= Svaki narod Pretplata: 48 1. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo u Dubrovniku. —-—-—-_—— Lom are js IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE zak soja o Ps Dubrovnik, 30. decembra 1922. 2 GOSLOVEN VLASNIK l IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE: Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla sivače po dogovoru. Pripeslana i zahvale 4 Din. redak a - m — Ka Za demokrate birače! 1. Neka se mjesni. odbori stranke odmah pobrinu, da se u Svakoj opći- oni pregledaju birački spiskovi, koji su već izloženi, pa neka odmah podnesu potrebite ispravke, za koje se ne pla- ća nikakova taksa. Nema li u mjestu dotičnog odbora, neka se svaki birač demokrata sam postara, da bude uvr- šten u spiskove, ako je možda izosta- vljen ili krivo upisan. 2. Neka mjesni odbori o što češće konferencije, na kojima će oba- vještavati svoje prijatelje, da glasuju za Dem. Stranku. 3. Neka se u svakome selu, ako je ikako moguće, obrazuje agitacijoni odbor, koji će priječiti, da .razni de- magozi zaluđuju narod .kojekakvim - krilaticama, i neka paze, da seni jedan demokratski glas ne izgubi. a 4. Za sva obavještenja i upute neka se naši prijatelji pismeno ili. usmeno obrate odboru Dem. Stranke u Du- brovniku (redakcija ,Jugoslovena“, ul, Kralja Petra, iznad drogarije Šoletić) svaki dan od 2 do4 sata poslije pod, 1923. = Ostavljamo staru i sa novim nada- oma i željama dočekujemo novu godi- nu 1923. Stara godina nije mnogo . svetloga ostavila u našoj historiji, ni- je duboku brazdu zaorala na našoj (X Njivi, pa i ono što. je učinila, u zad- njim svojim danima je podmuklo zbri-| sala, da na zamračenom horizontu ostavi i podigne bezbroj pitanja, oko kojih će se kretati rad i iluzije go- dine 1923. Cela prošla godina bila je ispunjena sitnim trzavicama i borba- | ma koje, mesto da ojačaše, podrivahu našu snagu, . Perimentima i lutanjima, tako, da sa one baš svetlom perspektivom, pamo u novu godinu, koja je u nor- nasta- bila je ispunjena eks- stu- malnim prilikama postepeni vak prošle godine. Cela prošla godina bila je samo ta- parena ik riodi bez velikih ljudi. t lasanje iza velikoga svetskoga potre- sa, od koga treperi još ceo svet, tako, da osetljivo reagira na sve pokušaje uvađanja preratnog aduha i ne može da se pomiri sa starim uokvirenim životom. Velikim skokom se bacio preko ograda, pa sada ne može da se vrati i pomiri sa starim, već hoće ne- što novo, gde će se vidno ocrtati slom dojučerašnjih zabluda što ga u ropstvu sputavahu. S jedne strane dolazi do snažnog individualizovanja, a s druge do još većeg potiskivanja pojedinaca, da se u harmoniji skupa dođe do jednog složenijeg i za život pogodnijeg sklopa. Kako ovome još pridolaze preratni, ratni, pa poratni mladi i smeli mentaliteti, to se iz pozadine današnjice izvija splet su- koba, kome se konac ne da dogledati, . Mi se nalazimo u sredini sukoba i zato ne možemo da uočimo sve kom- ponente, koje deluju i preinačuju na- šu sredinu, Menjamo se od dana do dana, destilišemo svoje poglede, od- stupamo od preteranih maglovitih zastranjenosti, ali zato sa sve jačim i realnijim zahtevima istupamo. Stva- raju se novi programi, preinačuju se stari, ali sve to ne znači mnogo, Pro- gram ne dementuje nikog, jer daje pravo svakom. Pravo ima onaj koji bolje shvaća narodnu budućnost. Mlade stranke, u koliko ne žive u oblacima, imaju najviše izgeda na us- peh, pa po tome na život. Za stare stranke je vezana tradicija, vezan je broj. Svet je u osnovi svojoj konzer- vativan, Navike se teško stvaraju, ali još teže ruše. Zato nam se 1923. godina otvara sa perspektivom žuč- ne borbe za Novim, Višim i Svetlijim protiv ukočenih i uleđenih tradicija. Novo i Svetlije je vezano za nove posleratne ljude, za Jugoslovene,a staro za stare skeptike i separa- tiste. > Stara je istina da su neuspesi stu: bovi uspeha i da se buni samo u pe- Iz četirgodiš- _-.-_.—.._:_: .,. Broj 35. njeg lutanja izvukli smo mnogo zrno istie, pa se počinjemo snalaziti i re- alnije prosuđivati prilike u našoj dr- žavi, Lako je vući svakome na svoju stranu, a teže je raditi složno i sa žrtvom. Cepkanje snaga vodi pitanju opstanka celine a harmoničan rad razmahu i razvoju, Cepkanje ruši, a udruženost gradi, Ta istina zatalasa- va i zahvaća ceo naš narod, pa zato mirnije očekivamo razvoj prilika u sledećoj godini, Svakome treba odre- diti pravo mesto, treba porušiti idole zabluda i svući preobučene i ukoče- ne veličine, jer oni su smetnja i crni duboki ponori, koji nam ne daju da pređemo na polje rada i velike ra- dosti žrtvovanja za narodne interese, Nova godina mora biti u istinu nova i novo nam doneti, Nije dosta obući samo novu odeću, a u duši po- neti stare misli i sk Vike Ako ikad, sada smo pozvani da se otresemo dosadašnjeg života, da jednom za uvek bacimo u zapećak tradiciju i prošlost i da zakoračimo vedro, s ve- rom u budućnost. Ne smemo sanjati o prošlosti. o nekoj umišljenoj sreći, već moramo raditi za budućnost, Sreća nije nešto trajno. Ona je kru- na rada i ona se uvek ostvariva. Ona je vezana za mas, a nije izvan nas. Zato je kukavičko naricanje nekih za starim boljim dobom. Nariču ku- kavice, a jaki stvaraju sretna doba. Krst je za jake a nije za slabiće. Tu- žiti se na današnje prilike nije muški, već treba upreti da borbom dođemo do sređenosti. Dogod bude pa- sivnih posmatrača i onih koji namerno još koče na- predak, bit će i kukanja, koleba- nja i 'utanja, Lutanja koja su produkt složnog rada delotvorna su jer vode jednom iskustvu koje baca svetlost daleko pred nas, pa zato ako gde god i ne uspemo ne smemo odmah klonu- ti. Mi smo još mladi, sa malo držav+ nog iskustva, a uz to je Svetski po- tres doveo u krizu, ne samo kod nas, nego i kod svih ostalih Naroda, sta- se ooerezaj re visoko dignute vrednote. Stekli smo pogrešne moralne sudove, svaki najviše gleda sebe, egoista je i otror van najgrubljim materijalizmom, Iz- nimaka je istina dosta, ali su one sla- be da snažno povuku druge za so- bom, već kao svetionici dižu se u mraku moralnih zabluda i pokazuju na put kojim moramo krenuti, ako hoćemo da uberemo plod svoga rada cd koga će imati koristi i naše Po- tomstvo, Moramo se što pre odlučiti da li ćemo raditi u okrilju prošlosti i gle- dati samo na sebe, ili ćemo se baciti u reku života, da svojim radom stvo- rimo uvete za život našem Potom- stvu, gde ne će biti današnjih trzavi- ca, od kojih trpimo. Na prošlost se . osvrću naši separatisti, a podupirani prošlošću bacaju se u budućnost pravi i istinski Jugosloveni. Separa- tiste su oličeni egoizam, Sve se vrti oko mjih i oni ne mare što će, ako uspiju u svome radu, izvrći i Potom- stvo sličnim potresima, kojima smo izloženi i mi, Jugosloveni su za žrtvu, ako žrtve treba. Ruše tradiciju da podignu novu širu i svetliju u kojoj će naći sebe ceo Narodi koja će poticati na veća dela,u kojima će se iskristali- sati šve naše najbolje. Za mladost se | nije teško opredeliti i ona se listom opredeluje za jedinstvenu veliku i sveitlu budućnost, ali se starost, koja već spada u prošlost, ne može da otkine prošlosti, pa koči. i ometa ne- smetan razvoj u smislu Jugosloven- stva. U ovoj godini bit će prvi ozbilj- niji sukob između ove dve ideje, u znaku ove borbe prelazimo u godinu 1923. Pobedi li ideja Jugoslovenstva skokem će mo poteći prema zajedni- čkom cilju napretka, a pobedi li ideja separatizma a mi ćemo samo za neko > vreme odgoditi pobedu Jugosloven- stva i na taj način izazvati još jaču borbu za njeno ostvarenje, Zato je u interesu narodne celine pobeda pra- vog, iskrenog i nesebičnog Jugoslo- velistva i on se mora već kod ovih iz- ro nmazmarena TEROR PORTATS Dr. VL Poljanić :: Ples u vezi sr zdravjem. Svoga, Više imade osobina, koje, | i štogod je on brojno jači, to dakako, X mogu i ne biti sve najizvrsnije, jer ne ide uvijek kakvoća uporedo sa koli« Oćom; — poznato je n. pr. da stari Grci nijesu bili baš velikobrojni, a ipak će zauvijek ostati gorostasi u Svojim odlikama. Način kako se je- dan narod brani od spoljnih neprili- oka, kako gradi i uređiva stan, kako Plete, veze i pirlita odijelo i obulo; ako mu se duša zanosi, veseli i tu- Buje; kako misli, umuje i čuvstvuje; “kako osebujno žak razdi u graditelj- tvu, kiparstvu, rezbarstvu, slikar- Stvu, muzici i ostalim umjetnostima: “Ve to i bezbroj drugih značajki u na- činu života, običajima, predrasudama i ostalom, u raznovrsnim preinaka. ma; prelijevanju i raspoređenju, 0Z- Načuje i opredjeljuje posebnost: ple- Mensku i rasnu, | Nijedna pojava ne odaje tako ja: sno narav, karakter, ćud i ostale du. ima nešto osobito ševne strane jednog naroda, kako pjesma i igra. Grčki pisac Lukijan, zagovarajuć stare lijepe i moralne običaje, navađa jedno mjesto u Ho- meru gdje se veli: »Od najboljeg i najugodnijeg što umrli ljudi umjedu dolazi: san, ljubav, pjesma i igra; pjesma je satka a igra je neprijekor- na«, pak on sam na to nadodaje: »A pjesma, kad uz mju kolo igra, najljep- ši je dar kojim bogovi mogoše obda- riti ljude«, Svirka i igra kod Grka ni-. jesu bili drugim za gledanje nego opća narodna izjava duševnog raspo- loženja, U Šparti gotovo da nijesu ni trpjeli gledalaca; tu bijaše riječ: Ili . skidaj ruho pa hajde u kolo, ili se mi- či otale! Tako je to negda bilo u sta- ra vremena, a, pravo reći, ples re je, i u nas amo, do nedavno nešto ozbilj- nije shvatao i uzimao; zdrava mladost plesala je bez osobitog cilja i raču- nanja; plesalo se je strastveno iz pu- kog uživanja u plesanju; zdravi, krepki mladići plesali su i izvodili redom sve djevojčice, koie su tamo dolazile u jačoj, zrelijoj dobi, dočim sada suerećete na. plesu curicu od 12 do 15 godina, a blazirani mladićki udvaraju i vrte se oko blijedunjavih bogatunica bacajuć udicu i pletući niti | za buduće veze, ne mareći ri malo za savjete i prodike liječnika koji jasno kažu, da je brak najvažniji korak u životu te zato da valja svu pamet na mjesto staviti i oba oka otvoriti, pa- zeći najprije na tjelesno i duševno zdravlje pri izbiranju, bez obzira na ikakove interese, jer ko samo za tim ide i srće, ne nađe sreće ni zadovolj- stva nego grdno razočaranje i kaja- nje u bračnom životu, Dok su plesne dvorane po grado- vima i prostrane i svijetle: čiste i pro- viđene dušnicima za izmjenjivanje zraka, a podovi im parketirani, istrti rastopinom lisofotma i odorita te i navešteni radi manje prašine, dotle su na našim selima prilike u tom po- gledu najužasnije: Skoro da ti se stu- ži kad stupiš u takovu »dvoranu«, malenu, usku, mračnu, sparnu, za- gušljivu zaprljanih zidova, punu du- hanskog dima, prekrcatu gledalaca, zbijenih sve duh na duhu, dok se po srijedi, vrti nekih desetak parova, koji se probadaju laktima i gnječe nogama, a uznojni, zapjehani i kao promukli već, od gutanja silne pra- šine što se izvija iz raspuklih dasaka trošnog i gnusnog poda, k tomu da se iz takvog plesnog pro- storića, bez prolaznih soha, ravno vanka, tad ćeš lakše razumjeti zašto, onako oznojna, još nedorasla mladost, a osobito ženska, stupajući na studen i vlažan zrak, hita lako za- palenje dušnika (bronchitis), zapa- ler:# opne porebrice (pleuritis, pon- tura) a kadkad čak i zapalenje plu- će (polmonitis, pneumonia): Prašina, naime, u plesu, nadražila je, zakrva- vila (hiperemizirala), odrla i nagrizla sluzokožu od početka u nosu/pa sve do dna pluće, a vanjski stuđeniji zrak, oduzimajući ozmojnoj koži to- liku toplinu, poremetio krvno kola- nje &vukud, pa i na spomenutim slu- zokožama, te tim doprinio svoj dio da se bolje pripravi teren za mikrobe što su ša prašinom uljegli, ili se još od prije kao neškodljivi nalazili; -— .mikrobi se tad ojačaju i množe tazvi- jaju svoje raznovrsno djelovanje koje izlazi 1 1 A ? Nadodaj |