< f " , t = a . > u m ng oo P “to () I . . s > VLASNIK I IZDAVAČ: MJESNI ODBOR DEMOKRATSKE ORGANIZACIJE Pretplata: 48 U. na godinu; pojedini broj 1 D. Za ino- zemstvo 100 D. na god. Plativo i utuživo.u Dubrovniku. - IZLAZI SVAKE SUBOTE NAPODNE 7" Oglasi: 1 em. visine u širini stupca 4 Din; za stalne ogla sivače po dogovoru. Pripeslana i zahvale 4 Din. redak iL E on | Godina II. Dubrovnik, 20. januara 1922. kasna Broj 36. | o Poziv! | Po Naredbi Pokrajinskog Odbora demokratske stranke u Splitu naša mjes- na organizacija u društvu sa drugim demokratskim ozganizacijama dubrovačkog _ kotara ima da pristupi konstituiranju SRESKE ORGANIZACIJE DEMOKRATSKE STRANKE i U DUBROVNIKU. | | U tu svrhu molimo sve organ. dem. str. u dubrovačkom kotaru, da svaka za se iz svoje sredine imenuje po jednog opunomoćenog delegata, koji će pri- stupiti na sastanak uvečer za dan 26. o. mj. u 6!/»s. p. pod. u prostorijama »Jugoslovenske Citaonice“ u Dubrovniku. Na sastanku će se: 1.) Ustanoviti sreska organizacija đem. str. u Dubrovniku ; 2.) Imenovati delegate za pokrajinski sastanak svih srezova, koji će se održati na 2. februara u Splitu gdje će se označiti nosioci lista naše partije u jednom i drugom izbornom okrugu Dalmacije. Dubrovnik, 19, d. 1923. Proglas Demokratske Stranke. Prekjučer je, kako je najavljeno, De- mokratska stranka objelođanila svoj izborni proglas, koji je potpisao pro- čelnik stranke g. Lj. Davidović sa 85 poslanika, svojih drugova. Evo ga :._ U ovom sudbonosnom trenutku, kad je naša zemlja bačena u tešku moral- nu i političku krizu, u ovo opasno vrijeme, u kojemu se reakcija progla- suje za najveću sreću naroda, demo- kratska stranka obraća se svojim sna- žnim pozivom na onog, od koga je uvijek dolazio spas naše otadžbine, . Obraća se demokratskom narodu. Tra- žeči ođ njega povjerenje na idućim izborima, ona smatra za svoju svetu > dužnost da mu kaže istinu i o onome, što je do sada radila i o onome što će odsada činiti. Ovaj proglas je jedna iskrena ispovijest za prošlost i časna riječ za budućnost. Jedina stranka svih plemena, svih vjera i svih staleža u našoj zemlji, de- mokratska stranka je stvorena s uzvi- šenim idealom narodnog jeđinstva, po- litičke slobođe, gradjanske jednakosti i ekonomske pravde. S tim idealima ušla je u prvu izbornu borbu i dobila puno povjerenje u najširim slojevima našega naroda: Tim idealima ona je htjela da ostane vjerna i u teškim pri- likama u koje je đolažila za sve vrije- me dosadašnjeg rada. Od presudnog ooje značaja sudjelovanje demokratske stranke u donošenju vidovdanskog usta- Va, koji je svečana pravna potvrda ve- ikog djela narodnog ujedinjenja. Tek od donošenja ustava naša je zemlja Postala istinski pravna država, u kojoj , ooJ€e jednakost narođa potpuno ižražena " jeđnom vlađaru, jednoj vladi i jed- nom tijelu. Skupivši u potpunu cjelinu Sve raznorodne i posebne ustanove, koje je svojom “politikom stvorila i . Podržavala Austro-ugarska, viđovdanski ustav stvorio je jasno pravac, po ko- Me će se imati kretati cjelokupni ži- ot narodni. Nastojanjem demokratske stranke do- Nešeni su također najglavniji osnovni žakoni, koji proističu iz ustava: o državnom savjetu, glavnoj kontroli o Pćoj upravi, o izboru narodnih posla- Nika i primila je u narodnom pred Mavništvu prvi državni budget. Na taj način. državi Srba, Hrvata i k lovenaca, stvorenom krvlju i nadčo- dJečnim naporom najboljih sinova na- & Naroda, demokratska stranka stavlja Čvrsti pravni temelj. Politički rad đe- Mokratske stranke bio je stalno upu- ćen na to, da se izbjegnu opasne skraj- nosti na prvem mjestu, one koje ru- še i poništavaju sve, što su čitavi vi- jekovi ljudski pomno podizali i ure- đivali, nije htjela dopustiti da pri obi- jesti zavedenih i neupućenih masa za- vladaju odozdo; one je sprečavala isto tako i razuzdanost odozgo, reakciju s desna i anarhiju s lijeva. U teškim mo- mentima, koje čitavo čovječanstvo pre- življuje. poslije rata, kad su mnoga načela poljuljana i mnogi pojmovi po- remećeni, demokratska stranka težila je, da ostane utočište ljudi, koji nijesu. izgubili vjeru u načelnost i poštenje. Ona je hijela da bude moralni“ stup, — na koji će se oslanjati sve, što je zdra- > vo u našoj političkoj sređini. Demokratska je stranka svijesna, ko-. liko je važan nježin nacionalni posao. Ona je nastojala, da se misao narod- samo ustavnom državnom organizaci- jom i ustanovama, nego i u duši i u srcu sviju Srba, Hrvata i Slovenaca, đa se stvori i učvrsti klonost i povjerenje, i da se tako obrazuje jedna narodna duša i držav- na svijest i plemenska i vjerska. De- mokratska stranka vodila je i vodit će i u budućnosti jednaku brigu i stara- nje za sve dijelove narodne, da bi se na taj način izbjegavanjem svega što nas razdvaja i njegovanjem. svega što nas spaja, ukorijenilo u cijelom naro- du uvjerenje o jednakosti i ravnoprav- nosti sviju sinova ove lijepe i voljene zemlje. Ona smatra da je to prvi uslov za razvitak napretka i procvata naše otadžbine. Pored toga_u momentu, kad je vanj- ska situacija postala vrlo ozbiljna i vrlo kritična, zemlja je ostavljena bez autoriteta i jake i široke podloge, ko- ju je imala u koalicionoj vladi. Drža- va je predana u ruke jednom reakcio- narnom režimu, koji izaziva narod u bezumnu stranačku borbu, privlači mu na taj način svu pažnju i rasipnički troši svu snagu. Nažalost skoro ne- prestano za protekle četiri godine ra- dikali su pored demokratske stranke stojali kao sarađnici, koje su im prilike silom nametnule i s kojima se je ona morala sporazumjevati, da bi se drža- va uredila. Demokratska stranka ulazeći “u koalicionu vladu imala je pred oči- oma samo opće dobro zemlje. Ali nje- zin saveznik, radikalna stranka, teži- la je samo za jednim ciljem: da po- moću vlasti, iscrpe državnu i narodna uzajamna na- hi nog i državnog jedinsiva_ provede ne energiju za stranku i stranačke koristi. Pritajeno, ona se držala u zasjedi, sve dok ustav. nije donešen, i dok nijesu bili posvršavani najglavniji državni poslovi. Kađa su posvršavani ti“ poslo- vi, i kad se činilo, đa je država do- voljno jaka, da“ može odoljeti svim bezobzirnim udarcima, a državna sna- ga dovoljno velika, da se može iškori- stiti za stranačke ciljeve, “rađikalna stranka je otpočela bez ustezanja borbu za vlast ne vođeći računa o narodnom i državnom interesu. Ona je u in borbu uvukla nesmotreno sve i sva- kog i u njoj se nečasno poslužila svim i svačim. U sukobu, koji je sada nastao na- rođ je imao prilike da vidi borbu dva politička shvaćanja, dva politička mo- sala: kod demokrata vjernost načelima i programu, kod radikala težnju za vlašću bez načela i programa. Demo- kratska stranka, koja iznad svega ci- jeni povjerenje naroda pretpostavila je da ide pred svoje birače bez vlasti, neokaljanom čašću i netaknutim prin- Cipima, nego da se pred njima po- javi sa vlašću, ali bez časti i načela. Obrazovanjem radikalne vlade ostva- ren je jeđini ideal radikalne stranke, Ona je za vrijeme izbora dobila u ru- ke cijeli državni aparat. Na nesreću“ otima je u isto vrijeme oštećen najbitni- | ii interes našega naroda: spriječen je pravilan razvitak političkog i nacional- onog živola u našoj zemlii, zaustavljen je sav rad na uređenju države u politič- kom i nacionalnom pogledu. Uvođe- nje radikalnog režima može da bude od teških posljedica za jugoslovenski narod. Demokratska stranka svojim programom i svojom snagom držala je u ravnoteži i reakcionarce na kraj- njoj desnici i opasne demagoge na krajnjoj ljevici i plemenske separatiste i plemenske hegemoniste. Čim je ona ukionjena iz neposrednog sudjelovanja u drževnim poslovima ravnoteža je po- remećena; sve je preteglo na jednu stranu, u jednu krajnost i u političku i u plemensku borbu za nadmoćnost. U zakonodavnom pogledu sav rad je bio tu prije vremena i naglo zau- stavljen, da bi se zadovoljila želja za vlašću. Narodna Skupština raspuštena je baš u irenutku, kad su se pred njom nalazili zakoni od neprocijenive važnosti za životne interese naroda. Zbog toga je ostalo neriješeno agrarno. pitanje. i. time hiljade i hiljade se- ljaka, dobrovoljaca i ratnika bačeno na milost i nemilost. Ostalo je neriješe:o invalidsko pitanje, i time nedovoljno zbrinulo desetine hiljada teških ranje- nika, koji su žrivujući se za slavu i veličinu otadžbine postali nesposobni za rad. Ostalo je neriješeno zem- ljorađničko pitanje i s time najmno- gobrojniji dio našega naroda ostao neobezbijeđen od nepogoda i ostao bez svoga zemljoradničkog kredita, što ga sve vođi do privređne nemoći. Ostalo je neriješeno činovničko pitanje i time svi organi državne vlasti osta- vljeni bez svojih prava i bez dovoljne materijalne potpore. Ostalo je nerije- šeno pitanje o ishrani gladnog selja- čkog narođa, upropašćenog prošlogo- dišnjom sušom. Ometeno je brzo, po“ šteno i pravilno izvršenje zakona o ratnoj odšteti zbog toga, što Narodn& Skupština nije poslala u odbor za izvršenje toga zakona'|svoju naročiti kontrolu. | Demokrati! Radikalna stranka, nao- ružana vlašću, koju je uzurpirala # “ spremna je tu vlast zlioupotrebiti wu svoju korist, polazi u izbornu borbir . da otme od naroda mandat, koji ođ naroda dragovoljno ne bi dobila. U takovim prilikama dužnost je svih gra- dana, da tu borbu prime za obrani slobođe i ustava. Demokratska stranka ulazi u borbu jedinstvena sa neoskvrnje- nom prošlošću i čvrstom vjerom u bolju i ljepšu bupućnost naše otadžbi- ne. Ona je ođiučna u svojoj namjeri, da izvede pred sud svakog predstavni- ka državne vlasti od ministra do naj- manjeg službenika, koji gazi zakon t vrijeđa ličnu slobodu građana. Ona je još odlučnija u svome rješenju, da potraži račun od vlade, koja zioupo- trebljava svoj utjecaj nad činovnicima: i od njih pravi slijepo oruđe za par- tizansku i reakcionarnu politiku. Ona je najzad najodlučnije riješena da zaš- tit. one činovnike, koji se poštujući svoje ljudsko dostojanstvo odupiru ovoj tirzniji vladinoj i zbog toga trpe najstrašnije gonjenje nedostojno: jed- nog civilnog društva. — Demokratska Stranka ostaje na. straži da čuva slo“ boduci pravo svih građana naše zem- lje bez razlike vjere i narodnosti, da čuva i učvrsti narodno i državno je- dinstvo, da donese sve zakone koji proističu iz ustava kao i zakone neo- phodno potrebne, koje je radikalna viada raspuštanjem Narodne Skupšti- >| ne omela, da zaštiti svim građanima jednaka prava i jednaku slobodu opre-. djeljivanja ; da uzdigne nada sve čes- titost i ispravnost u javnim poslovima da podjednako zaštiti naprednim za- | konodavstvom sve društvene klase, a na prvom mjestu ekonomski slabije : i zemljoradnika i zanatlija i radnika i da ih ekonomski ojača i uopće da se bori za puno izvršenje svoga demo- kratskoga programa. — Dona“ Demokrati, od vas zavisi, hoće li 18. marta: 1923. godine biti značajan: dat za našu historiju kao dan potpuna uje- | dinjenja u najljepšoj bratskoj «ljubavi - i dan oslobođenja od rađikalske tira-- nije, korupcije i samovolje. Nesqojesnost i ludovanje. | Našoj javnosti još je u ušima ona zvonjava, (jer je to bilo pred samih. par dana) koju smo morali izdržati, kad je Pašić sastavio radikalsku vla- du. Sve radikalske novine i rodolju- | bivi radikali ove naše:Eshaezije uda- sei riše u talambase, kako će istom sada bez demokrata iskušani radikalski državnici povratiti red i spokojstvo u zemlji; kako će procvasti naše blaga- stanje popraviti valutu, u jednu riječ. kako će radikalska Pašićeva vlada. bez mrskih joj demokrata donijeti sreću našoj zdvajajućoj naciji. Poznayajući neslavnu historiju svih , radikalskih samovlada i izbora ođ: njih provedenih pustili smo da prođe. taj talas veselja, te smo se ograni- čili da kažemo, kako s ovakovim ri-