Strana 2. »JUGOSLOV BN“ Br, #2. gospodu, koja zalaze među radnike samo radi mandata, pa da biraju is- ključivo težake za zastupnike. Razu- mije se, da ovi sami ne bi mogli uči- niti ništa osobita; ali bi se oni imali priključiti jakoj parlamentarnoj par- tiji, koja bi bila voljna da podupre i dovede do pravednog rješenja agrar- no pitanje. A to bi po svoj prilici opet bila Demokratska Stranka. Držao sam potrebnim da vam rek- nem pravu istinu o situaciji; da vam prikažem zlo koje vam prijeti, pa i način da se iskopate iz položaja, u koji vas dovede demagogija, nečista ambicija. i pokvareno srce baš onih, koji su bili pozvani da stoje na bra- niku vašega kućnoga praga.: Pri svemu ovome znaj, dragi selja- če, koji me i lično ne poznaš, da me ništa drugo ne vodi nego ljubav pre- ma tebi. Zato sam ti bar u dvanaes- tom času htio pokazati pogibao, ko- joj u susret ideš, i luku u koju se si- gurno možeš zakloniti. Još nešto. Demokratska je Stran- ka jugoslovenska; ona ide za tim, da svi ljudi u državi budu slo- bodni i zadovoljni, a da ne bude ni robova mi gospodara; ona se ne služi varkom ni demagogijom, nikome ne laska, nego osuđuje zlo pa bilo ono i u njezinim redovima. Neka dakle živi svijesno selio Dalmacije, organizirano u najborbe- nijoj, najjačoj, najpoštenijoj jugoslo- venskoj demokratskoj stranci! Rino Lujak, učitelj. (Župa — Dubrovnik). Skupština gg. dra. Smodlake i | dra. Leontića. Nije to bila zemljoradnička skup- ština, nego zbor radoznale stranački većitom već opredijeljene građanske . publike, koja je po svemu, što su iz- rekla gg. sazivači, mogla utvrditi, da Su ovakovi zborovi — i ne gledajući na praktičnu namjenu njihovu — ve- oma podesni za širenje ideja Demo- kratske Stranke. To rado priznajemo, i ako sa žaljenjem moramo konstato- vati ono, što smo izrekli prilikom za- grebačkoga kongresa, da ovakove odi-. jeljene akcije jugoslovenskih elemenata mimo Dem. Stranke i zato proti Dem. Stranci znače slabljenje jugoslovenskog ironta i cijepanje napredne linije a time i nehotično pomaganje separatizma i destrukcije. G. dr. Smodlaka u jednom je prav- cu izmijenio svoje mišljenje od 1920. Onda je na skupštini vanstrančara u Dubrovniku izrekao načelo : Rad mimo stranke, povjerenje u ljude! 1923. usvaja napokon jedirio ispravno načelo savremene realne politike, da se poli- tički opredijeljen čovjek mora i stra- nački opredijeliti. Pune tri godine bes- plodna samačnog naprezanja mogle su g. dra Smodlaku napokon dovesti na put stranačke evolucije. G. dr Smodlaka navijestio je široku i pravednu aplikaciju zemljor&dničkog : programa objavljujući, da “ “će“ stranka jednako unapređivati i jačati sve sta- leže, jednaku brigu namjenjivali gradu i selu. Vjerujemo u dobru volju i so- cijalno shvatanje gg. Smodlake i Le- ontića, samo konstatujemo i to, da obećanje, dano u građanskoj skupštini, oporo demantuju govori zemljoradnič- kih ,prosvjetitelja“ na seoskim agita- cijonim zborovima. + “Da izjave, davane u ovoj skupštini, imaju ponešto platonsko značenje, uvje- rava nas činjenica, što iza gg. sazivača stoji šamo Pokrajinski odbor sa jed- nim dijelom zemljoradničke stranke u Dalmaciji, dok Glavni odbor stranke ne priznaje njihovih. kandidatura. Prema tome gg. kandidati Pokraj. odbora ostaju osamljeni. I ako ih povoljan ispad izbora dovede u parlamenat, že- lja za stvarnim uspjesima morat će ih približiti jednoj jakoj stranci, kod koje će potražiti oslona. Hoće li to biti zemljoradničke frakcije, zavađene i . uznesene maksimalizmom zavađenih težačkih gomila? Ili će to biti Demo- kratska Stranka, čije ideje oni tako jasno ispovijedaju ? Ako će biti ovo posljednje, onda se pitamo: Čemu ovo lutanje oko ras- kršća, koje se nastavlja sve od 1920? Ako ne će biti ovo, što onda može biti? . »siromašni“ Radić! (Crtice iz života najvećeg demagoga). Radić se izruguje narodnim običa- jima! Poznato je, kako je Radić na nekoj skupštini u Slavoniji još prije rata bio od seljaka izleman radi iz- rugivanja narodnih običaja. Bez sum- nje će mu se to opet dogoditi, čim se namjeri na pametne i svijesne selja- ke, On n. pr. i sada svaku svoju skup- štinu započinje sa »Hvaljen Isusl« A svak zna, da oni ne vjeruje u Boga, nego se samo ruga seljačkome poz- dravu i kršćanskim svetinjama, a o popovima i o crkvi piše «svega i sva- šta, — U čitavom kulturnom svijetu os takovim pozdravom ne nastupa na stranačkim skupštinama nitko, pa ni sami klerikalci, ali Radić da! Radić se hrani samo kruhom i lu- kom! Naš je saljak u Hrvatskoj imu- ćan: ima u svojoj kući svega dosta. I Radić često zađe u seljačku kuću, pa kad seljak hoće da počasti piletinom i drugim đakonijama najvećega prija- telja i »borca za seljačka prava«, taj prefriganac odbija to »gospodsko« jelo, a traži, da mu skuhaju pure i druge proste hrane. On k tomu još iz- i luka, jer da je to prava seljačka hrana, kojom se i on hrani! Nije li i ovo ruganje najprostije vrste? Radićeva briga za — seljake, Otrag godina sine Radiću u glavu misao, kako bi bilo dobro, da se seljačkim novcem podigne u Zagrebu jedna zgrada, koja bi tobože bila stjecište i zaklonište seljačkoga svijeta kad u Zagreb dođe. To bi po imenu bio »se- ljački dom«; zapravo to bi ipak bio dom Radićeve obitelji i njezinih bliž- njih dok bi se seljakinje i nadalje smrzavale kojekuda čekajući jutro, kako će na Jelačićevu trgu. prodati svoje proizvode. Što smišljeno, to i učinjeno. Štam- paju se dionice, a svaka se je proda- vala po 50 K; tasprodako ih je bilo za ogromnu svotu novaca. Ali o ka- kovom »seljačkom Domu« nema vi- še ni govora. Namjesto »seljačkog« Doma sagradio je Radić za se i svoje ogromnu vilu na Pantovča- 'ku, kakove nema u Zagrebu! se Naj- interesantnije je ipak to, da još ima kratkoumrih ljudi, što mu vjeruju. . Pred izbore. (Iskrice) Radićevci u Hrvatskoj uzmiču pred demokratima. Nekidan je bila u Pe- trijevcima u Hrvatskoj demokratska skupština, pa je cijelo mjesto s odu- ševljenjem poslije govora Ribarova stupilo u demokr, stranku. To je tim radosnija pojava, kad se zna, da je ovo mjesto slovilo kao Radićeva ku- la. A tako je i u mnogim drugim seli- ma, jer seljaci pomalo otvaraju oči i viđe, kud ih bezglavi Radić vodi. _ I radikali gube teren u Hrvatskoj. Poznato je bilo mjesto Tenje kao is- ključivo radikalska kula. Tu su n. pr. nica pokazuju da Vaši organi za minulih izbora demokrate dobili dva glasa! Nekidan je Dr. Kibar imao tu svoju izbornu skupštinu, na kojoj je cijelo selo prešlo u de- mokratsku stranku! Zaključak dobrovoljaca. S obzirom na to što radikali hoće »Veliku Srbi- ju«, a radićevci »hrvatsku republi- ku«: svi su dobrovoljci preko svojih delegata zaključili, da kod političkih izbora istupe zajedno sa de- mokratskom strankom jer je ta stranka dosad najviše učinila a i ubuduće će činiti, pak i zato što ide za jedinstvom našega naroda i iskrenim bratstvom, a samo se na taj način dr- žava može ojačati i unutra i prema vani. Socijalni program Demokratske «stranke obuhvatio je pravilno sve slojeve našega društva, i mi svi mo- ramo nastojajti, da Dem, stranka po- bijedi i tako uzmogne svoj program ostvariti, . .« Davidović Vujičiću, Kako je već bezakonje policijskih činovnika u Srbiji postalo u nekim krajevima upravo nesnošljivo, to je šef Dem. Str, g. Lj. Davidović dne 22. pr. mj. upravio ministru unutrašnjih djela g. Vujičiću ovo pismo: »Gospodine Ministre, »Vesti, koje dobijamo iz Južne Sr- bije i pojedinih okruga iz starih gra- vrše nasilja u celji da današnjoj vladi pri- bave većinu. »Verujem da se na čikav način ne samo ne služi zemlji i narodu već ni današnjoj vladi, »Izgleda mi.da u ovim teškim tre- nucima današnjice mesto sređivanja hoće da se u starim granicama prolije .krv, »Ja sam slobodan skrenuti Vam pažnju na rad Vaših vlasti u okrugu _krajinskom, čačanskom i drugima i smatram da mi je dužnost ne samo da vadi iz svoje torbe kukuruzna kruha | Vas na ovo upozorim nego i da vam u ime stranke, koju imam čast da predstavljam, naglasim, da za sva ova nasilja policijskih vlasti mi čini- mo odgovornim Vas, kao resornog ministra«, Radić pomaže svoje! U Bosni je veliko ogorčenje među Radićevim pristašama, jer im je u zadnji čas na- turio za nosioce lista svoje sinovce: Pavla Radića za Banju Luku 1 Ivana Radića za Sarajevo. Izborne prognoze, Neki pensioner, koji marljivo prati naše političke i partijske trzavice, daje u jednom be- ogradskom listu ovu izbornu progno- zu: demokrate 85, zvanični radikali i protićevci 80, radićevci 65, klerikalci 20, Spahini muslimani 8, Maglajlićev- ci 12, zemljoradnici 18, kmetijci 6, so- cijalisti 4, komunisti 4, a ostalo Turci i manje grupe. ' Radikali i komuniste, Već smo ne- kidan istakli, kako na nekim mjesti- ma postoji tijesan vez među radika- lima i komunistima. To se još bolje vidi iž ovih podataka: Na radikalskoj listi za mariborski okrug, čiji je nosilac ministar finan- cija dr. Stojadinović, nalazi se kao kandidat za prva dva kotara Mika Koren, koji je bio nosioc komunisti- čke liste za mariborski okrug u izbo- rima za konstituantu, iz koje je prije donešenja vidovdanskog ustava iz- bačen i zatvoren. Koren je bio najpri- je nemškutar, zatim liberalac, socija- list i komunist. G. 1921, hodeekskio je u Moskvu, bio je više puta zatvo- ren radi komunizma 1 izagnan iz Tr- bovlja. Osim njega nalazi se na radi- kalskoj listini još nekoliko komu- nista. Kakva se perspektiva ukazuje ra- dikaliam. Glavni odbor Pašićeve ra- dikalne stranke konstatovo je na svojim nekidašnjim vijećanjima: da od 50 izbornih jedinica u 16 od tih je- dinica Pašićeva stranka ide sa poci- jepanim listama, Kad se tome doda, da u 9 od tih izbornih jedinica izlazi i Protić sa svojim listama, onda je jasno da radikali u polovini izbornih jedinica izlaze sa pocijepanim lista- ma. A to baš nisu ružičaste perspek- tive. — Nego ima i još nešto gore: Glavni je odbor konstatovao i to da je među kandidatima radikalske stranke zavladala dosad neču. vena korupcija i međusobno proganjanje, što se prenosi i na poli- cijske činovnike, koji su se također pocijepali na dvije stranke, pa jedni rade za jedne, a drugi za druge »radi- kalske« liste Izborna apatija u Hrvatskoj. Iz Za- greba javljaju, da se u Hrvatskoj i ne osjeća izborna agitacija. Ni sam Ra- dić ne pokazuje osobite aktivnosti. Najmanje zanimanje za izbore poka- zuje sam Zagreb. Računa se, da će izborni količnik u Zagrebu biti 5000 i da nijedna lista ne će dostići koli- čnik jer ih je mnogo. iz tuhora neopretijeljenih. Kao što Hamlet s lubanjom u ruci pravi filosoiska razmatranja o ,essere | o non essere!“ tako jedan naš neod- lučni Dubrovčanin već sada razmatra gumenu kugljicu što je ima da uvuče | 18-og ov. mj. u jednu od kutija, pa ne nalazeći u samome sebi pra- voga odgovora u koju bi je od tih kutija zapravo spustio, a da umiri i svoju savjest, obraća se svom prija- telju Vicku Kisiću za savjet, kako bi. se 18-og marta izvukao iz te grdne neprilike. Vicko zove savjet od 12 mudraca u Hotel Troccoli te poslije oduže de- “bate' odgovara našem Dubrovčaninu člankom u ,Novom Doba“, kojim član: kom sumnjamo da se je našem Du- brovčaninu u tom važnom pitanju ho- rizont razvedrio. : U koliko se ne varamo, naš je Du- brovčanin 1920. aktivno i živo agito- vao za vanstranačko udruženje pod že- zlom ,Ne ćemo stranke, ne ćemo pro- grame — hoćemo ljude!“ ; Ove godine pak, prama pismu upu- čenu svom prijatelju Kisiću, regbi- na-. pustio je tu devizu te upravo mikro- | skopski študira programe raznih stra- naka. — Dapače još. više! Ispovijeda nam, | da i ako ove godine nema vanstra- | načke kutije, on ne će -ipak 18-og marta poć na Kantafig da peca ribe. Nije to, istina, velik skok, ali je ipak | korak naprijed. Eppur si muove. Dopisi. Janjina, 25. februara 1923. | Naš g. župnik ima tu ne baš naj- ljepšu odliku, da se dosta lako povje- rava riječima, nekih svojih. ,dobrih ov- | čica“. Mi mii to ne zamjeramo; naš se to i ne tiče, dok se tim riječima | druge ne dira, Ali kad on na temelju | iz tobože povrijeđenog ludog ponosa. i osvete proisteklih neistinitih informa= | cija jedne od ovakovih ,ovčica“ stvara | svoje svečane nedjeljne propovijedi, kojim predbacuje sasvim nedužnim osobama kojekakve čine i izgrede: onda mi to ne možemo premučati. Upozorujemo ga zato, da drugi put bude oprezniji u riječima; a onoj ne baš tako naivnoj ,ovčici“ poručujemo, da najprije mete ispred svoje kuće jer bi joj se lako moglo toliko toga skupiti, da ne bi mogli odnijeti ni svi. »vapori“ dubrovački. Š : : Oni, kojih se tiče. "M 3 Me