misli, Hr-_ vatski Blok zna za tri naroda i hoće. najmanje tri državice »na međuna- zaštoim je“ g. 1326 zabranjeno da prođavaju ribu? — U novije vrijeme & vlastela su se ženili samo vlasteoškim | devojkama, ali u srednjemu vijeku regbi da su, valjda samo iznimice, uzi- mali i _proste građanke, barem tek je g. 1460 stvoren zakon da gubi vlaste- * ostvo svaki ko uzme građanku, a s njim nđravski i Svi. njegovi potomci; nije zato jašno zašto se je s lijedeće go | dine opet vijećalo o tome da vlastela ne stupaju u srodstvo s građanima — možđa je tom prilikom zakon ođ g. 1460 protegnut i na djevojke iz vla- -steoskih_ kuća. Vrlo ' je težak bio položaj singa i sluškinja : ako sluškinja uveće muška- rca u kuću, imao joj se, po statutu, : odsjeći nos; ako sluga pobjegne od | gospođara, ovaj može učiniti s njim što hoće, dakle i ubiti ga, ako bi se oženio bez gospodareve dozvole, ženi- dba nije vrijedila — slugć su dakle bile pravi robovi. Ali se zato Dubro-. “vnik' može: ponositi da je on prvi zab- ranio svojim podanicima irgovinu rob - “ljem. (Nastavit će se.)