= Svaki narod

Pretplata: 48 1. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino-

zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku.

—-—-—-_——

Lom

are js

IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE

zak soja o Ps

Dubrovnik, 30. decembra 1922.

2

GOSLOVEN

VLASNIK l IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE:

Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla
sivače po dogovoru. Pripeslana i zahvale 4 Din. redak

a -

m —

Ka

Za demokrate birače!

1. Neka se mjesni. odbori stranke
odmah pobrinu, da se u Svakoj opći-

oni pregledaju birački spiskovi, koji su

već izloženi, pa neka odmah podnesu
potrebite ispravke, za koje se ne pla-

ća nikakova taksa. Nema li u mjestu

dotičnog odbora, neka se svaki birač
demokrata sam postara, da bude uvr-
šten u spiskove, ako je možda izosta-
vljen ili krivo upisan.

2. Neka mjesni odbori o što
češće konferencije, na kojima će oba-
vještavati svoje prijatelje, da glasuju
za Dem. Stranku.

3. Neka se u svakome selu, ako je
ikako moguće, obrazuje agitacijoni
odbor, koji će priječiti, da .razni de-
magozi zaluđuju narod .kojekakvim

- krilaticama, i neka paze, da seni jedan
demokratski glas ne izgubi. a

4. Za sva obavještenja i upute neka
se naši prijatelji pismeno ili. usmeno

obrate odboru Dem. Stranke u Du-
 brovniku (redakcija ,Jugoslovena“, ul,
Kralja Petra, iznad drogarije Šoletić)
svaki dan od 2 do4 sata poslije pod,

1923.

= Ostavljamo staru i sa novim nada-
oma i željama dočekujemo novu godi-

nu 1923. Stara godina nije mnogo

. svetloga ostavila u našoj historiji, ni-
je duboku brazdu  zaorala na našoj
(X Njivi, pa i ono što. je učinila, u zad-
njim svojim danima je podmuklo zbri-|

sala, da na zamračenom horizontu

ostavi i podigne bezbroj pitanja, oko

kojih će se kretati rad i iluzije go-

dine 1923. Cela prošla godina bila je

ispunjena sitnim trzavicama i borba-

| ma koje, mesto da ojačaše, podrivahu
našu snagu,
. Perimentima i lutanjima, tako, da sa
one baš svetlom perspektivom,
pamo u novu godinu, koja je u nor-
nasta-

bila je ispunjena eks-
stu-

malnim prilikama postepeni

vak prošle godine.

Cela prošla godina bila je samo ta-

parena ik

riodi bez velikih ljudi.
t

lasanje iza velikoga svetskoga potre-
sa, od koga treperi još ceo svet, tako,
da osetljivo reagira na sve pokušaje
uvađanja preratnog aduha i ne može
da se pomiri sa starim uokvirenim
životom. Velikim skokom se bacio
preko ograda, pa sada ne može da se
vrati i pomiri sa starim, već hoće ne-
što novo, gde će se vidno ocrtati
slom dojučerašnjih zabluda što ga u
ropstvu sputavahu. S jedne strane
dolazi do snažnog individualizovanja,
a s druge do još većeg potiskivanja
pojedinaca, da se u harmoniji skupa
dođe do jednog složenijeg i za život
pogodnijeg sklopa. Kako ovome još
pridolaze preratni, ratni, pa poratni
mladi i smeli mentaliteti, to se iz
pozadine današnjice izvija splet su-
koba, kome se konac ne da dogledati,
. Mi se nalazimo u sredini sukoba i
zato ne možemo da uočimo sve kom-
ponente, koje deluju i preinačuju na-
šu sredinu, Menjamo se od dana do
dana, destilišemo svoje poglede, od-
stupamo od  preteranih maglovitih
zastranjenosti, ali zato sa sve jačim
i realnijim zahtevima istupamo. Stva-
raju se novi programi, preinačuju se
stari, ali sve to ne znači mnogo, Pro-
gram ne dementuje nikog, jer daje
pravo svakom. Pravo ima onaj koji
bolje shvaća narodnu budućnost.
Mlade stranke, u koliko ne žive u

oblacima, imaju najviše izgeda na us-

peh, pa po tome na život. Za stare
stranke je vezana tradicija, vezan je
broj. Svet je u osnovi svojoj konzer-
vativan,  Navike se teško stvaraju,

ali još teže ruše. Zato nam se 1923.

godina otvara sa perspektivom žuč-
ne borbe za Novim, Višim i Svetlijim
protiv ukočenih i uleđenih tradicija.
Novo i Svetlije je vezano
za nove posleratne ljude,
za Jugoslovene,a staro za
stare skeptike i separa-
tiste. >
Stara je istina da su neuspesi stu:
bovi uspeha i da se buni samo u pe-
Iz četirgodiš-

_-.-_.—.._:_: .,.

Broj 35.

njeg lutanja izvukli smo mnogo zrno
istie, pa se počinjemo snalaziti i re-

alnije prosuđivati prilike u našoj dr-

žavi, Lako je vući svakome na svoju
stranu, a teže je raditi složno i sa
žrtvom. Cepkanje snaga vodi pitanju
opstanka celine a harmoničan rad
razmahu i razvoju, Cepkanje ruši, a
udruženost gradi, Ta istina zatalasa-
va i zahvaća ceo naš narod, pa zato
mirnije očekivamo razvoj prilika u
sledećoj godini, Svakome treba odre-
diti pravo mesto, treba porušiti idole
zabluda i svući preobučene i ukoče-
ne veličine, jer oni su smetnja i crni
duboki ponori, koji nam ne daju da
pređemo na polje rada i velike ra-
dosti žrtvovanja za narodne interese,

Nova godina mora biti u istinu
nova i novo nam doneti, Nije dosta
obući samo novu odeću, a u duši po-
neti stare misli i sk Vike Ako ikad,
sada smo pozvani da se otresemo
dosadašnjeg života, da jednom za
uvek bacimo u zapećak tradiciju i
prošlost i da zakoračimo vedro, s ve-
rom u budućnost. Ne smemo sanjati o
prošlosti. o nekoj umišljenoj sreći,
već moramo raditi za budućnost,
Sreća nije nešto trajno. Ona je kru-
na rada i ona se uvek ostvariva. Ona
je vezana za mas, a nije izvan nas.
Zato je kukavičko naricanje nekih
za starim boljim dobom. Nariču ku-
kavice, a jaki stvaraju sretna doba.
Krst je za jake a nije za slabiće. Tu-
žiti se na današnje prilike nije muški,
već treba upreti da borbom dođemo
do sređenosti. Dogod bude pa-
sivnih posmatrača i onih
koji namerno još koče na-
predak, bit će i kukanja, koleba-
nja i 'utanja, Lutanja koja su produkt
složnog rada delotvorna su jer vode

jednom iskustvu koje baca svetlost

daleko pred nas, pa zato ako gde god
i ne uspemo ne smemo odmah klonu-
ti. Mi smo još mladi, sa malo držav+
nog iskustva, a uz to je Svetski po-
tres doveo u krizu, ne samo kod nas,
nego i kod svih ostalih Naroda, sta-

se ooerezaj

re visoko dignute vrednote. Stekli
smo pogrešne moralne sudove, svaki
najviše gleda sebe, egoista je i otror
van najgrubljim materijalizmom,  Iz-
nimaka je istina dosta, ali su one sla-
be da snažno povuku druge za so-
bom, već kao svetionici dižu se u
mraku moralnih zabluda i pokazuju
na put kojim moramo krenuti, ako
hoćemo da uberemo plod svoga rada
cd koga će imati koristi i naše Po-
tomstvo,

Moramo se što pre odlučiti da li
ćemo raditi u okrilju prošlosti i gle-
dati samo na sebe, ili ćemo se baciti
u reku života, da svojim radom stvo-
rimo uvete za život našem Potom-
stvu, gde ne će biti današnjih trzavi-
ca, od kojih trpimo. Na prošlost se

. osvrću naši separatisti, a podupirani

prošlošću bacaju se u budućnost
pravi i istinski Jugosloveni. Separa-
tiste su oličeni egoizam, Sve se vrti
oko mjih i oni ne mare što će, ako

uspiju u svome radu, izvrći i Potom-

stvo sličnim potresima, kojima smo
izloženi i mi, Jugosloveni su za žrtvu,
ako žrtve treba. Ruše tradiciju da
podignu novu širu i svetliju u kojoj će
naći sebe ceo Narodi koja će poticati

na veća dela,u kojima će se iskristali-
sati šve naše najbolje. Za mladost se |

nije teško opredeliti i ona se listom
opredeluje za jedinstvenu veliku i
sveitlu budućnost, ali se starost, koja
već spada u prošlost, ne može da
otkine prošlosti, pa koči. i ometa ne-
smetan razvoj u smislu Jugosloven-
stva. U ovoj godini bit će prvi ozbilj-
niji sukob između ove dve ideje, u
znaku ove borbe prelazimo u godinu
1923. Pobedi li ideja Jugoslovenstva
skokem će mo poteći prema zajedni-
čkom cilju napretka, a pobedi li ideja

separatizma a mi ćemo samo za neko >

vreme odgoditi pobedu  Jugosloven-
stva i na taj način izazvati još jaču
borbu za njeno ostvarenje, Zato je u
interesu narodne celine pobeda pra-
vog, iskrenog i nesebičnog  Jugoslo-
velistva i on se mora već kod ovih iz-

ro nmazmarena

TEROR PORTATS

Dr. VL Poljanić ::

Ples u vezi sr zdravjem.

Svoga,
Više imade osobina, koje, |

i štogod je on brojno jači, to
dakako,

X mogu i ne biti sve najizvrsnije, jer ne

ide uvijek kakvoća uporedo sa koli«
Oćom; — poznato je n. pr. da stari
Grci nijesu bili baš  velikobrojni, a

ipak će zauvijek ostati gorostasi u
Svojim odlikama. Način kako se je-

dan narod brani od spoljnih neprili-

oka, kako gradi i uređiva stan, kako

Plete, veze i pirlita odijelo i obulo;
ako mu se duša zanosi, veseli i tu-
Buje; kako misli, umuje i čuvstvuje;

“kako osebujno žak razdi u graditelj-
tvu, kiparstvu,

rezbarstvu,  slikar-
Stvu, muzici i ostalim umjetnostima:
“Ve to i bezbroj drugih značajki u na-

činu života, običajima, predrasudama

i ostalom, u raznovrsnim preinaka.
ma; prelijevanju i raspoređenju, 0Z-
Načuje i opredjeljuje posebnost: ple-
Mensku i rasnu, |

Nijedna pojava ne odaje tako ja:
sno narav, karakter, ćud i ostale du.

ima nešto osobito

ševne strane jednog naroda, kako
pjesma i igra. Grčki pisac Lukijan,
zagovarajuć stare lijepe i moralne

običaje, navađa jedno mjesto u Ho-

meru gdje se veli: »Od najboljeg i
najugodnijeg što umrli ljudi umjedu
dolazi: san, ljubav, pjesma i igra;
pjesma je satka a igra je neprijekor-
na«, pak on sam na to nadodaje: »A
pjesma, kad uz mju kolo igra, najljep-
ši je dar kojim bogovi mogoše obda-

riti ljude«, Svirka i igra kod Grka ni-.

jesu bili drugim za gledanje nego
opća narodna izjava duševnog raspo-
loženja, U Šparti gotovo da nijesu ni
trpjeli gledalaca; tu bijaše riječ: Ili

. skidaj ruho pa hajde u kolo, ili se mi-

či otale! Tako je to negda bilo u sta-
ra vremena, a, pravo reći, ples re je,
i u nas amo, do nedavno nešto ozbilj-
nije shvatao i uzimao; zdrava mladost
plesala je bez osobitog cilja i raču-
nanja; plesalo se je strastveno iz pu-

kog uživanja u plesanju; zdravi,

krepki mladići plesali su i izvodili
redom sve djevojčice, koie su tamo
dolazile u jačoj, zrelijoj dobi, dočim

sada suerećete na. plesu curicu od

12 do 15 godina, a blazirani mladićki
udvaraju i vrte se oko blijedunjavih

bogatunica bacajuć udicu i pletući niti |

za buduće veze, ne mareći ri malo za
savjete i prodike liječnika koji jasno
kažu, da je brak najvažniji korak u
životu te zato da valja svu pamet na
mjesto staviti i oba oka otvoriti, pa-
zeći najprije na tjelesno i duševno
zdravlje pri izbiranju, bez obzira na
ikakove interese, jer ko samo za tim
ide i srće, ne nađe sreće ni zadovolj-
stva nego grdno razočaranje i kaja-
nje u bračnom životu,

Dok su plesne dvorane po grado-
vima i prostrane i svijetle: čiste i pro-
viđene dušnicima za izmjenjivanje
zraka, a podovi im parketirani, istrti
rastopinom lisofotma i odorita te i
navešteni radi manje prašine, dotle
su na našim selima prilike u tom po-
gledu najužasnije: Skoro da ti se stu-

ži kad stupiš u takovu »dvoranu«,

malenu, usku, mračnu, sparnu, za-

gušljivu zaprljanih zidova, punu du-

hanskog dima, prekrcatu gledalaca,
zbijenih sve duh na duhu, dok se po
srijedi, vrti nekih desetak parova,

koji se probadaju laktima i  gnječe
nogama, a uznojni, zapjehani i kao
promukli već, od gutanja silne pra-
šine što se izvija iz raspuklih dasaka
trošnog i gnusnog poda,
k tomu da se iz takvog plesnog pro-
storića, bez prolaznih soha,
ravno vanka, tad ćeš lakše razumjeti
zašto, onako oznojna, još nedorasla
mladost, a osobito ženska, stupajući
na studen i vlažan zrak, hita lako za-
palenje dušnika (bronchitis), zapa-
ler:# opne porebrice (pleuritis, pon-
tura) a kadkad čak i zapalenje plu-
će (polmonitis, pneumonia): Prašina,
naime, u plesu, nadražila je, zakrva-
vila (hiperemizirala), odrla i nagrizla
sluzokožu od početka u nosu/pa sve
do dna pluće, a vanjski stuđeniji
zrak, oduzimajući ozmojnoj koži to-
liku toplinu, poremetio krvno  kola-
nje &vukud, pa i na spomenutim slu-
zokožama, te tim doprinio svoj dio da

se bolje pripravi teren za mikrobe

što su ša prašinom uljegli, ili se još
od prije kao neškodljivi nalazili; -—

.mikrobi se tad ojačaju i množe tazvi-
jaju svoje raznovrsno djelovanje koje

izlazi

1
1

A

?

Nadodaj |